SEII-Rede Feto Reforsa Koperasaun Hapara Violénsia Kontra Feto no Labarik-Feto Featured

By Saturnina da Costa Marsu 25, 2021 2413
Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus. Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus.

DILI: Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus akompaña hosi ekipa tékniku hala’o sorumutu konsultasaun liuhosi virtuál ho Prezidente Konsellu Rede Feto, Yasinta Lujina ho nia ekipa no ekipa hosi World Vision ne’ebé reprezenta hosi António Rosario nu’udar jerente ba advokasia.

Objetivu hosi sorumutu virtuál ne’e maka Rede Feto ho nia ekipa hakarak hato’o informasaun no halo konsultasaun oinsá SEII bele haforsa liután serbisu sira relasiona ho papél rede referrál nian hodi bele hapara violénsia kontra feto no labarik-feto iha Timor-Leste.

Tuir komunikadu husi SEII, ne’ebé Online INDEPENDENTE asesu kinta ohin (25/3) hatete, liuhusi sorumutu virtuál ne’e Presidente Rede Feto Yasinta Lujina informa katak “forum nasionál hapara violénsia hasoru feto no labarik-feto hanesan meius prátika kolaborasaun hodi halibur no tau hamutuk rekursu ne’ebé iha ona esperiénsia, koñesimentu no mós forsa hirak-ne’ebé durante ne’e iha hodi luta kontra violénsia hasoru feto no labarik-feto.

Forum ne’e mós loke espasu ba grupu hirak-ne’ebé mak durante ne’e ita ladún fó atensaun ho sira-nia ezisténsia hanesan maluk portadora defisiénsia, maluk LGBTQI no maluk kbiit laek ne’ebé iha ita-nia sosiedade”.

Liuhosi forum ida-ne’e sei kontribui no haforsa di’ak liután mekanizmu hirak-ne’ebé maka estabelisidu ona hanesan serbisu rede referrál ne’ebé eziste iha nasionál no munisípiu sira liuliu atu haforsa implementasaun PAN-VBJ iha parte prevensaun apoiu ba vítima sira bele asesu ba justisa no mós monitorizasaun, avaliasaun inklui koordenasaun”,Lujina salienta.

Serbisu hirak-ne’ebé mak sei hala’o durante tinan ida, Rede Feto hamutuk ho World Vision sei kolabora no serbisu besik ho ministériu relevante sira hanesan MSSI no SEII atu bele fahe hanoin oinsá hametin di’ak liután kolaborasaun serbisu ida-ne’e hodi haforsa ita-nia luta hasoru violénsia kontra feto no labarik-feto.

“Antes ne’e iha ona sorumutu ho Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) no ohin loron halo sorumutu ho SEII nu’udar instituisaun ne’ebé lidera advokasia iha implementasaun PAN-VBJ no oinsá bele asegura igualdade jéneru no kolaborasaun ida-ne’ebé integradu. Husu mós atu bainhira iha enkontru ruma ita sei la halo keta-ketak maibé oinsá bele integra hamutuk programa hotu hodi ita bele iha estratéjia ne’ebé mak sai forsa liután iha ita-nia asaun implementasaun sira”, Prezidente konsellu Rede Feto ne’e hateten.

Iha sorin seluk, Jerente ba advokasia hosi World Vision, António Rosario, hateten katak World Vision nia desizaun serbisu hamutuk ho rede feto hodi bele atinje serbisu hirak-ne’ebé liga ba violénsia hasoru feto no labarik-feto.  World vision iha mehi ne’ebé boot hodi kontinua serbisu hamutuk ho parseiru hotu no Governu Timor-Leste liuhosi SEII hodi bele hamenus violénsia oioin hasoru feto no labarik-feto inklui haree ba asuntu balun hosi parte World Vision bele kontribui.

Hatán ba asuntu hirak, Sekretária Estadu hateten "forum nasionál ida-ne’e oportunidade ne’ebé di’ak atu ita bele fahe esperiénsia, matenek, koñesimentu no lisaun saida mak ita aprende hosi intervensaun oioin ne’ebé mak ita halo no oinsá ita bele hamutuk hadi’ak liután serbisu sira hodi asegura feto no labarik-feto, maluk sira portadora defisiénsia, maluk sira hosi komunidade LGBTQI, ferik no katuas atu ita hotu bele moris livre hosi violénsia oioin iha família no komunidade".

“Períodu dahuluk Iha serka sanitária, SEII submete ona karta ba Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu Komérsiu no Indústria no iha tempu ne’ebá sira hamutuk halo ona despaxu konjuntu atu haree ekipa ne'ebé mak bele kontinua iha via publika durante serka sanitária no fó hanoin ba instituisaun oioin ne’ebé mak tenke kontinua fó asisténsia ba vítima sira. aleinde ne'e  orienta mós gabinete SEII atu haree fila fali katak ida-ne’e loos ona no hein koordenasaun ho Sentru Integradu Jestaun Krize atu bele asegura katak sira bele kontinua hala’o sira nia knaar iha tempu serka sanitária”, dehan SEII Maria.

Kona-ba kolaborasaun integrada ida katak laiha enkontru keta-ketak, sekretária Estadu informa katak, Ita iha sosiedade sivíl no ekipa interministeriál ne’ebé haree ba implementasaun, koordenasaun no monitorizasaun ba PAN-VBJ ne’ebé tuir rezolusaun obriga tenke iha enkontru periódiku kada tinan. Iha PAN-VBJ identifika mós instituisaun ne’ebé tama iha pilár ida-idak nian hanesan programa Inisiativa Spotlight, programa Hamutuk ba Igualdade, hirak-ne’e parseiru sira implementa esforsu serbisu ne’ebé ita halo no durante ne’e haree ba instituisaun sira implementa atividade bazeia ba asaun foku tuir pilár ida-idak nian.

Governante ne’e hakle’an liután kona-ba asuntu sira hanesan implementasaun inisiativa spotlight no rekrutamentu konsultór hodi fó apoiu ba implementa inisiativa spotlight ho di’ak no bele fó asisténsia iha SEII. Sekretária Estadu mós informa kona-ba akordu ne’ebé UN Women asina ho SEII iha munisípiu 3 no pontu fokál SEII sei implementa mós atividade balun ba iha projetu inisiativa spotlight.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV