Ohin Haloot Saudozu “Domin” iha Osoario Lautem

By Saturnina da Costa Novembru 18, 2021 1311
Saudozu Tenente Koronél Domigos da Costa Santos “Domin”, nia isin mate hatoba hela meza leten. Foto: INDEPENDENTE. Saudozu Tenente Koronél Domigos da Costa Santos “Domin”, nia isin mate hatoba hela meza leten. Foto: INDEPENDENTE.

MEHARA: Tuir orariu ba prosesu funeral matebian Saudozu Tenente Koronél Domingos da Costa Santos “Domin”, sei halo iha loron ohin 18 Novembru 2021, iha Osoario Munisipiu Lautem.

Iha loron 17 Novembru 2021, halo ona misa frequem ba Saudozu nia isin mate iha igreja Nossa Senhora de Fatima Mehara, iha tuku 03:00 lorokraik, oras Timor-Leste.

Ho nune’e, prosesu kultural ba Saudozu nia isin mate, bainhira lori husi Dili, Metinaro to’o mai iha Loiquero, Mehara remata ona iha loron 17 Novembru kalan. Hahú ohin (18/11) ba oin, sei halo tuir serimonia Estadu nian.

Tuir observasaun Online INDEPENDENTE nota katak, hahú husi horikalan to’o mai ohin, FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), hahú preparadu hodi halo’ot Saudozu nia isin mate.

Aleinde, F-FDTL iha mós familia, kolega no parentes husi Saudozu nian, prepara atu asiste serimonia refere.

Nune’e, tuku 08:00 dader to’o 12:00 meiudia sei almosu fraternizasaun, iha rezidensia Saudozu nian iha Loiquero Mehara. Depois remata almosu, iha tuku 01:00-15:00 lokraik sei halo viajen husi Mehara ba Osoario.

Ho nune’e, iha tuku 15:00 to’o remata sei hala’o serimónia funeral ba Saudozu nia isin mate.

Entretantu, Matebian Saudozu hakotu-iis iha loron 13 fulan-Novembru 2021, iha Óspital Nasionál Guido Valadares (HNGV), tanba hetan moras komplikadu.
“Ho tristeza ne’ebé hafalun ho matawen, ami husi familia Saudozu husu ba ita boot sira nia prezensa iha serimónia funebre Saudozu Koronel Domingos da Costa Santos “Domin”, nune’e bele hakman ami nia terus no susar ne’ebé ami familia infrenta dadaun,”haktuir familia matebian Saudozu.

Biografia Saudozu Domin

Saudosu Koronel Domin moris iha Mehara iha loron 1 fulan-Janeiru 1965 tinan. Saudosu mate ho idade 55. Oan husi Roberto Gomes da Costa no Saraiva do Céu.

Saudosu husik hela nia kaben Cristinha dos Santos Cruz no oan nain 3 (Tolu) Azay Domingos Costa Santos, Zenifer Cristine Santos, Rivaldo Domingos Santos.

Saudosu hahu prekuenta nia estudu Escola Primaria Lospalos iha tinan 1980 too 1981. Eskola Pre-Sekundaria Lospalos iha tinan 1981 too 1983.

Istoria partisipasaun iha luta libertasaun nasional iha dia 20 Augostu 1975 too 6 Dezesmbru 1977 nuudar membru Forsa Armada Baze Apoiu.

Iha loron 7 Dezembru 1977 to’o 30 Abril 1981, saudozu nuudar membru grupu Forsa Armada Paitchau.
Husi 19781 too 1983, saudozu nuudar membru grupu Forsa Armada Lorico Ramelau.
Iha loron 8 Augusto 1983 too 31 Dezembru 1985, saudozu nuudar soldadu Kompania Autonoma Kuba.
Iha loron 1 Janeiru 1986 too 31 Dezembru 1991, saudozu nuudar ativisita Kompania Bonifacio Pires.
Iha 1 Janeiru 1992 too 31 Dezembru 1997, saudozu nuudar rejiaun Bonifacio Pires.
Iha loron 1 Janeiru 1998 too 25 Outubru 1999 saudozu nuudar asistente politiku Regiao I Ponta Leste.
Partisipasaun saudosu iha luta libertasaun nasional iha frente armada no mos frente klandestina. Saudosu ninia dedikasaun eskluzivu 15 a 19. Ho kondekorasaun Ordem Lorico Asuwain iha dia 12 Novembro de 2008.
Partisipasaun Vida Militar
Saudosu hahu inkorpora iha Instituição F-FDTL iha loron 02 Fevereiru 2001 iha Instrusaun primeira formacao iha Aileu.
iha dia 21 Juñu 2001 saudosu promove ba Capitão iha Centro Instrucao Provizorio Aileu. Iha loron 07 Jullu 2001 Saudosu koloka iha Centro Instrução Nicolau Lobato (CICNL) Metinaru nuudar Oficial apoio CICNL.
Iha loron 19 Fevereiru 2002, saudosu koloka fali iha Kuartel Jeneral nuudar Adjuntu Operasaun. Iha 14 Jullu 2002 saudosu koloka fali iha Sentro Instrução Nicolau Lobato (CICNL) Metinaru nuudar Komandante Kompanha Intrusaun.
Iha 28 Jullu 2003 saudosu koloka nafatin iha Centro Instrusaun Nicolau Lobato (CICNL) Metinaru nuudar Komandante Kompania Intrusaun.
Iha 28 Jullu 2004 saudosu koloka ba fali iha 2º Batalhão nuudar Chefe Operaçoes. Iha 13 Dezembru 2004 saudosu koloka mai fali iha Centro Instrução Nicolau Lobato (CICNL) Metinaru nuudar Oficial Operasaun.
Iha 25 Marsu 2005 saudosu koloka ba fali iha 2º Batalhão nuudar Oficial Operasaun. Iha dia 16 Dezembro 2005 saudosu promove ba Major. Iha dia 21 Marsu de 2009 saudosu koloka ba fali iha Kuartel Jeneral nuudar Xefe Planeamentu (J5).
Iha dia 21 Marsu 2009 saudosu koloka ba fali iha Komponente Terrestre nuudar Komandante Komponente Terrestre. iha dia 15 Maiu 2012 saudosu promove ba Tenente Coronel. Iha dia 12 Outubru 2015 saudosu sai nuudar Adidu Defeza iha portugal.
Iha 12 Outubru 2015 saudosu kolaka fali iha Kuartel Jeneral nuudar Xefe Avaliasaun Pesoal.
Iha 06 Dezembro 2016 saudosu kolaka fali iha Ministeriu Defesa nuudar Xefe Gabinete Armamentu Defeza.
Iha 19 Marsu 2019 saudosu kolaka fali iha Kuartel General nuudar Xefe Divisaun Operasaun ( J3). Ate saudosu hakotu nia is iha 13 Novembro 2021.
Saudosu fo nia an tomak ba instituisaun F-FDTL durante tinan ruanulu. Durante ne’e, saudosu halao buat barak hanesan servisu militar no mos partisipa iha treinamento no kursu.
Iha loron 25 Maiu 2001 tuir 1º kursu de Formasaun Ofisial iha Aileu. Iha 25 Jullu 2001 tuir kursu Lingua Portuguesa iha Aileu. Iha 12 Outubru 2001 tuir kursu Commanders Training & Intructor iha Metinaru.
Iha 06 Augustu 2005 tuir kursu promosaun oficial superior iha Metinaru.
Iha 21 Dezembru 2007 tuir kursu Lingua Portuguesa Nivel II iha Metinaro.
Iha 13 Marsu 2018 tuir kursu Direitu Internasional dos Conflitos Armados iha Brazil.
Iha 27 Fevereiru 2019 tuir kursu Estado Maior iha IDN.
Iha loron 24 Maiu 2019 tuir kursu Pasific Erviromental Securty Forum iha Nova Zelandia.
Depois liu dalan naruk sira nee, fulan ida resin liu ba, Saudozu pela primeira vez sente sinal moras neebe kauza dada iis araska uitoan iha ninia rezidensia Kaza Militar Kolmera, Dili.
Situasaun nee obriga saudozu deside ba teste SWAP iha HNGV. Haree ba rezultadu pozitivu hetan moras C0vid-19, alarmante médiku sira deside lori ba Sala Izolamentu Lahane atu bele hetan tratamentu intensivu.
Maski nune’e antes atu ba Sala Izolamentu Lahane Dili, iha loron 2 de Outubru, Saudozu rasik la hatudu sinál preokupante. Nia rasik konfiante lós katak buat hotu sei lao ho diak.
Infelizmente, liu tiha fulan ida ho resin Saudozu nia moras la hetan mudansa, mediku sira akonsella para lori ba kontinua tratamentu iha Sala ICU (AI SI YU) Ospitál Nasional Guido Valadares atu halo intervensaun ho diak liu tan.
Derepente, iha Sabadu dader loron 13 de Novembru, hetan fali notísia xokante ida katak Saudozu fila tiha ona ba Aman-Maromak, apezar de parte difisil liu husi ninia tratamentu nee halo hotu tia ona.
Espera Instituição F-FDTL sei presiza nafatin nia prejensa no contribuisaun, maibe infelizmente esperança sira nee la sai ba realidade tamba maromak bolu ona nia ba iha nia kadunan santo. Tamba nee Instituição F-FDTL senti lakon tebes nia membro ou veteranos ida que hatudo nia dedikasaun no servisu diak tebes ba Instituição.
Notisia ida neebé difisil tebes atu aseita, maske ita hatene katak ida nee ita hotu nia dalan. Situasaun infelíz ida nee halo Família lakon nia ai-hun ida neebé fó mahon ba hot-hotu, Amigus sira lakon belun boot ida, Komunidade lakon nia ema diak ida, no Nasaun lakon nia Ás-wain ida.
Sé maka koñese diak Saudozu Domin, hatene nia ema ida neebé firme iha nia prinsípiu, kroat iha nia lia-fuan, gosta koalia halimar ho ema hotu, maibé prontu hakat mesak kuandu presiza.
Saudozu ba husik hela nia ferik-oan, Senhora Cristina, ho oan nain tolu (3), familias, amigus no parente sira hotu.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV