Muzulmanu TL selebra Idul Fitri, PR Horta: “Ha’u hato’o ha’u-nia votus kmanek ba imi hotu” Featured

By Cristina Ximenes Marsu 20, 2026 173

DILI: Muzulmanu Timor-Leste selebra Idul Fitri 1447H, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta lori povu Timor-Leste nia naran hato’o nia votus kmanek ba muzulmanu sira hotu iha okaziaun ksolok Eid Al-Fitr ida-ne’e, ne’ebé marka fulan santa Ramadan nia rohan.

Prezidete Horta hatete, Eid Al-Fitr mak tempu ida ho signifikadu espirituál ne'ebé kle'an tebes-selebrasaun ida ba devosaun, perseveransa, no triunfu hafoin fulan ida halo jejún, orasaun, no reflesaun.

“Iha Timor-Leste, ita-nia forsa sempre iha ita-nia unidade no respeitu ba malu. Bainhira ita selebra okaziaun ksolok ida-ne'e, ha'u hanoin-hetan kona-ba murak husi diversidade ita-nia sosiedade. Faktu katak Eid-Al-Fitr nu’udar feriadu públiku nasionál iha Timor-Leste, nu’udar testemuña ida-ne'ebé forte ba ita-nia kompromisu koletivu atu fó onra ba tradisaun kulturál no relijioza oioin ne’ebé enrikese ita-nia nasaun,” Mensajen PR Horta ba Muzulmanu Timor-Leste ba selebrasaun Idul Fitri liu husi komunikadun ne’ebé media INDEPENDENTE asesu husi Media-PR, Sexta (20/03).

Xefe Estadu afirma, bainhira komunidade ida selebra, ita hotu hola parte iha sira-nia ksolok, no espíritu fraternidade ida-ne’e mak sai hanesan baze ba ita-nia demokrasia joven.

“Mai ita kaer metin liután unidade ida-ne'e, liuliu bainhira ita haree oinsá konflitu bele haketak moris sosiál nasaun sira seluk nian,” Haktuir PR Horta.

Maibé, nia reforsa, bainhira ita halibur hamutuk ho ita-nia família sira iha seguransa no pás iha Timor-Leste.

“Ita-nia fuan no orasaun sira ba ita-nia maun-alin sira iha Médiu Oriente no nasaun konflitu sira seluk ne'ebé iha momentu tristeza, tauk, no inserteza ne'ebé kle'an. Konflitu sira ne'ebé kontinua daudaun hamate ona vida rihun ba rihun, hamosu dezlokasaun barak, no hamosu krize umanitária ne'ebé grave. Ida-ne'e fó hanoin mai ita katak dame ne'ebé dala barak ita konsidera hanesan buat baibain maka prezente ida ne'ebé folin-boot no frajil,” Tenik Xefe Estadu.

Nia fundamenta, iha Timor-Leste, ita iha komprensaun klean kona-ba konsikuensia husi konflitu. Hafoin liu ona dalan naruk ba pás, ita hatene katak diálogu no umanidade tenke sempre manán violénsia.

Ita tenke sai lian ba valór sira ne'ebé maka Ramadan hanorin mai ita: kompaixaun, solidariedade, no obrigasaun hosi ema sira ne'ebé maka iha kbiit atu proteje ema sira ne'ebé maka vulneravel

“Ha'u husu ba ema hotu atu lori lisaun sira Ramadan nian ba oin iha ita-nia moris lor-loron nian. Mai ita kontinua pratika empatia no jenerosidade ne’ebé define fulan santu ida ne’e. Mai ita tau matan ba ita-nia viziñu sira, fó apoiu ba ema kiak no mukit sira—hodi hanoin kona-ba importánsia atu serbisu hamutuk hodi harii futuru dame no prosperidade ba Timor-oan hotu,” Nia reforsa.

Nia reforsa, bainhira ita halibur hamutuk ho família no belun sira hodi fahe hahán, perdaun ba malu, no fó agradese, hanoin-hetan iha ita-nia orasaun ita-nia maun-alin sira iha Médiu Oriente ne'ebé labele selebra hanesan ita. Hein katak pás no bensaun husi loron santu ida-ne'e hamutuk ho imi, imi-nia família, no komunidade tomak,no hein katak Maromak ne'ebé Kbiit Boot Liu Hotu sei guia mundu fila fali ba dalan dame nian.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« March 2026 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31