Marka Loron Mundiál Umanitária: Husi Dalan Responde ba Dezastre to Dezenvolve Roteiru

By Zema Semunegus Agostu 16, 2021 2180
Mana Zema Semunegus. Mana Zema Semunegus.

Istória mesak di’ak hahú husi médiu, no iha remata, ho transizaun ne’ebé barak tuir dalan mai. Hanesan ha’u nian. No alende ha’u foin mak too iha nasaun ne’e, ha’u bele hare Timor-Leste ninia istoria ho dalan ne’ebé oi-oin. Ba Loron Mundiál Umanitaria no istoria loron-loron nian no ho ita nia peskiza ba futuru ne’ebé nabilan lori ita ba hamutuk.

Iha tempu badak bainhira to iha Dili, ha’u iha oportunidade ba vizita familia Timor-oan sira ne’ebé mak foin rekoopera depois de hetan inundasaun no rai monu husi anin no udan bo’ot ne’ebé akontese iha Abríl. Husi buat sira ne’ebé sira hasoru, komunidade sira iha Balibar simu ami ho di’ak no ho esperitu ne’ebé furak. Ha’u ko’alia ho feto no labarik sira balu, no ida ne’ebé hetan estragus makaas bainhira dezastre ne’e mosu. Sira barak mak ho isin ne’ebé krekas maibé nafatin ho hamnasa ne’ebé nakloke no ho oin ne’ebé kontente. Ha’u kontente ho sira ninia istoria no ha’u la rona lakon esperansa husi sira ida.

Agora kuaze ho idade besik 100, Olinda Soares Sarmento lori ami ba ninia uma no esplika ba ami saida mak hetan estragus husi inundasaun inklui uma kakuluk sira ne’ebé naksobu hotu. Nia fahe ninia istória konaba bainhira dezastre ne’e akontese, lahatene saida mak atu halo ou atu ba ne’ebé loos. Mana Olinda tauk los iha oras hira ne’e ninia laran no bele lakon ninia uma, maibé bainhira dezastre ne’e ataka, nia konsege buka dalan hodi ba ninia prima ninia uma ne’ebé mak seguru liu.

Ha’u kontente tebes tanba Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID) ho ami ninia parseiru implementadór sira hanesan IOM, servisu hamutuk ho Autoridade Protesaun Sivíl Timor-Leste nian, konsege bele lori ekipamentus uma nian no materials ba hadi’a ninia uma kakuluk. Alende ho tempu ida hanesan agora prekupadu ho COVID-19, ne’e nudar etapa pozitivu ida tuir diresaun ne’ebé los no ne’e inspira ita hodi bele hola parte ho asaun ida ne’e.

Durante tempu ninia moris, Mana Olinda liu ona buat barak, inklui problema ne’ebé mosu bainhira atu hetan independensia, siklone ne’ebé akontese to ba iha tasi no to mós ba iha foho lolon sira.

Ha’u mós moris liu husi dezafiu balu. Ha’u moris iha Etíope. Ha’u nia inan aman mate bainhira mosu krize eransa etíope no eritreia, bainhira ha’u sei labarik, ha’u sai testemuña ba trajedia funu, hamlaha no ki’ak iha uma. Hanesan buat ne’ebé la espera husi inundasaun ne’ebé mosu – ou husi kazu sira seluk, kauza husi golpe militár – moris bele muda iha minutu de’it. Ha’u ho idade 13 bainhira ha’u nia família tenke sai refujiadus kalan ne’e kedas. Iha fulan hira tuir mai, ami hotu konsege buka dalan hodi ba Estadus Unidus hodi hahú ami ninia moris foun, husik hela buat hotu ba kotuk maibé hetan fali buat barak ba ami hodi bele uza.

Tuir mai, ha’u halo viazen ho ha’u nia aman mai iha Azia, ne’ebé servisu tinan barak ho Nasoins Unidus no Banku Mundíal iha Vietnam no Bangladesh. Saida mak sai hanesan esperiénsia ba ami afeta tebes ba hala’o ami nia moris. Ne’e loos duni ba ha’u. Ha’u deside bainhira ha’u ho idade 25 katak ha’u hakarak ajuda ema vulneravél sira barak ho forsa ne’ebé ha’u iha.

Depois de kompleta diploma iha Universidade iha Estadus Unidus, ha’u servisu ba Organizasaun naun-governmentais internasionál iha Europa Oriental no Chifre da África. Tuir mai, USAID fó ha’u oportunidade hodi ajuda promove aihan seguru, kreximentu ekonomia no direitu umanus iha Afrika, inklui Sudan do súl no dala ida tan iha Etépio. Depois de servisu iha eskritóriu USAID nian hodi hare ba responde ba dezastre, ha’u iha previliozu ba servisu iha Azia nudar Diretora Misaun ba Misaun USAID/Timor-Leste.

Ha’u sempre hakarak servisu iha ne’ebé hau bele ajuda hodi hadi’a harii fila fali. Tinan barak ba kotuk ha’u aprende konaba Timor-Leste, no reziliente ema nian ne’ebé hela iha ne’ebá, no ha’u kontente hodi aprende no hanesan oportunidade ba ha’u hodi servisu iha ne’e. Ne’e hanesan onra ida ba hola parte iha parseria ne’ebé iha hamutuk ho povu no governu Timor-Leste, espesialmente hahú ho estratéjia foun ba tinan lima nian hodi halo progresu Timor-Leste nian tuir mai ho inkluzivu, prospéru, saudavél no auto-reziliente liu.

Oinsá mak ita bele halo ida ne’e? Hahú, ami sei ajuda feto no joventude aprende abilidade no hetan apoiu ne’ebé sira presiza hodi hetan servisu ne’ebé di’ak no bele kontribui ba kreximentu ekonomia Timor-Leste nian, alende sai husi setór mina nian. Tanba ne’e ami hakarak hare setór privadu hamriik liu husi diversifika ekonomia ho apoiu husi governu Timor-Leste ba servisu hamutuk ho sosiedade sivíl.

Ha’u iha fiar katak feto sei sai papél ne’ebé importante hodi hola parte iha dezenvolvimentu ba ajuda ema hotu hodi hetan moris ne’ebé di’ak. Durante tinan barak iha nasaun barak, ha’u servisu ona hodi ajuda kria oportunidade barak ba feto hodi ko’alia konaba direitus umanus, hetan apoiu finansiamentu ne’ebé sira presiza hodi susesu, no ajuda sira seluk ne’ebé hetan susar ruma. Feto presiza respeita ba sira ninia familia no komunidade atu buat sira ne’e bele akontese. Sira presiza moris la ho tauk ba violénsia ou deskriminasaun. Feto nudar rekursu importante ida. Sira bele ajuda maneja servisu ho di’ak no lidera familia hodi kontente hamutuk.

Hanoin fila fali bainhira ha’u ho idade sei ki’ik, no bainhira ha’u iha impresaun forte dahuluk iha Dili, Timor-oan ida hanesan Mana Olinda ne’ebé hare ona ba oin, bainhira dezastre sira ne’e hasoru no ho dezafiu umanitaria ne’ebé iha agora, Ha’u iha enkoraja no esperansa. Ita bele servisu hamutuk ba oin di’ak no futuru ne’ebé prospéru liu tan. Ho apoiu balu husi USAID no husi parseiru sira seluk, hamutuk ita bele dezenvolve abilidade ida ne’ebé ema hotu presiza ba susesu hodi hetan saúde ne’ebé di’ak, servisu ne’ebé di’ak, parseria ne’ebé di’ak no ikus liu ho paz.


Mana Zema Semunegus, USAID/Timor-Leste nia Diretora Misaun. Bele le’e ninia biográfia iha ne’e: https://www.usaid.gov/who-we-are/organization/zema-semunegus

# # #

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV