Joven 270 Mate no Lakon iha Tinan 30 Liuba

By Ekipa INDEPENDENTE Novembru 15, 2021 464
Vitima trajedia 12 Novembru 1991.  Foto: Arquivo nasional. Vitima trajedia 12 Novembru 1991. Foto: Arquivo nasional.

DILI: Tinan30 liubá, iha loron 12 Novembru 1991, joven liu 270 maka mate no lakon, inklui Kamal Bamadajah ne’ebé marsa hamutuk ho joven sira lakon mós ninia vida.

Xefe Estadu dehan, ho laran taridu tebes maibé kahur ho domin, orgullu, fiar no esperansa mak hotu-hotu halibur dala ida tan, iha fatin istóriku ne’e, hodi fó omenájen ba sira ne’ebé fakar raan no mate iha 12 Novembru 1991.

Hafoin restaurasaun independénsia, Estadu tulun inisiativa buka sira ne’ebé lakon to’o ohin loron. Saudozu balun nia fatin-hakoi identifika husi testemuña maibé restus mortais la hetan ona.

“Prezidente Repúblika sente tebes família sira-nia halerik rohan-laek tanba la konsege hetan saudozu sira-nia restu mortais. Família balun deside hamenus sira-nia halerik, liuhusi foti fatuk no bolu klamar saudozu nian, iha sira-nia fatin mate. Estadu Timor-Leste bele ajuda hamenus halerik ne’e liuhusi harii monumentu ida hodi rekoñese no valoriza sakrifísiu saudozu sira nian,” dehan PR Lú Olo iha Simiteiru Santa Cruz, Sesta (12/11).

Iha fatin hanesan, Prezidente Komite 12 Novembru, Gregorio Saldanha hateten, joven sira tenke kuru matenek husi bee matan ne’ebé uluk joven sira halo iha tinan 30 liu ba estuda maka’as, servisu lalais no loloos, iha toleránsia ba malu, unidade dixiplina buat sira ne’e sai hanesan valor sira ne’ebé asuwain sira husik hela. Buat sira ne’e banhira halo hotu kuda nasionalizmu, patriotizmu iha fuan hodi prátika loroloron.

Entretantu, sobrevivente Masakre 12 Novembru, Filipe Rodrigues Pereira hateten, sobrevivente Komite 12 Novembru iha espiritu atu unidade nasionál ne’e mak sempre sai lema. Bele fahe malu iha partidu hotu-hotu tanba demokrásia, maibé liga kona-ba interese estadu nian hotu-hotu tenke hamutuk atu tau hanoin, servisu liuhusi hahalok sira atu bele ajuda estadu dezenvolve nasaun ne’e ba interese nasionál.

“To’o agora ami sei kaer ida ne’e, depois tinan 30 ami idade ba ba beibeik, ami koko halibur jerasaun 12 Novembru. Espera sira bele organiza sira-nia aan sai ezempu ba sosiadade liuliu ba kamada juvinil sira iha sira bele sai ezemplar di’ak ba joven sira tuir mai,” tenik nia.

Nune’e, ba tinan ne’e sobrevivente ne’e espera estadu bele rezolve no tau-matan ba kolega sobrevivente sira ne’ebé seidauk simu sira-nia pensaun bele realiza tinan oin, tanba barak mak mate mós to’o agora seidauk sai ne’ebé espera katak tinan oin ne’e governu bele realiza uituan ka barak sira goza tiha sira husik hela mundu ne’e. 

Hatutan Misaun Joven Loriku Asuwain

Primeiru Ministru (PM), Taru Matan Ruak, hato’o nia mensajen ba foin-sa’e ne’ebé moris iha era independensia nian, saida mak atu bele fó ba nasaun ne’e, tenke hatutan, joventude uluk nia misaun ne’ebé hatudu ona harii nasaun RDTL.

Loron ohin, hanesan tinan-tinan hanoin hikas Juventude Loriku Asswain ho determinante no nakonu ho espíritu luta nian, hamriik hakilar ba mundu katak “Mate ka Moris Ukun Rasik Aan” no iha loron ne’e duni nakfila sai fali trajédia boot “Masakre Santa Cruz” joven feto no mane barak mak raan nakfakar no barak lakon to’o agora.

Ho grasa filmajen hosi saudozu Max Stahl nian, konsege loke mundu nia matan kona-ba trajédia nakukun, ne’ebé ikus mundu internasionál preokupadu ba timoroan sira-nia sofrimentu husi asaun brutalizmu forsa okupante sira nian.

“Ita-nia Governu deside mós data ida ne’e nu’udar Loron Nasionál ba Juventude, hodi fó onra ba joven feto no mane sira ne’ebé masakradu iha loron refere, no loron ida mós nu’udar reflesaun nian, liu liu ba foinsa’e sira ne’ebé foin boot iha era independénsia nian, tuur ba hodi reflete “Saída Mak Ha’u Bele Fó Ba Ha’u-Nia Nasaun!” saída mak há’u bele hatutan joven uluk nia misaun ne’ebé hatudu ona, sira harii hela Nasaun RDTL ne’ebé ohin ita hotu goza,” dehan nia.

Xefe Governu apela ba juventude sira agora atu hadook aan husi konflitu, tanba jovenu ida kuandu monu ba sala ruma ka mate ruma, entaun inan ho aman mak sei sofre bainhira oan monu ba risku.

“Aproveita loron ne’e, hakarak apela ba ha’u-nia oan joven sira, hadook imi nia-an hosi konflitu oioin, tanba imi monu ba kanek no mate, imi-nia-inan-aman mak sei sofre, sei lakon, tanba ne’e di’ak liu mak haka’as imi nia-an ba estudu, tanba mundu ohin loron kompetitivu, sé mak la badinas, la inovativu no la kriativu nia sei hela iha kotuk,” dehan nia.

Nasaun Timor-Leste hamriik tinan 19 ona, seidauk bele fó satisfasaun ba ema hotu-hotu, tanba Estadu iha nesesidade barak tebes, enkuantu rekursu ne’ebé iha la sufisiente atu atende hotu iha tempu badak de’it. Haree hosi esperiénsia nasaun sira ne’ebé ukun aan liu, TL tinan barak, hanesan Timor oan, bele orgullu tanba la’ós Nasaun ida ne’ebé di’ak liu iha mundu, maibé mós la’ós aat liu iha mundu.

Maske ho difikuldade oioin ne’ebé Governu ida ha’u lidera ne’e hasoru, hanesan instabilidade polítika, resesaun ekonomia, COVID-19 no dezastre naturais maibé ita la lakon esperansa, Governu sei kontinua halo esforsu kria kondisaun atu ita-nia nasaun la’o  nafatin ba oin, no  ita-nia roda ekonomia mós  bele la’o nafatin hodi bele kria kondisoins ba ita-nia sidadaun sira, tanba hanesan ha’u dehan beibeik, Governu ne’e lakohi husik timoroan ida hela iha kotuk, mas para ida ne’e, ha’u-nia oan joven sira-nia kontribuisaun importante tebes ba estabilidade ita-nia Nasaun nian.

Entretantu Ministru Prezidensia Konsellu Ministru (MPKM), Fidelis Manuel Leite Magalhães, aproveita mós biban ne’e, hakarak aproveita okaziaun ida 12 de Novembru nian ne’e hodi hanoin hikas fali sakrifisiu espiritu abnegasaun ne’ebé maun no bin sira halo iha tinan 1991 liu ba sira lakon nia vida hakilar ba mundu katak povu Timor iha hela sofrementu boot ida ka operasaun boot ida nia laran.

“Anten brani ida ne’e no sira nia sakrifisiu ne’e ita fiar katak sei kontinua inspira ita sira hotu no ita hotu ne’ebé sei moris atu bele kontinua servisu maka’as para ita bele lori moris ne’ebé di’ak liu ba ita nia sidadaun sira iha era ukun rasik aan ida ne’e,” dehan nia hafoin remata reuniaun Konsellu Ministru iha Palasiu Governu, Kinta 11/11.

Governante ne’e, konsidera mós loron ne’ebé hanaran loron joventude nian, ne’ebé husu ba foinsa’e sira atu kontinua hetan inspirasaun no banati tuir lisaun hirak ne’ebé mak maun ho bin sira halo tiha ona iha 12 Novembru liu ba.

Atu kontinua priense ukun rasik aan ida ne’e di’ak, atu estuda maka’as, hirak ne’ebé eskola ho neon tomak, hirak ne’ebé servisu atu hadomi ninia servisu ho di’ak fuan tomak atu bele lori rezultadu ne’ebé maximu ba dezempeñu sira nian iha vida lorloron nian.

“Tanba ida ne’e mak dalan ida ne’ebé mak ita bele foti atu selu hikas sakrifisiu hirak ne’ebé ita nia bin no maun sira halo tiha ona, tanba atu selu de’it ita sei labele ka laiha kbiit atu selu, ita koko hadomi ita nia servisu atu estuda maka’as bele kontribui di’ak iha ukun rasik aan ida ne’e ho forma ida ita hatudu apresiasaun ita hatudu respeita ba sira nia memoria,” tenik nia.

Triste! Xanana-Taur Laiha

Prezidente Komite 12 Novembru, Gregorio Saldanha, trsite lider rezeistensia sira hanesan Kay Rala Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak, la partisipa iha komemorasaun loron istoriku Joventude Loriku Asswain.

Nia dehan, bainhira hotu-hotu kontente lider sira hotu partisipa iha komeorasaun loron 12 Novembru no keta haluha movimentu 12 Novembru ne’e sai hanesan prátika unidade nasionál komite 12 Novembru hakarak eventu hanesan importante lider sira hamutuk iha ne’e.

“Ita-nia maun na’in rua Xanana ho Taur Matan Ruak la partisipa komemorasaun loron 12 Novembru ne’e ami triste, ha’u la hatene katak sira iha preokupasaun seluk tenke respeita, maibé iha ami nia fuan laran ne’e ami hakark haree sira nia oin iha ne’e,” dehan nia, iha Simiteiru Santa Cruz, Sesta (12/11).

Iha fatin hanesan, sobrevivente masakre Santa Kruz Filipe Rodrigues Pereira hatete komeorasaun loron 12 Novembru tinan-tinan kuaze halo iha teritóriu tomak, sobrevivente iha ne’e mós fahe malu balun ba hamutuk sira munsipiu selebra hamutuk.

“Ha’u hanoin ita nia lider sira hanesan maun Xanana ho Primeiru Ministru Taur Matan Ruak la marka prejensa tanba ha’u rona Xanana ba selebra iha Baukau ka Vikeke mak ne’e ne’ebé laiha problema,” haktuir nia.

Tanba ne’e espera katak ho de’it espiritu unidade nasionál lider sira mós banati iha devér atu sai ezemplar ba hotu-hotu. Nune’e loron ruma sira sei hamutuk no fó hela eransa di’ak ruma ba hotu-hotu.

“Ha’u hanoin primeiru la marka prejensa, maibé ohin nia Vise Primeira Ministra mai, importane iha membru governu balun partisipa, se Xefe Governu la mai dala ruma iha problema saúde ka keta nia ba selebra iha fatin seluk ne’e la hatene, maibé espera katak hotu-hotu selebra loron 12 Novembru ne’e iha hotu-hotu nia fuan,” tenik nia.

Entretantu, observasaun jornalista jornál INDEPEDENTE nota katak selebrasaun loron 12 Novembru ne’e partisipa husi Eis-Prezidente Repúblika, Jose Manuel Ramos Horta, Vise Primeira Ministra, Armanda Berta, Xefe Estadu Maiór FALINTIL Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Lere Anan Timur, Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos no mós membru Parlamentu Nasionál.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV