Husi Dili ba Bali: Media Tour 2026 homan istoria, hasudi perspetiva Featured

By Jorgino dos Santos Janeiru 16, 2026 116
Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Loro Dias Ximenes, ho reprezentante instituisaun media 10 iha Timor-Leste hala’o vizita ba Bali TV, Denpasar, Kinta (15/01). FOTO: INDEPENDENTE/Jorgino dos Santos. Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Loro Dias Ximenes, ho reprezentante instituisaun media 10 iha Timor-Leste hala’o vizita ba Bali TV, Denpasar, Kinta (15/01). FOTO: INDEPENDENTE/Jorgino dos Santos.

IHA 14 Janeiru 2026 loraik, delegasaun husi instituisaun media iha Timor-Leste hateke ba pista aviaun Aeroportu Internasional I Gusti Ngurah Rai ho sentimentu ne’ebé kahur: entusiazmu, kuriozidade, no esperansa. Media Tour 2026 laos de’it mudansa jeografiku husi Dili ba Bali, maibé espasu aprendizajen transfronteira ba media Timor-Leste hodi lee hikas istória, dezafiu, no futuru jornalizmu nian iha era konverjénsia media.

Reprezentante media 10 iha Timor-Leste hanesan: Jornal INDEPENDENTE, Timor Post, Suara Timor Lorosa’e (STL), Dili Post, RTTL, EP., Tatoli, IP., GMN, Sap News, SMNews, no VIP TV, hetan oportunidade husi Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial, hodi partisipa iha programa Media Tour dahuluk.

Iha 15 Janeiru dader,reprezentante media 10 hamutuk ho SEKomS, Expedito Dias Ximenes, hala’o vizita dahuluk ba media privadu, Bali Post, hodi haree direitakondisaun media refere.

Bali Post nu’udar media tuan liu iha Provinsia Bali, ne’ebé halo publikasaun dahuluk iha 16 Agostu 1948sai nu’udar sasin moris ba dinamika no mudansa iha mundu jornalizmu, hahú husi euforia media iha dekada 1998 to’o inisiu 2010,bainhira ‘invazaun’ digitalizasaun ezije adaptasaun.

Grupu Media Bali Post ne’ebé nu’udar na’in ba Bali Post, harii mós Bali TV, ne’ebé hahú ninia transmisaun dahuluk iha 26 Maiu 2002.

“Iha tempu euforia media nian, Bali Post ninia pajina ne’e nakonu ho publisidade,” dehan Xefe Redasaun Bali TV, Made Suetca,bainhira hasoru-malu ho SEKomS no reprezentante media sira, iha edifisiu Bali Post, Denpasar, Kinta (15/01).

Maibé, ho era konverjesia media, paisajen indústria media hetan transformasaun signifikativu, hahú husi termu teknolojia, padraun konsumu audiénsia nian, to’o modelu negósiu sira.

“Ami-nia media, liu-liu jornal imprime, Bali Post, sofre konsekuensia boot. Laiha públisidade, nune’e ami deside hodi hatun ninia pajina husi 24 ba 12,” nia esplika.

Aleinde hatuun númeru pajina, sira mós halo adaptasaun hodi hahú dezenvolve plataforma dijital balipost.com nu’udar resposta ba mudansa teknolojia no adapta ho komunidade ninia padraun konsumu informasaun.

Liu husi balipost.com, Bali Post laos de’it muda konteúdu imprime nian ba format dijital, maibé mós integra plataforma media oioin iha ninia mahon, hanesan Bali TV no radio rede Bali Post, iha ekosistema publikasaun ida.

“Konteudu ne’ebé ami produs bele fahe iha plataforma sira, tantu husi media imprime, online, televizaun no mós media sosial,” dehan Xefe Redasaun ne’e.

Konverjensia ne’e, fó mós influensia ba servisu redasaun no estratejia distribuisaun informasaun.Jornalista sira tenke produz notísia multi-plataforma, enkuantu instituisaun media sira ajusta sira-nia modelu negósiu ne’ebeé uluk depende ba sirkulasaun jornal no publisidade konvensionál, ba publisidade dijitál no branding entre media.

“Era agora, ami-nia jornalista sira laos hakerek notisia de’it, maibé sira tenke produs notisia ne’ebé bele publika iha jornal, online no televizaun,” Made hatete.

RRI Denpasar: husi radio konvensional ba multiplataforma

Se media imprime hasoru presaun boot tanba dijitalizasaun, Institutu Radiodifuzaun Públika hanesan Radio Republik Indonesia (RRI) Denpasar mós halo transformasaun hanesan ho aprosimasaun ne’ebé diferente.

RRI Denpasar ne’ebé nu’udar institutu publiku idahalo mós transformasaun iha era konverjensia media, husi radio konvensional ba Institutu Radiodifuzaun Públika ho baze multiplataforma.

Iha era konverjensia ne’e RRI Denpasar laos de’it halo operasaun nu’udar media transmisaun radio konvensional maibé halo adaptasaun liu husi integra transmisaun radio ho plataforma dijital.

RRI Denpasar dezenvolve distribuisaun konteúdu liu husi kanál oioin, hanesan: Transmisaun radio analojiku (Pro 1, Pro 2, Pro 4); Streaming radio liu husi website no aplikasaun RRI Digital; Portal notisia rri.co.id ba notisia ho baze tekstu; no media sosial (YouTube, Facebook, Instagram) ba redistribuisaun konteúdu notísia, diálogu públiku, no kobertura ba atividade.

Iha kontestu reportajen notisia, konverjensia mós dudu mudansa iha servisu redasaun. Jornalista laos de’it halo gravasaun ba audio, maibé mós halibur dadus visual no testu, ne’ebé sei publika iha radio (audio), tekstu notisia (online), no konteudu video badak ba media sosial.

Vizita amigavel

Xefe Institutu Radiodifuzaun Públika, Radio Republik Indonesia (RRI) Denpasar, Taufan Pamungkas Marhaendra Jaya, sente onradu simu vizita husi reprezentante jornalista TL no SEKomS.

“Nu’udar onra no ksolok id aba ami bele simu vizita amigavel ini iha illa Bali. Illa ne’ebé tane as valor abertura, dialogu, no armonia entre nasaun,” dehan Taufan.

Ba RRI Denpasar, vizita ne’e nu’udar manifestasaun husi relasaun besik entre Indonezia ho Timor-Leste, liu-liu iha parte komunikasaun no transmisaun.

“Iha era transformasaun dijital daudauk ne’e, papel media publiku sai estratejiku liu nu’udar ponte informasaun, kola (perekat) sosial, no mós meiu ba diplomasia ne’ebé harii entendimentu no konfiansa entre nasaun,” dehan Xefe ne’e.

Nia informa, Institutu Radiodifuzaun Públika RRI Denpasar iha área koordenasaun transmisaun idahusi provínsia Bali no provínsia Nusa Tenggara Barat.

“Nu’udar media multi plataforma terrestre no dijital, ami-nia alkanse terrestre95%, ho estasaun transmisaun 4: RRI Denpasar, RRI Mataram, RRI Singaraja no estasaun produsaun Bima,” dehan nia.

Liu husi sorumutu ne’e, nia hein katak bele fahe esperensia, pratika ne’ebé di’ak liu, no esplora oportunidade kooperasaun ne’ebé fó benefisiu ba malu, tantu iha jestaun transmisaun públika, dezenvolvimentu konteúdu, no utilizasaun plataforma dijitál hodi serve públiku ho luan no inkluzivu liu tan.

Hariku esperensia

Ba media Timor-Leste, Bali la’ós de’it hanesan illa turístika ne’ebé koñesidu iha mundu.Bali nu’udar fatin aprendizajen kona-ba oinsá media buras hamutuk ho turizmu, kultura, no ekonomia kriativu. Iha tasi-ibun ne'ebé nabilan no rituál tradisionál hirak ne'ebé enkantante nia kotuk iha serbisu jornalístiku ne'ebé kontinua adapta ba tempu: husi sala redasaun ne’ebé dinámiku to’o estratéjia atu sobrevive iha laloran era dijitál.

“Ida ne’e oportunidade di’ak ba ita, media Timor-Leste, hodi haree no rona rasik media iha Bali ninia esperensia, liu-liu oinsa sira bele sobrevive iha era ida agora ne’e,” dehan Diretora Timor Post, Santina de Araujo.

Vizita ba media sira iha Bali loke orizonte foun.Diskusaun manas ne’ebé akontese iha sala redasaun—kona-ba transformasaun husi impresaun ba dijitál, dezafiu sira atu mantein independénsia editoriál, no oinsá atu pakote jornalizmu turizmu nian lalakon ninia valór krítiku.

Media Tour 2026 sai espasu ba sorumutu ne’ebé igual. Laiha ida mak sente iha oin ka iha liu kotuk. Iha de’it mak espiritu aprendizajen mutua.

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Loro Dias Ximenes hatete, Media Tour dahuluk ne’e ho objetivu atu media iha Timor-Leste bele haree no rona esperensia husi media sira iha Bali, liu-liu oinsa sira kontinua reziste iha era konverjensia.

“Kondisaun iha ne’e hanesan mós iha Timor-Leste. Ami buka esperiénsia sira hodi hariku ami-nia espriénsia,”  dehanExpedito.

Media Tour 2026 laos de’it vizita ida, maibé forma ida husi diplomasia mídia nian. Sorumutu jornalista sirahametin rede profisionál no loke oportunidade ba kolaborasaun reportajen transfronteirisu. Iha dezafiu globál sira nia leet—hoax, polarizasaun informasaun nian, no krize konfiansa públiku nian—media hetan ezijensia laos atu kompete malu maibé atu hametin malu.

Bainhira fila hikas mai Dili, jornalista sira laos de’it lori nota no fotografia. Sira lori istória, ideia, no fiar katak media iha papél krusiál ida hodi taka diferensa sira.

Media Tour 2026 mós marka faktu katak liu husi laloran tasi nian no fronteira nasionál sira, media fahe nafatin linguajen komún ida: lia-loos, umanidade, no responsabilidade ba públiku.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Sexta, 16 Janeiru 2026 11:30

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« January 2026 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31