Governu Sei Reforma Jestaun Edukativu Hodi Mellora Kualidade Ensinu Featured

By Ivonia Varela Jullu 18, 2023 540
Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hato'o nia diskursu iha ambitu diskusaun ba programa IX Governu nian, iha Parlamentu Nasional, tersa (18/07). Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hato'o nia diskursu iha ambitu diskusaun ba programa IX Governu nian, iha Parlamentu Nasional, tersa (18/07).

DILI: Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten, iha setór edukasaun, Governu hakarak iha tinan 2028, Timor-Leste bele atinje ka hetan edukasaun ho mellor kualidade no loke mós oportunidade boot hodi asesu parte hotu.

Nia dehan, hodi nune’e edukasaun bele iha kbiit atu fó resposta ba nesesidades iha merkadu traballu no kontribui atu hamenus dezempregu, liu husi aprendizajem ne'ebé beibeik hodi, nune’e, hapára tiha kurikúlu kona-ba pobreza interjerasionál.

Ho nune’e, Governu ida ne’e hakarak reforma jestaun edukativu hahú husi Ministériu Edukasaun to'o iha nivél Munisipal no eskola.

“Governu sei reforma jestaun no Administrasaun iha sistema edukativu, husi kedas Ministériu da Edukasaun ba nível munisipal no to’o eskola, inklui define ona prosedimentu ka regras adekuadas no sistema ba monitorizasaun no avaliasaun,”dehan PM, iha Plenaria Parlamentu Nasional, tersa (18/07).

Xefe Governu hatutan, melhora kualidade ensinu, iha nível ensinu hotu-hotu, liu husi maior kapasitasaun profesores nian. Revee kurikulu eskolar, liliu iha ensinu sekundáriu jeral no vokasional, atu asegura aluno sira bele hetan kompetensia adekuada ba merkadu trabalhu no ba nesesidade ba desenvolvimentu nasionál.

Nune’e, kontinua konstrui, reabilita no fornese ekipamentus ba eskola ensinu pré-escolar to’o sekundáriu.

"Avalia didi’ak kapasidade de funsionamentu no resultadu husi aluno sira no mós kona-ba finansiamentu husi escolas CAFE, atu haré ba posibilidade hodi loke iha Postu Administrativu," dehan PM.

Nia afirma, Governu sei aumenta dupla númeru bolsa estudu ne'ebé sei atribui tuir méritu no tuir kapasidade nasionais.

Tan ne’e, hadi’a mós ensinu superior, hodi garante adekuada avaliasaun no akreditasaun akademika no mós formasaun ba ba professor. Haluan Ensino Superior Tékniku,  iha área estratéjika ba ekonomia nasional, hodi kria Instituto Superior Politékniku no Turismu, Hotelaria no Ajénsia no Guia ba turismu iha Lospalos, Instituto Superior Politékniku Engenharia iha Suai no Akademia Peska Estudu Mariñus iha Manatuto.

Aleinde, Governu mós sei hadi’a infraestrutura, jestaun no Instituto Politéknico Betanu.

Nune'e mós, sei  kria komisaun kordenadora ba Universidade no Instituisaun Superior, atu estuda estratéjia koletiva ida kona-ba atu define asisténsia ne’ebé di’ak liu husi Estadu no kona-ba implementasaun ho objetivu atu hasa’e kualidade Ensinu.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31