Governu Japaun Tenke Husu Deskulpa ba Povu TL Featured

By Mariano Mendonca Fevereiru 21, 2024 878
Diretór Asosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo hato'o diskursu iha seminariu expozisaun istoria ba selebrasaun loron invazaun Militar Japonezes mai iha Timo-Leste ba dala-82, iha Salaun AMRT, Dili, (20/02/24). Foto:Media Gabinete SEI. Diretór Asosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo hato'o diskursu iha seminariu expozisaun istoria ba selebrasaun loron invazaun Militar Japonezes mai iha Timo-Leste ba dala-82, iha Salaun AMRT, Dili, (20/02/24). Foto:Media Gabinete SEI.

DILI: Iha tinan 1942 to’o 1945, Japaun halo invazaun mai Timor-Leste. Iha ninia invazaun ne’e, militar Japaun komete violasaun ba Timor-oan sira.

Iha 20 Fevereiru, horseik, Asosiasaun HAK realiza seminariu espozisaun istoriku hodi komemora invazaun Japaun mai Timor-Leste.

Diretór Asosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo hatete, liu husi seminariu ne’e HAK hakarak bolu nafatin atensaun, liu-liu relasiona ba istória Timor ninian, tanba dala-barak ema hatene de'it istoria husi 1975 to'o 1999.

Afinal, nia dehan, iha istória lubuk ida ne'ebé presiza hodi bele haree klean liu tan atu bele fó nafatin atensaun nune'e jerasaun foun sira bele lori ida ba futuru.

"Ha'u hanoin hanesan Segundo Guera Mundial, ita-boot sira hatene dala-barak ema hanoin de'it katak nasaun sira ne'ebé mak boot hatudu sira-nia forsa, goza sira-nia forsa, maibé rai ki'ik-oan, rai ketan ida, hanesan Timor-Leste, ita mós hetan impaktu ba ida ne'e. Hanesan ita-boot sira rona ona, 20 pessoa, ha'u hanoin liu tan ida ne’e, ita-nia inan feton sira sofre," dehan Feliciano iha Muzeu Rezisténsia Timorense, Tersa (20/02).

Nia dehan, HAK to’o ohin loron koko hela oinsa mak atu ko'alia ba Governu Japaun atu rekoñese no husu deskulpa ba vitima sira.

"Governu Japaun ate a data ita husu buat ida ne'e, atu husu buat ida esensial tebtebes, atu husu deskulpa ba povu Timor-Leste, liu-liu ba situasaun ida ne'e, maibé sira mantein ho lia-fuan ida katak ‘ami ba iha ne’ebá ne'e inan feto sira sai hanesan nona mai ami’," dehan Diretor HAK ne’e.

Aleinde governu Japaun ne’ebé seidauk rekoñese no husu deskulpa, nia dehan, estadu Timor-Leste mós seidauk dignifika istória moruk husi militar Japaun hasoru inan-feto sira iha Timor-Leste.

Iha tempu hirak ba kotuk, nia dehan, HAK halo aprosimasaun ba governu atu integra istória okupasaun Japaun nian ba kurikulu edukasaun nian, maibé to’o ohin loron laiha rezultadu.

Iha fatin hanesan, kandidatu Diretór Muzeu Rezisténsia Timorense, Jorge Soares hatete, tinan 1942 sai tinan ida ne'ebé moruk mós ba povu Timor-Leste, tanba ne'e nu'udar sidadaun ida tenke kontribui oinsá bele hametin istória Timor-Leste nian iha Asia Pasífiku no Komunidade Nasaun ho Lian Portugés (CPLP).

“Atu dehan de'it ko'alia kona-ba 1942 tenke ko'alia mós 1945, Australia, Japaun mai iha Timor, tanba iha interese hakarak invade Australia ninia istória ne'e sai nune'e,” dehan nia.

Entretantu, Ines de Jesus nu'udar vitima ba militar Japaun husu estadu atu valoriza no rekoñese nia nu'udar vitima ida ne'ebé sofre durante okupasaun Japaun iha Timor-Leste.

"Durante ha'u-nia moris buat ne'ebé ha'u ezije mak ne'e oinsa estadu bele rekoñese ami," nia dehan.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kuarta, 21 Fevereiru 2024 11:32

Independente Digital TV