Aniceto: Veteranu Sira Reprezenta Faktu Istóriku Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Marsu 06, 2023 685
Veteranus sira iha aniversariu Loron Nasional veteranus nian. Foto:Dok. Veteranus sira iha aniversariu Loron Nasional veteranus nian. Foto:Dok.

DILI: Prezidente Parlamentu Nasionál Aniceto Longinhos Guterres, konsidera veteranu sira reprezentate faktu istóriku sobrevivente kombatente libertasaun ne'ebé moris husi povu no hamutuk ho povu.

"Veteranu sira reprezenta faktu istóriku, sobrevivente kombatente libertasaun ne'ebé moris husi povu no hamutuk ho povu. Laiha veteranu bainhira laiha povu, no laiha veteranu bainhira laiha FRETILIN no FALINTIL. Realidade tolu ne’e reforsa malu no hodi fó sentidu ba veteranu. Ita komemora loron ida ne’e ho sentidu iha dimensaun tolu ne’e.  Povu mak hamrik, la'o no tur hamutuk ho kombatente veteranu sira ho espiritu frentista no revsionáriu  hodi konkista vitoria ba pátria Timor Leste," dehan nia, iha Palasiu Govenu, Sesta (3/3).

Nia hateten, realidade ne'ebé veteranu sira hasoru iha tempu ne'ebá, nakonu ho susar, sakrifisiu, konrajen, unidade, kolaborasaun, abnegasaun no dedikasaun total. Valores hirak ne’e tenke husik hela ba gerasaun foun liu husi atetude, komportamentu ka ho vida ezemplar.

Aniceto dehan, komemorasaun ne’e no tinan-tinan sei komemora nafatin, nu'udar momentu reflesaun no auto-rekonesimentu hotu-hotu nia lala'ok, ba veteranu hotu nia lala'ok iha era ukun-rasik-an ne’e, ba ukun na'in sira, ba foinsa’e sira no ba sidadaun tomak. Momentu ne’e la'ós jestu serimónial de'it, maibé, tenke hateke mós realidade sosiál, ekonómia no polítika ne'ebé hakat to'o tinan  20 ona. Valores ne'ebé lori ba rezisti iha tempu reistensia sei relevante no sei iha sentidu atu mantein atualizadu iha era ukun-rasik-an ne’e.

Nia hatutan, komemorasaun ba tinan ida ne’e halo ho tema “Hametin Unidade ba Dezenvolvimentu Nasionál”, nu’udár jestu ida atu prezerva kultura, istória kona-bá rezistensia no fó omenájen ba eroi sira hotu-hotu feto no mane, hanesan komandante no kamarada Nicolau Lobato, komandante no kamarada Nino Konis Santana, kamarada Mária Tapo no kamarada Rosa Muki Bonaparte, no eroi sira hotu ne’ebé fó an tomak ba kauza nasionál liu husi luta ba libertasaun nasionál no independénsia Timor Leste.

Nune'e, veteranu katak ema ne’ebé iha korajen, determinadu, ho firmeza no desididu atu fó solusaun ba situasaun krítiku ida ba interese ema barak ni’an. Padraun ne’ebé sira ka’er hodi foti medidas sem rezerva, lá’ós ba sira nia an rasik maibé, ba ema barak nia di’ak. Veteranu fó an tomak ba kauza nobre ida.

"Ita-nia luta ba libertasaun pátria, atravesa faze sira ne’ebé krítiku teb-tebes, nakonu ho susar oin-oin, ne’ebé delikadu no kompleksu tebes. Maibé,  situasaun sira hanesan ne’e, mak fó biban hodi hahoris fali ita nia veteranu no eroi sira, hodi kontinua lidera funu hasoru okupasaun militár Indonézia, ho finalidade ida atu hetan vitória ba Timor Leste nia independénsia.  Loron ida ohin, ita hanoin hikas ita nia veteranus no eroi sira iha asaun koletivu hamutuk ho povu, no povu ne’ebé sustenta rezistensia mós sai eroi hotu. Independénsia ita atinji liu husi obra koletiva no kolaborativa ne’ebé sustenta ho valores lubuk ida. Tema “Hametin Unidade ba Dezenvolvimentu Nasional”  hatudu sentidu boot ba independénsia ne’ebé atinji ona. Uluk libertasaun no independénsia mak sai atensaun sentrál ba ita, oras ne’e ita hotu nia preokupasaun mak dezenvolvimentu. Maibé, dezenvolvimentu rekere kondisaun indispensavel lubuk ida, inklui unidade, unidade ne'ebé metin liu tan, karik ita sei sobu malu, hatun malu, tatoli informasaun falsu, desinformasaun, difamasaun ita labele konstrui unidade no hametin unidade, se prekondisaun atu sustenta lala'ok dezenvolvimentu laiha, dezenvolvimentu rasik la la'o," hatete nia.

Nia esplika, veteranu hakat ho idade tinan 20 ona nu'udar Estadu no Nasaun ne'ebé independente ho progressu no mudansas lobuk ida. Maibe, iha prosesu naruk ida ne’e, ho rekurus lobuk barak nebe ita gasta ona, ita sei hasoru frakezas ka asimetria sosiál, polítika no ekonómika lubuk ida pobreza, malnutrisaun, kultura funsionamentu no relasionamentu institusional instituisaun Estadu nian sei sai desafiu iha Estadu. Dezenvolvimentu integradu tenki refleta mós iha manifestasaun kompetensias no funsionamentu professional no efetivu instituisaun sira nebe Estadu harii hodi reforsa independénsia nasionál, soberania Estadu, no lori naroman ba povu tomak nia moris ho dignu. Iha situasun hanesan ne’e presija tebes unidade, integridade, kolaborasaun no sakrifisiu hodi orienta dezenvolvimentu ba povu tomak nia moris diak. Iha situasaun hanesan ne’e presiza iha mós koragein no haraik-an atu rekoñese sala sira nebe komete, frakeza sira nebe kontribui ba impede dezenvolvimentu sosiál, ekonómiku no polítiku iha Timor Leste. 

Tanba, uha Sétimu Governu Konstitusionál Primeiru Ministru Marí Alkatiri mak aprova Dekretu-Lei kona ba Kriasaun Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál, (CCLN), ne’ebé la hetan atensaun iha tinan barak nia laran. Loos duni, estadu rekoñese papél no kontribuisaun veteranu no eroi libertasaun nasionál sira ni’an, no dedika atensaun espesiál balu ona liuhosi subsidiu finanseiru, medalla, sertifikadu rekoñesementu no instituisionaliza  Kombatentes no Veteranu Libertasaun Nasionál nu'udar orgaun ida hodi kontribui di'ak liu ba dezenvolvimentu nasionál.

Nune'e, kontinua programa Governu Anteriores hodi halo konstrusaun semitériu Jardim ba eroi sira, fó bolsas-estudus ba kombatentes sira nia oan. Maski nune’e, presiza reajusta no reorienta formas apoiu hirak ne´e liu husi eskema orsamental ida ne'ebé fó vantajen sosiál no ekonómiku ba institusionalizasaun orgaun ida ne’e no fó mós benefisiu sosiál no ekonomiku ba sosiadade Timor Leste. Ne´e duni VIII Governu Konstitusionál no Parlamentu Nasionál harii fundu veteranu no Kombatente Libertasaun Nasionál. Maibé, medida ida ne’e mak Prezidente Republika rekorre ba Tribunál hodi lakon nia implementasaun. Maski nune’e, kontinua buka forma seluk, atu bele fó apoiu ba kombatetens sira no Parlamentu Nasionál no Governu kontinua iha preokupasaun ba situasaun kombatante ne’ebé sei hasoru dezafiu oin-oin, iha ambitu dezafiu boot ne'ebé pEstadu no nasaun hasoru.

Molok remata, dala ida tan, pátria no povu hein bele mantein dame no estabilidade, hodi hakat ba eleisaun parlamentar ne’ebé hakmatek, livre no justu, hodi forma governasaun ne’ebé estável, reforsa instituisaun estadu nian sira, reforsa kumprimentu lei no orden no lori Timor Leste ba dezenvolvimentu inkluzivu no sustentavel.

Tanba, valorizasaun loloos ba veteranu no heroi nasionál sira mak hotu-hotu nia vontade no kapasidade atu transforma paíz ne’ebé independente ona sai fatin hakmatek, moris iha  justisa,  prosperidade,  fraternidade no solidariedade.

Entretantu, Veterana Gracinda Rosa de Almeida, "Birosa", husii Munisípiu Ainaro hatete, ba loron ida ohin ne'e, loron veteranu sira nian, maibé antes atu realiza loron ida ohin ne'e prosesu naruk, bainhira ukun an tiha, maibé loron ohin ne'e sente triste tanba feto maluk barak hanesan mós mane sira barak fakar ran to'o ohin loron, maibé ohin loron realiza duni buat ne'ebé ema hotu nia mehi, la'ós veteranu sira maibé ema hotu tantu feto ka mane nia mehi to'o ohin loron realiza duni eventu ida ne'e.

Maibé, to'o ohin loron bele hatutan erói no eroina sira ne'ebé fakar ran no soe sira nia isin ba rai ida ne'e, la soe saugate mak ohin loron Timor Leste nasaun ida ne'ebé hamriik, nasaun ida ne'ebé soberania independénsia.

"Ha'u hakarak rekomenda liu-liu estadu no governu tinan lima-lima troka maibé se karik governu foun ida mak mai tenke kontinua dignifika veteranu sira no labele haluha loron ida veteranu no labele haluha ita nia erói no ita nia eróina sira ne'ebé fakar ran soe isin durante 24 ba rai ida ne'e," nia hatete.

Nune'e mós, Veteranu Costodio Belo hatete, presija iha responsabilidade, dignidade, fiar mak importante no tenke kaer metin unidade nasionál.

"Hanesan ita hotu hatene katak  ita luta durante tinan 24 , moris iha situasaun ida ne'ebé difisil, no barak mak mate no barak mate maibé balun to'o seidauk hetan nian ruin, tanba ne'e presiza kaer metin unidade nasionál , atu labele haree ba ema sira ne'ebé bo'ot ona , maibé haree ninia responsabilidade, dignidade , prestiziu no fiar , ida ne'e importante. Nune'e loron veteranu ne'e ha'u hakarak husu ba joven no estudante sira ne'ebé mak sai jerasaun foun no jerasaun kontinuador tenke hatudu imi-nia intelektual iha sosiedade nia leet labele involve polítika ne'ebé fahe malu maibé involve hodi oinsá bele halo dezenvolvimentu ba povu no nasaun ne'e ba oin," hatete Alin Laek.

Nia haktuir, imi tenke esforsu no banati saida mak imi-nia aman veteranu no veterana sira sikrifika durante tinan 24 iha ai-laran.

"Ami-nia kontribuisaun mak luta kontra inimigu hodi liberta pátria no agora ami idade reforma ona no imi mak hela hodi kontinua no dezenvolve ita-nia país ba moris di'ak," nia hateten.

Iha fatin ketak, Prezidente Repúblika José Ramos Horta hatete, veteranus husi Frente tolu hanesan frente armadas, veteranus frente kladestina, veteranus frente diplomatika mak dada Timor leste hodi hetan indepedensia.

“Veteranus sira, frente armadas, frente kladestina, frente diplomatika frente tolu ne'e mak dada ita to'o hetan independénsia, bainhira ita temi veteranu, heroi martir sira ba ha'u tolu mak naran boot liu iha ita nia istória,” dehan PR Horta.

Prezidente Republika mós hatete, ema ne'ebé naran boot no naran osan mean iha luta libertasaun to'o Timor Leste hodi hetan libertasaun mak na'in tolu mak lider karismátiku Xanana Gusmão, saudozu Francisco Xavier, no saudozu Nicolau Lobato.

“Ida mak maun boot Xanana Gusmão, sei hamutuk ho ita ida Xavier do Amaral, ida mak Nicolau Lobato sira na'in tolu ne'e mak sira nia fatin istória Timor nia fatin ho osan mean,” katak nia.

Nia hatutan ba sira ne'ebé sai vitima iha tinan hirak ne'e nia laran durante luta libertasaun to'o iis kotu ka lakon vida hodi husik oan no beioan estadu tau matan ba sira.

“Ita sira ne'ebé sei moris nee oinsá ita nia forsa armadas, ita nia polísia, la'ós sosiadade tomak estadu ida ne'e ondra martires sira sira ne'ebé fó sira nia vida ita buka fó ondra sira, oinsá rai ne'e moris nafatin demokrásia iha liberdade tau matan ba kiak sira,” katak PR Horta.

Iha biban ne'e Prezidente Repúblika mós hatete iha komeorasaun loron veteranu 3 fulan Marsu 2023 Prezidente Parlamentu Nasional mak sei reprezenta Prezidebte Repúblika diskursu iha loron importante ne'e.

3 Marsu ba Ema Hotu

Loron 3 Marsu ne'ebé selebra ba veteranu sira, la'os ema sira ne'ebé veteranu de'it, maibé loron ida ne'e ba ema hotu atu hatene liu-liu jerasaun foun, see lae Veteranu de'it mak hatene.

Prezidente Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN), Vidal de Jesus ‘Riak Leman’ reafirma situasaun 3 Marsu 1981 loron ida ke dehan vitoria ka derrota, tanba ne'e mak loron veteranu sira nian.

Nia haktuir, dala balun maun boot sira balu ko'alia konsidera mak baze de apoiu tinan tolu, tinan sia to'o tinan 19 sira la dun ko'alia, tanba sira la iha neeba, hirak ne'ebé mai husi Ai-laran mak katuas sira tuur iha ne'e, maun Lere, maun Maunana, maun Sabika tuur iha ne'e hirak ne'e mak mai husi Ai-laran. La'os ida ne'e de'it maibé iha mós Organizasaun Klandestina oioin hodi nune'e Timor-Leste hetan Vitoria hodi mana funu ne'e, ohin hetan independensia.

"Ohin ita komemora loron Veteranu 3 Marsu ba VI, nune'e ita hotu bele hatene see lae ami sira ne'ebé iha Ai-laran de'it mak hatene," dehan nia hafoin selebrasaun loron Veteranu nian iha CCD Merkadu Lama, Sesta (03/03).

Nia fundamenta, 3 Marsu mosu iha Primeiru Konkresu Nasionál ne'ebé halo iha 1981 iha foho Maubae, tanba horsehik estudante sira iha ne'e rona maun Lere Aban Timur konta istória ida ne'e.

"Ha'u atan mós momentu ne'e iha neeba, depois de baze apoiu rahun ita nia ulun boot membru komite sentrál Fretilin nian mohu sorte Maun Boot Xanana, Maun Mahunu sei moris, ita nia maun boot ida naran Sahe iha 81 tesik ba atu halo Konferensia ida ne'e inimigu tiru mate iha dalan," nia salienta.

Kuandu baze de apoiu rahun Setór hotu-hotu mós rahun komesa kedas Fronteira Súl, fronteira norte, sentru súl, sentru norte no sentru leste kuaze komandante ulun boot sira mate hotu hela uitoan uitoan de'it mak oferese hela rezisténsia iha Setór sira ne'e.

"Husi Setór sentru leste maka ita nia maun alin adjuntu Mauputu mak sei moris hela iha ne'e Komandante gerila sira mate, Setór sentru súl ami halibur mlu iha Kablake ami atus 1 ho kilat 40 resin oan de'it, iha fronteira súl maun komandante saudozu Bras nia mak komanda forsa ho komandante Regas sira hutuk 70 ho kilat 27. Husi fronteira norte maka Komandante Samba Sembilan ho Maukalu sira no adjuntu Nahak mate, iha momentu neeba situasaun difisil, difisil liu mak ami husi Loromonu, Membru komite sentrál ulun boot mate mohu, husi ponta leste forsa sei barak, maun boot Xanana, maun Mahunu sira organizadu nafatin, ami iha sorin mai ne'e lamas de'it nakukun lo'os," nia dehan.

Situasaun ida ke krize tebtebes, lakon mós mak ne'e, manán mós mak ne'e, tanba momentu ne'e susar iha tinan rua nia laran mak foin halibur malu, sorte Maun Boot Xanana halo destakamentu ligasaun nasionál ida mai hasoru malu iha Kablake Riak ho nia Pelutaun mak hasoru sira.

"Ami hasoru malu hakuak malu, ha'u husu liu membru komite sentrál Fretilin nia ulun sei moris ka lae dehan na'in rua sei moris ami kontente loos, destaves ita rona maun boot sira sei moris no funu sei naruk sei organiza nafatin no ita sei halo rezisténsia nafatin," nia fundamenta

Iha sorin seluk Bapa Suharto halo propaganda funu la iha tiha ona no Rezisténsia sira mate hotu ona, ne'e realidade iha 10 Jullu 1980 Klaruk ida taritu iha Matebia Dili, ema internasionál nakonu iha Dili sira husu Suharto dehan funu hotu ona saida mak tarutu fali ne'e, ida ne'e komunidade internasionál sira duvida boot afinál kilat tarutu hela sira bosok.

"Ida ne'e liu tiha mak ami hasoru malu iha neeba husi fronteira norte komandante Maukalu no adjuntu Nahak sira komandante Ernestu sira hamutuk ho ita nia populasaun vila kordena malu halo ferasaun Marabia sentru, ida ne'e mak hatudu ba mundu katak funu la hotu, rezisténsia sei iha nafatin Timor oan tomak halibur iha momentu neeba susar la halimar," nia dehan.

Entretantu, maun boot Xanana autór ba reorganizasaun iha loron 3 Marsu 1981, nia mak autór hodi halo primeiru Konferensia Nasionál iha 3 Marsu, ida ne'e hotu hodi reorganiza forsa hodi eajustamentu mós komité sentrál FRETILIN nian hodi hili maun boot nain sia (9) ba segundu jerasaun foun nian.

Sira na'in 9 ida mak maun Mahunu Bulerek, Saudozu Bere Malai Laka, xefe estadu maior Kilik Waegae, Dementino, Sai Lerek, Hali Lerek, no Maun Lere Anan Timur, hanesan uluk Saudozu Nicolao Lobato dehan ida mate ida hamrik fali, hodi kontinua funu to'o hela ida de'it sei manán funu.

"La'os ida ne'e de'it iha mós Organizasaun klandestina barbarak, iha 1986 komandante da luta haruka ha'u tun mai iha Dili hodi forma nurep estasaun sira, Dili ne'e ulun iha Na'in Feto ho Dom Aleixo de'it, ha'u mai halibur joven sira, ha'u to'o iha Dili maun Konis Santana bolu ha'u ba iha Ermera neeba atu reorganiza Dili no reorganiza mós joven sira, nia dehan Riak o hanoin took muda CNRM ba CNRT di'ak ka lae, ha'u dehan maun muda CNRM ba CNRT ba funu hotu la mak ne'e ona, see mak bulak bulak terus hela iha Ai-laran feen la iha, uma la iha bu'at hotu la iha, muda karik muda ba ita hodi ukun aan," nia akresenta

Muda CNRM ba CNRT tanba maun alin sira husi UDT la konkorda la hatan liafuan Maubere sira hakarak diferensa. Prosesu ne'e naruk halo mudansa tun sa'e, maun boot Xanana mak halo mudansa ida ne'e mudan ida neeba, ema la hatene hotu saida mak Sosiál demokrásia mais maun boot Xanana mak hili buat sira ne'e hotu ikus mai hodi manan funu.

Hili CNRM iha 88, iha 87 maun boot Xanana deklara sai husi Fretilin, Falitil netral la tuir ida ne'e la tuir ida neeba, buat sira ne'e hotu mak lori ba ukun aan.

"Situasaun sira mak akontese dehan lori faze gerila de'it ne'e la loos, Disiplinar mós maka'as ami hotu-hotu rona ema ida de'it mak maun boot Xanana nia haruka ami tun tun ami sa'e sa'e mak ida ne'e, la hanesan ohin loron ukun aan tiha dada malu ne'e la iha, uluk iha funu mak ita dada malu inimigu nia kilat musan mak mai oho ita, ita la moris ita la kumpri disiplina ne'ebé Komandante dehan o ba kartus mak hanorin o la moris mate, situasaun mak ida ne'e," tenik nia.

Iha fatin hanesan, Prezidente Komisaun Organizadora ba Eventu 3 Marsu, Brigadeiru Jeneral Joao Miranda "Aluk" Deskartes hatete, loron ikus ba komemorasaun loron falintil ka Veteranu nian ba tinan ida ne'e nian, ne'ebé hahú atividade iha loron 1 Marsu misa agredesimentu iha nia jardin heroi iha Metinaru, loron 2 halo Semináriu ida iha ne'e ho oradores prinsipál nain tolu, Oradores ida Lere Anan Timur, amu Julli crisphin no alin Joaquim Fonseca, atu fahe istória ba estudante sira.

Loron 3 Marsu primeira ora dada Bandeira, depois hotu tiha ida ne'e marsa husi palásiu governu mai to'o iha sentru konvensaun Dili hodi selebra seremonia ikus ba selebrasaun loron 3 Marsu ida ne'e.

Enkuantu, Komemora loron ida ne'e Orsamentu mai husi Estadu totál U$ 250  Mill dolares hodi ida ne'e mak suporta aktividade hotu inkluziva lojistikamente ai-han sira ne'e.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31