Alkatiri konkorda governu TL fo solidaridade internasionál mas la'ós ho ezmola Featured

By Cristina Ximenes Novembru 20, 2025 136
Eis Primeiru Ministru, atuál Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Marí Alkatiri. Foto:Media Eis Titular. Eis Primeiru Ministru, atuál Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Marí Alkatiri. Foto:Media Eis Titular.

DILI: Eis Primeiru Ministru, atuál Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Marí Alkatiri konkorda governu Timor-Leste fó solidaridade internasionál ba rai seluk, maibé la'ós ho ezmola.

Nia dehan, bainhira iha dezastre ruma iha rai seluk Timor-Leste mak fó osan bara-barak de'it ba, mas Timor-Leste mak kiak liu.

Nia hatete, ema loro-loron mate iha ospitál la hatene rezolve halo nusa.

Nia argumenta, ne'e mak dehan Fretilin atu manan maiória absoluta ka la manan Fretilin mesak de'it la rezolve nafatin, tenke iha kapasidade atu inklui.

Hanesan ne'e duni dehan CNRT mesak mós la rezolve, tanba CNRT iha katuas, ferik, joven, Fretilin mós iha, mas ba CNRT mak Xanana.

"Ha'u konkorda ho solidaridade internasionál, tanba ha'u uluk mós la'o iha li'ur, ha'u hatene, ema fó apoiu ba ita konsege luta iha li'ur. Sira la konsege apoiu rai laran, tanba sira mós kiak no sira mós fraku, ne'e ha'u konkorda".

"Mas solidaridade internasionál, se solidaridade interna doméstika ne'e ha'u la kompriende. Primeiru ita tenke hanoin didi'ak sira ne'ebé mukit rabat rai ne'e ita solidaridade ba sira halo saida, fó ezmola, esmola la kore ema ida. Saida mak kore prosesu dezenvolvimentu ida inkluzivu, la'ós esmola, esmola ne'e kria depedensia," dehan Alkatiri, iha Kámara Exelensiastca Arquediocese Metropolotania, Lecidere, horisshik.

Nune'e, konkorda, naturalmente mais dezastre ida akontese ne'e Alkatiri nia esperiénsia iha li'ur, bainhira akontese dezastre iha rai ida, hein to'o rai na'in ne'e husu sá apoiu mak presiza.

"La'ós ita mak dehan ami agora atu haruka rihun ida ba ne'eba, rai na'in mak tenke husu, ami presiza apoiu ida ne'e, haruka forsa armada 150 pesoas ba Filipina atrapalla de'it," nia hatete.

Nia esplika, depois sira tenke buka fatin nune'e ema sira ne'e hela, bainhira moras tenke ba hospitál buat sira ne'e, hein to'o sira husu, agora ema dehan lakohi, halo nusa fali.

"La hatene buat ne'e akontese iha rai seluk ona, halo nusa mak sira hanoin buat ida ne'e, ita halo ita nia hanesan guerilla, ne'e mak la di'ak ne'e. Kualkér kalamidade presiza apoiu, mais husik rai na'in mak halo, nia kria komisaun ida, nia hatene hakarak apoiu ida ne'e, aimoruk, hahan, osan sosa aimoruk buat ruma," nia esplika.

Nia reforsa, agora haruka 150 F-FDTL ba Filipina ne'e halo saida, depois halo tan diskursu, imi ka biar moras mós servisu nafatin, moras servisu nafatin to'o mate de'it.

Antes, Governu Timor-Leste Kansela ona forsa tarefa kontijente hamutuk nain 50 ne’ebe maka atu  ba apoiu umanitariu ba iha Nasaun Republika Filipina ne’ebe maka akontese dezastre naturais iha loron 6 novembru 2025, tanba Nasaun Filipina iha rekursu umanu ne’ebe maka sufesente atu responde ba iha kalamidade ne’e, maibé sira presiza lii maka apoiu material.

Ministeiru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun  (MNEK), Bendito dos Santos Freitas, hateten,  Iha enkontru kordenasaun politika nivel altu Republika Filipina nian ho Asistensia  Sekretariu Negosiu Estranjeiru no Skretariu Defeza nian, sira halo reuniaun iha Manilia Filipina nivel politiku,  sira deside primeiru atu agradese Timor-Leste nia partesipasaun ba misaun umanitariu ne’e,  sira agradese.

Nune’e mos prezidente Republika Filipina Ferdinand ‘Bongbong’ Romualdez Macos Jr. apresia mos Timor-Leste nia manefestaun Umanitariu ida ne’e. Maibé  Nasaun Filipina iha rekursu umanu ne’ebe maka sufesente atu responde ba iha esatadu kalamidade ne’ebe  maka akontese iha Filipina, maibé sira presiza liu maka apoiu material.

“Prezidente Republika Filipina apresia tebes ita nia jeistu manefestasun para atu bele apoiu misaun ne’e ba iha ne’ebá. Maibé sira dehan katak neste momentu Filipina iha mempau sufesente atu halo operasaun limpeza iha Filipina, saida maka sira presiza maka apoiu materiais goods,”dehan Bendito.

Kona-ba kanselamentu tarefa kontijente ba apoiu umanitariu ba iha Republika Filipina ida ne’e horseik transmite ona ba primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, maibé  Timor-Leste apoiu finaceiru, nune’e atu tulun ba situsaun iha ne’ebá, ida ne’e maka importante tebes atu klarefika ba publiku.

“Tanba ita hatene katak meus komunikasaun sosial mos fó sai ona informasaun katak kontijente ba iha dia 12, maibé realidade dezisaun politika husi Manila ba governu Filipina nian, ne’ebe ita mos konkorda, maibe laos dezisaun ida atu konkrita, maibe sira hatudu  mos sira nia atensaun, sira nia respeitu no apresizaun mai ita, sira dehan sira iha rekursu umanu supesente atu halo servisu,” nia esplika.

Nune’e Prezidente Republika Filipina Ferdinand ‘Bongbong’ Romualdez Macos Jr. deklara hanesan ano de lutu maibe seidauk loke nesesidade abertu ida kona-ba apoiu internasionai, sira sei buka responde internamente.

“Maibe fila-fali ba ita nia koopersaun iha ambitu rejional hanesan  estadu membru ASEAN,ida ne’e importante, tanba ita foin sai membru foun iha dia 26 outubru,  ita hasoru kalamidade ne’ebe afeita un do estadu membru Filipina, ita prontu hatudu, ita nia jestu ida ne’e mos importante teb-tebes,” nia dehan

Maibé manefestasun de solidadridade, farternidade, e uma vokasaun univeras, chamamentu ida  ba povu no ba nasaun hotu-hotu atu bele tulun malu, ne’ebe iha situsaun hanesan ne’e Timor-leste prepara, Timor nia forsa defesa sira preparadu, kontijente membru sira preparadu, kunadu iha mudansa dezisaun sira husu apoiu karik Timor-Leste prontu apoiu.

Alende ida ne’e, nia mos esplika, iha loraik loron 11 novembru, Primeiru Ministru no membru governu ne’ebe maka  toma konta ba iha liña kordensaun atu apoiu umanitariu ba iha nasaun Filipina ne’e hasorumalu iha Ministeiru Defesa atu haree preparasaun ikus, atu destaka Timor nia forsa tarefa kontijente ba apoiu umanitaria iha nasaun Filipina ne’e tudu preparadu.

“Preparatiu sira ne’e  halo hotu, ita prepara, Timor-Leste prontu atu bele ba duni, iha tempu ne’ebe ita kontaktu Airo Dili, nu’udar ita nia transporte ne’ebe maka altura nesesariu atu lori ita nia kontijente ba ne’e, ho ida ne’e preparativu la’o diak hotu kedas,husi parte defesa halo kordensaun,inklui mos Ministru Finasas,” nia konklui.

Entertantu forsa  tarefa kontijente ne’ebe governu kansela ne’e konjunta hamutuk nain 50 ne’ebe atu  ba fó apoiu asistensia ba Filipina ne’e kompostu husi husi Militar F-FDTL nain 120, Autoridade  protesaun sivil diresaun Bombeiros nain 20, servisu saude nain 6 no instituisaun Jestaun Ekipamentu Dezenvolvimentu Infraestrutura Indtitufu Publiku (IGEDI,IP) ema nain 4, sira  sei estadia iha Filipina  durante semana rua no loron 6 iha Filipina, lidera husi Tenente Koronel Vitoriano Soares.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« November 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30