LAUTEM: Komisaun Nasional ba Eleisoens (CNE) sei estabelese material inkluzivu liuliu sistema letra brille ba Ema ho Defisiénsia matan sira, iha sentru votasaun sira, hodi garante ba direitu ema hotu nian iha eleisaun Prezidensial no Eleisaun Kamára Munisipál ne'ebé akontese iha tinan 2027.
DILI: Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste no Asosiasaun Hak konsidera esperiénsia surtu Covid-19 nudar lisaun importante ba governu, liu-liu Ministériu Saúde, atu prepara didi’ak hodi antesipa posibilidade surtu virus Nipah ne’ebé daudaun ne’e espalla iha Índia no Bangladesh no bele tama Timor-Leste.
DILI: Tuir dadus akumulativu husi Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste hahú husi fulan Janeiru 2024 to’o Janeiru 2026, kazu asu tata hamutuk 6.110, husi númeru ne’e ema 24 lakon vida tanba sintoma raiva.
DILI: Tuir planu, iha tinan ida ne’e Ministériu Edukasaun sei kontrui sala aula rihun ida iha eskola sira iha teritoriu nasional.
DILI: Maske Ministériu Saúde rejista diminuisaun kazu moras dengue iha inísiu tinan 2026, maibé ameasa moras dengue sei kontinua. Susuk Aedes aegypti sei sirkula iha komunidade nia leet, tanba laos susuk hotu-hotu iha Wolbachia, nune’e kazu dengue posivel akontese nafatin.
DILI: Kandidatu kadetes foun Polisia Nasionál Timor-Leste na’in 50 hakat ba edifisiu Ministériu Interior hodi husu klarifikasaun relasiona ho prosesu selesaun ne’ebé tuir sira la justu no diskriminativu.
DILI: Vise Primeiru Ministru, Mariano Assanami Sabino hatete governu kontinua buka dalan hodi rezolve kazu moras dengue ne’ebé ninia númeru kontinua sa’e no afeita maka’as ba labarik sira.
DILI: Daudauk ne’e labarik sira iha Timor-Leste iha ona fasilidade modernu hodi dezenvolve sira-nia talentu desportu no mós karater no etika. Iha 03 Fevereiru ne’e, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ho Prezidente KOICA, Chang Won Sam, inaugura sentru treinamentu ne’ebé hanaran: Korean-Timor-Leste Friendship Sport Center, iha suku Bekora, Postu Administrativu Kristo Rei, Munisipiu Dili.
DILI: Governu Timor-Leste liu husi Ministériu Saude hahú ona preparasaun hodi responde ba ameasa virus Nipah ne’ebé daudaun ne’e espalla iha India no Bangladesh. Preparasaun ne’e inklui atu harii komisaun espesial hodi monitoriza no prevene posibilidade entrada virus refere mai rai laran.
Ministra Saude, Elia dos Reis Amaral hatete, governu sei estabelese komisaun ida hodi organiza medida prevensaun no resposta ba ameasa husi surtu Nipah.
"Tempu badak ita sei harii komisaun surtu ka kominisaun prevensaun atu bele halo… atividade saida mak atu ita halo? depois mak ekipa sira sei informa ba ita-boot sira," dehan Ministra Élia ba jornalista sira, bainhira partisipa iha inaugurasaun sentru desportu, iha Bekora, Tersa (03/02).
Ministra dehan, daudauk ne’e MS halo ona preparasaun inisial, inklui vijilansia iha area fronteira, portu no aeroportu hodi prevene posibilidade transmisaun virus ne’e mai TL.
Elia esplika, virus Nipah laos moras foun, tanba durante ne’e eziste ona iha rejiaun sira Azia hanesan Bangladesh, Nepal, no Índia. Ho situasaun ne’e, governu konsidera importante atu hahú medida antesipasaun hodi proteje saude publika.
Koñese virus Nipah
Organizasaun Saúde Mundíal (OMS) iha ninia informasaun ne’ebé fó sai iha 29 Janeiru 2026 hatete, Virus Nipah nu’udar vírus zoonótiku, ne’ebé hahú husi animál maibé bele mós infeta ema.
Vírus ida-ne’e konsidera hanesan ameasa seriu ba saúde públika tanba iha taxa mortalidade ne’ebé aas.
Orijen no Istória Surtu
Virus Nipah identifika uluk iha tinan 1998 iha Malázia, durante surtu moras entre agrikultór fahi sira.
Iha tinan 1999, kazu sira relata mós iha Singapura hafoin importasaun fahi infetadu husi Malázia. Dezde ne’ebá, laiha surtu foun relata iha nasaun rua ne’e.
Hafoin tinan 2001, surtu vírus Nipah deteta iha Índia no Bangladesh. Iha Bangladesh, surtu relata ona kuaze tinan-tinan, no iha Índia, kazu sira relata periodikamente iha parte oioin nasaun nian, inklui surtu ikus liu iha tinan 2026. Iha tinan 2014, surtu ida relata mós iha Filipina.
Uma-na’in Naturál no Transmisaun
Morcegos aifuan husi família Pteropodidae konsidera hanesan uma-na’in naturál vírus Nipah. Vírus ne’e normalmente transmite husi morcegos ba ema liu hosi:
OMS mós hatudu katak transmisáun entre ema bele akontese iha ospitál sira ne’ebé nakonu, ventilasaun la di’ak no la implementa ho rigor medida prevensaun no kontrolu infesaun.
Sinál no Sintoma
Períodu inkubasaun virus Nipah varia husi loron 3 to’o 14, maibé iha kazu balun bele to’o loron 45. Sintoma sira ne’ebé komun inklui:
Iha kazu grave, virus Nipah bele kauza inflamasaun iha kakutak (ensefalite), kakutak bubu, no dala-barak termina ho mate. OMS kalkula taxa mortalidade virus Nipah iha entre 40% to’o 75%.
Diagnóstiku
Diagnóstiku virus Nipah susar atu halo tanba sintoma sira hanesan moras infesiozu seluk. Teste laboratóriu prinsipál ne’ebé uza mak:
Amostra sira tenke maneja ho kuidadu aas tanba risku biolójiku, no teste tenke hala’o iha laboratóriu ho padraun bioseguransa máximu.
Tratamentu no Prevensaun
To’o agora, laiha tratamentu espesífiku ka vasina ne’ebé disponivel ba virus Nipah. Tratamentu ne’ebé eziste mak kuidadu médiku apoiu intensivu, hanesan:
OMS subliña katak diagnóstiku lalais no kuidadu apoiu ho kualidade aas bele aumenta oportunidade sobrevivénsia pasiente sira.
Alerta saúde públika
Tanba natureza virus ne’ebé bele transmite husi animál ba ema no entre ema, OMS husu nasaun sira atu aumenta vijilánsia, reforça kontrolu iha fronteira, no hasa’e konsiensia públika kona-ba medida prevensaun, liu-liu iha rejiaun sira ne’ebé iha risku aas.
Hakarak lee notisias nee kompletu, asesu deit pajina e-paper INDEPENDENTE: https://digital.independente.tl edisaun kuarta (04/02).