Manifestu Ida ba defende Timor-Leste Featured

By Artigu ne'e hakerek husi Senhor Agio Pereira atual Ministru Prezidensia Konsellu Ministru Setembru 22, 2025 434
MPCM Agio Pereira. Foto:Dok. MPCM Agio Pereira. Foto:Dok.

## Bolu ba Patriota hotu, Estudante sira, no Defensor Demokrasia nian

**Sidadaun Timor-Leste nian, tempu desizaun boot nia ona to'o.**

Ita-nia nasaun domin tama iha krus dalan perigoza liu husi independensia. Ameasa boot liu ba ita-nia dame, ita-nia demokrasia, no ita-nia soberania rasik la iha ita-nia fronteira sira—maibe iha ita-nia instituisaun laran, halo aat ba ita-nia estadu nia fundasaun sira.

## INIMIGU IHA LARAN NO LIUR

Grupu ida husi ofisial koruptu sira loke portaun ba sindicatu krime transnasional sira husi Cambodja, Malaisia, Macau, no Hong Kong. Kriminal estranjeiru sira ne'e la mai hanesan konquistador ho exersitu, maibe hanesan koruptor ho mala osan raan nian. Sira kompra sistematikamente ita-nia instituisaun sira, ita-nia lei sira, no agora buka kompra ita-nia governu rasik.

**Evidensia klaru no kondena:**

Aviaun privadu sira tun iha ita-nia aeroportu sira lori la'os pasajeiru, maibe **osan $11 millaun iha cash**—sanulu resin pakote korupsaun nian entrega ho protesaun governu nian, livre husi inspesaun ho dekretu ofisial. Ne'e de'it parte ki'ik husi **osan $45 millaun** ne'ebe liu ba ema sira-nia liman ne'ebe sei fa'an ita-nia nasaun nia klamar. Funsionariu aeroportu sira haree ho sira-nia matan rasik trafiku korupsaun ne'e ho laran metin. Ofisial governu sira haksolok ho sira-nia ganhu kriminal, planeia atu fahe millaun sira ne'e bainhira sira kaer kargu aas liu iha ita-nia rai.

Escritoriu Nasoens Unidas nian ba Droga no Krime haruka alerta ameasa ne'ebe nunka akontese molok, identifika Timor-Leste hanesan alvu ba infiltrasaun estratejiku husi krime organizadu transnasional. Ita-nia peskiza hatudu krime ne'e nia penetrasaun: rede jogo illegal, operasaun osan susu, rede trafiku umanu, no sentru cyber-scam ne'ebe funsiona ho protesaun estadu nian.

## KAPTURA ITA-NIA ESTADU

Kriminal sira ne'e la de'it subornu ofisial sira—sira **kaer ita-nia instituisaun sira**:

- Sira halo aat ba ita-nia sistema legal, hanesan iha sabotajen deliberadu ba extradisaun Arnolfo Teves, ne'ebe elementu kriminal sira iha ita-nia sistema justisa luta atu proteje terrorista ida to'o momentu ikus.

- Sira infiltra ita-nia korpu regulador sira, fo sira-nia an lisensa falsu atu opera empreza kriminal sira.

- Sira estabelese enklave protejidu sira ne'ebe sira trafiku umanu, na'ok identidade, no halo operasaun fraude eskala industrial ne'ebe atinje ema inosente sira iha mundu tomak.

- Sira tau operativu sira ho kredensial diplomatiku falsu iha nivel aas liu governu nian, reivindika imunidade husi prosekusaun bainhira sira koordenada atividade kriminal sira.

**Ne'e la'os korupsaun—ne'e konquista liu husi investimentu diretu estranjeiru kriminal.**

## AMEASA BA ITA-NIA FUTURU

Kriminal sira ne'e la buka governa—sira buka **iha ita**. Sira haree Timor-Leste hanesan sira-nia estadu mafia pesoal, ne'ebe:

- Ita-nia labarik sira sai visiadu ba sira-nia plataforma jogo

- Ita-nia oan feto sira esplora iha sira-nia rede prostituisaun

- Ita-nia oan mane sira trafiku atu servisu iha sira-nia fabrika fraude

- Ita-nia ekonomia sai makina osan susu ba krime global

- Ita-nia lei sira eziste de'it atu proteje sira-nia empreza kriminal

- Ita-nia soberania sai komodidade atu fa'an no sosa

**Ne'e futuru ne'ebe sira kompra ho sira-nia millaun sira. Ne'e futuru ne'ebe ita tenke rejeita.**

## BOLU BA REZISTENSIA

**Estudante Timor-Leste nian!** Imi hatudu ona imi-nia poder. Iha semana sira ne'e, imi forsa Parlamentu atu revoga lei sira ne'ebe estabelese privilejiu elite nian. Imi prova katak povu nia lian bele hetan vitoria kontra poder koruptu nian. Agora ami bolu imi atu hamriik fali—la'os de'it kontra lei aat sira, maibe kontra kaptura kriminal ba ita-nia estadu tomak.

**Sidadaun Timor-Leste nian!** Ita-nia inan aman sira, ita-nia avo sira, la luta kontra kolonializmu no okupasaun durante tinan 500 atu entrega ita-nia nasaun ba kriminal estranjeiru sira. Ita-nia martir sira-nia raan la bee rai independensia nian atu ita sai parke diversaun ba sindicatu krime transnasional sira.

**Ofisial onesta sira iha ita-nia governu!** Ami hatene imi eziste. Ami hatene imi iha presaun. Ami hatene imi hasoru ameasa husi rede kriminal sira ne'e. Maibe ami hatene mós katak imi halo juramento atu serve povu Timor-Leste nian, la'os grupu kriminal sira ne'ebe buka sosa imi-nia kalar. **Ami hamriik ho imi.** Povu hamriik ho imi. Istoria sei hanoin ema sira ne'ebe iha korajen atu defende ita-nia nasaun iha nia tempu nakukun liu.

**Membru dedikadu sira husi ita-nia forsa seguransa!** Imi ne'ebe tama polisia no militar atu proteje ita-nia povu, la'os atu serve mestre kriminal sira—**ami bolu imi atu hanoin fali imi-nia juramento.** Kriminal sira ne'e halo troça ba imi-nia servisu loron-loron bainhira sira opera ho protesaun estadu nian. Sira halo troça ba justisa bainhira sira reivindika imunidade husi imi-nia investigasaun. **Hamriik ho povu. Hamriik ho lei. Hamriik kontra kriminal sira ne'ebe hakarak halo imi sira-nia servisu.**

## ITA-NIA EXIJENSIA SIRA

Ami exije katak ita-nia Primeiru Ministru no ita-nia Prezidente hetan korajen atu:

**REJEITA osan kriminal** ne'ebe buka kompra ita-nia governu

**REVOGA lisensa hotu** ne'ebe fo ba rede kriminal sira ne'e

**INVESTIGA ofisial hotu** ne'ebe simu osan kriminal

**CONGELA ativu hotu** ne'ebe konekta ho empreza kriminal sira ne'e

**KOOPERA tomak** ho forsa lei internasional atu desfaze rede sira ne'e

**PROTEJE ofisial onesta sira** ne'ebe luta kontra infiltrasaun kriminal ne'e

## HILI NE'EBE IHA ITA-NIA OIN

**Ita hasoru hili simples ida:** Ita sei sai nasaun soberanu ne'ebe governa ho lei no instituisaun demokratiku, ka ita sei sai estadu kriminal ne'ebe sindicatu mafia estranjeiru sira iha?

**Ita hili soberania.**

**Ita hili demokrasia.**

**Ita hili lei nia dominio.**

**Ita hili futuru ne'ebe ita-nia bei-oan sira mate atu garante.**

## MOMENTU LOLOOS NIAN

Kriminal sira fiar katak sira hetan vitoria ona. Sira fiar katak sira-nia millaun sira kompra ona ita-nia kalar, ita-nia obediensia, ita-nia entrega. Sira fiar katak ita sei simu sira-nia dominio tanba sira kompra ita-nia governante sira.

**Sira sala.**

Espiritu ne'ebe hasai kolonizador Portuges sira sei susar iha ita-nia fuan. Korajen ne'ebe reziste okupasaun Indonesia nian sei liu iha ita-nia raan. Determinasaun ne'ebe harii ita-nia independensia sei orienta ita-nia liman.

**Ita la sei kompra.**

**Ita la sei kalar.**

**Ita la sei entrega ita-nia nasaun ba kriminal sira.**

## BOLU BA UNIDADE

Ne'e la'os kona-ba politika—ne'e kona-ba sobrevivensia. Ne'e la'os kona-ba partidu sira—ne'e kona-ba patriotizmu. Ne'e la'os kona-ba karuk ka loos—ne'e kona-ba loos no sala.

**Politiku onesta ida-idak, la importa partidu, tenke hamriik hamutuk.**

**Ofisial forsa lei ida-idak ne'ebe fiar ba justisa tenke aksaun hamutuk.**

**Sidadaun ida-idak ne'ebe hadomi rai ne'e tenke luta hamutuk.**

**Estudante ida-idak ne'ebe mehi futuru diak liu tenke reziste hamutuk.**

Kriminal sira iha osan, maibe ita iha buat ne'ebe poder liu—**ita iha loloos, ita iha justisa, no ita iha malu.**

## LIAFUAN IKUS

Ba rede kriminal sira ne'ebe hanoin katak sira kompra ona ita-nia nasaun: **Imi subestima povu Timor-Leste nian.** Ita hasoru ona imperiu sira. Ita la sei tuur ba gangster sira.

Ba ofisial koruptu sira ne'ebe fa'an sira-nia klamar ba osan kriminal: **Istoria haree hela.** Imi-nia labarik sira sei hatene saida mak imi hili bainhira imi-nia rai presiza imi liu.

Ba ita-nia kolega sidadaun sira ne'ebe hadomi rai ne'e: **Tempu ba kalar remata ona.** Tempu ba aksaun agora.

**Hamriik, Timor-Leste!**

**Defende ita-nia demokrasia!**

**Proteje ita-nia soberania!**

**Garante ita-nia futuru!**

Kriminal sira bele kompra ita-nia ofisial balun, maibe sira la bele kompra ita-nia espiritu. Sira bele halo aat ba ita-nia instituisaun balun, maibe sira la bele halo aat ba ita-nia determinasaun. Sira bele infiltra ita-nia governu, maibe sira la bele infiltra ita-nia fuan.

**Ita mak povu Timor-Leste nian.**

**Ita la ba fa'an.**

**Ita la sei konquista.**

**Ita sei livre.**

---

*Manifestu ne'e sai husi patriota Timor-Leste nian sira ne'ebe la simu atu haree sira-nia nasaun fa'an ba ofertante kriminal aas liu. Fahe. Espalha. Moris ho ne'e. Ita-nia rai nia futuru depende ba saida mak ita halo iha loron sira mai.*

**Hili mak ita nian. Tempu mak agora. Luta hahu ohin.**

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« September 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30