LA SURA ona dala hira mosu konfrontus iha ne’eba. Sira ne’ebé la gosta malu, hafuhu malu no buka tempu hodi ataka malu. Aproveita loron boot ruma, bainhira ema barak mosu iha ne’eba, balun hahú kari problema.
DILI: Durante tinan rua ona Ano (la’os naran loos) tuur de’it iha uma, tan ne’e, nia feen Ana (la’os naran loos) husu atu Ano hahú buka serbisu, maibé saida mak Ana simu? Ano nia liman fuan mak para iha Ana nia hasan.
DILI: Prosesu investigasaun ba kazu kompañia xineza kaer ikan tubaraun tonelada 43 iha tasi mane, remata ona, maibé Governu sei konsidera ‘sekretu’. Finalidade inkéritu seidauk bele fó sai ba públiku tanba konfidensialidade Estadu.
DILI: Husi númeru pasiente moras (Human Immunodeficiency Virus and Acquired Immunodeficiency Syndrome-HIV/SIDA) ne’ebé identifikadu maioria afeta ba ema ho idade produtivu.
DILI: Ministru Edukasaun (ME), António da Conceição, rekoñese halo sala hasoru ninia-xefe Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo, tanba la konvida hodi partisipa iha konferénsia sistema edukasaun, iha fulan-Fevereiru, liubá.
DILI: Governu forma ona ekipa independente ida atu bele haree loloos ba lakuna sira ne’ebé akontese iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), kona-ba ai-moruk laiha to’o tratamentu ba pasiente sira.