Tenente Jenerál Falur hato’o kestaun ne’e, iha ámbitu selebra aniversariu Komponente Naval ba dala-24, ne’ebe realiza iha Komponente Naval Hera, Munisipiu Dili.
Enkuantu, Tema ba selebrasaun ne’e mak hanesan “Modernizasaun Komponente Naval ba iha Futuru ida Sustentavel”. iha ne'ebé enfatiza lema modernizasaun ba forsas armadas hodi bele asegura diak liu tan soberania Timor-Leste nian.
“Ita halibur ohin iha ámbitu solenidade institusionál no entuziazmu patriótiku hodi selebra aniversáriu Komponente Naval ba dala-24. Tinan 24 reprezenta la'ós de'it pasájen kronolójiku tempu nian, maibe reprezenta doutrina ida nia maturasaun, identidade ida nia konsolidasaun, no afirmasaun inalienável ba Timor-Leste nia soberania - tasi ne'ebé luan no riku”, Jeneral Falur hateten iha nia diskursu, iha Hera, segunda (12/01).
Nia hatutan, membru militár sira hotu ne'ebé hamahon aan iha Komponente sira nia servisu lor-loron, neʼebé dala barak ho silénsiu no invizível, hala’o servisu hodi sustenta ita-nia seguransa maritima.
Tanba ne’e, nia destaka lideransa ne'ebé matenek no vizionáriu husi Komandante Komponente Navál, Komodoru Higino das Neves, ho apoiu husi nia estrutura Komandu. Ninia inisiativa iha dezenvolvimentu kapasidade no mantein moral militar sira nian, maske hasoru senáriu operasionál sira-ne'ebé kompleksu tebes no difikuldade iha meius operasionais, merese elojiu públiku.
“Iha nia Komandu, forsa ida-ne'e la'ós eziste de'it, maske hasoru difikuldade ne'ebe ita hotu sente, buka atu evolui, adapta, no hatán ba dezafiu kontemporáneu sira ho pragmatizmu no exelênsia. Ita hotu iha ne'e la’os de’it halo selebrasaun pasadu ni’an, maibé loke vizaun kona-ba urjénsia sira prezente nian no imperativu sira futuru nian,” Nia fundamenta.
“Ita-nia identidade insular fó mai ita katak tasi la'ós barreira, maibé ita-nia fronteira prinsipál, ita-nia rekursu ne'ebé iha valór, no rekursu hotu hodi edifika ita-nia futuru ekonómiku”, Nia hato’o.
Tanba ne’e, nia bolu atensaun ba sosiedade hotu-hotu atu labele haree Komponente Naval hanesan de'it asesóriu ba arkitetura defeza, maibe garantia ba projesaun autoridade Estadu nian.
Nia mós toka asuntu investimentu ne’ebe halo ba iha Komponente Naval, tanba tuir nia katak, investimentu ba komponente ne’e importante tebes hodi bele asegura seguransa martima nian.
“Ita presiza investe iha formasaun kontínua ba ita-nia pesoál militar hodi garante katak ita-nia mariñeiru sira domina la'ós de'it arte navegasaun nian, maibé mós lei tasi nian, teknolojia vijilánsia nian, no tátika interdisaun nian,” Afirma nia.
Nia reforsa, urjénsia husi investimentu ida-ne'e maka hatudu husi ameasa sira ne'ebé hasoru. Tanba ne’e nia refere espesifikamente ba peska ilegál, la relata, no la regulamenta.
Tanba prátika aat ida-ne'e la'ós de'it krime ambientál, ne'e asaltu direta ba rikusoin jerasaun futuru timoroan nian no violasaun flagrante ba ita-nia jurisdisaun.
“Komponente Naval nia misaun primária klaru, garante estadu nia prezensa iha tasi. Iha ne'ebé de'it iha ró Komponente Navál nian, iha ne'ebá sei iha bandeira Timor-Leste nian, iha ne'ebá sei iha lei Timór nian, no iha ne'ebá sei iha protesaun ba ita-nia rekursu sira,” Xefe Estadu Maior F-FDTL salienta.
Aleinde supervizaun ba peska, ninia misaun sira abranje buska no salvamentu, kombate tráfiku transnasionál, proteje infraestrutura kritiku sira, no apoia populasaun sira iha kazu dezastre naturál sira.
“Bainhira ita selebra tinan rua-nulu-resin-haat, ita hafoun ita-nia kompromisu. Ita-boot sira nia dixiplina, ita-boot sira nia kompeténsia téknika, no ita-boot nia lealdade ba Timor-Leste tenke metin nafatin. Tanba F-FDTL afirma nia subordinasaun no lealdade totál, maibé bolu atensaun konstante ba nesesidade hodi dispoin ferramenta sira, atu kumpre mandatu konstitusionál ne'ebé atribuidu,” Nia hakotu.
Iha fatin hanesan, Komandante Komponente Naval, Komodoro Higino das Neves 'Super-Man', agradese ba militár feto no mane ne'ebé korajozu hodi serve misaun sagradu ne'ebé Estadu atribui.
Tanba ne’e, nia kontinua apela ba membru sira atu kontinua fortifika nia an hanesan forsas armadas ida hodi bele responde ba ameasas tradisional no non-tradisional ne'ebé bele tau iha kauza estabilidade nasaun nian.
“Marina ida forte, la’os deit simbolu poder nian, maibe mos komprimisiu diplomasia Timor-Leste nian hodi kontribui ba paz no estabilidade iha rejiaun no mundu. Tan ne’e presiza dezenvolve ho forma ekilibriu ba modernizasaun ba ekipamentu, aumenta kapasidade operasional komponente nian hodi bele kumpri misaun ho di’ak,” Nia afirma.








