PR Horta hato’o kestaun ne’e bainhira simu grupu veteranus militar Australianu hodi koalia kona-ba relasaun amizade istóriku ne'ebé liga Austrália no Timor-Leste.
"Prezidente Repúblika husu ba veteranu Austrália nian atu kontinua apoiu polítika governu ba dada kadoras mai Timor-Leste, inklui kontinua hametin relasaun solidariedade no kooperasaun ho veteranu Timor nian," dehan PR Horta hafoin hasoru-malu ho veteranu militár Australianu iha Palásiu Prezidensiál, Bairu-Pite, Kuarta (20/08).
Enkuantu, veteranu militár Australianu kompromete atu kontinua hametin relasaun amizade ho Timor-Leste.
Molok ne’e, Ministru Petroleu no Rekursu Minerais, Francisco da Costa Monteiro, deklara katak iha tinan 2032, barríl dahuluk husi produsaun mina no gas husi Greater Sunrise sei hahú fa’an iha merkadu.
Ministru Francisco hato’o kestaun ne’e bainhira hala’o enkontru ho deputadu sira husi Komisaun D Parlamentu Nasionál ne’ebé trata asuntu Ekonomia no Dezenvolvimentu, hodi koalia kona-ba prosesu ba Greater Sunrise (GS) no posu mina-gas sira seluk.
Ministru Francisco hatete, daudauk ne’e prosesu negosiasaun entre Timor-Leste ho Australia sei la’o hela. Hein katak iha 2027/2028 hahú konstrusaun nune’e to’o iha 2032 produsaun mina no gas iha GS bele fa’an ona iha merkadu.
"Ita mós informa no relata mós ba Deputadu sira faktu ida ne'e. Ami mós update uitoan kona-ba prosesu negósiasaun ne'ebé mak la'o iha Greater Sunrise."
"Greater Sunrise hanesan ha'u temi bebeik ona katak husi ita-nia parte preparasaun sira agora la'o maka'as tebtebes, paraleinde estudus ka diskusoens balun, ita tenke halo ho proponente sira iha Greater Sunrise nian hanesan Woodside, komponentes iha upstream ida ne'ebé mak iha tasi laran ninian ne'e Woodside, Osaka Gás ho ita nian Timor Gap," dehan Ministru Francisco hafoin enkontru ho Komisaun D, Kinta (03/07).
Internalmente, Timor-Leste avansa nafatin ho ninia serbisu lubuk ida iha preparasaun atu halo dezenvolvimentu ne’ebé hanaran integrated Down's Stream Development iha Kosta Sul.
"Imi haree iha kontestu ida ne'e, Timor-Leste ita lansa tiha ona konkursu ba Suai Supply Base, ita halo auto estrada, intensifika maka'as tebtebes loos. Imi ba iha Natarbora, ita-nia ekipa barak hela serbisu iha ne’ebá halo estudus lubuk ida ne'ebé integradu par ke independentemente negosiasaun ne'e la'o ita aprofunda ida ne'e," nia dehan.
Atu nune’e, nia hatutan, bainhira negosiasaun hotu, buat hirak ne’e mós preparadu hodi bele avansa ba dezenvolvimentu.
"Tanba ita-nia tarjetu tinan 2027/2028 tenke hahú konstrusaun par ke iha tinan 2032 ita bele produs ona primeiru barríl iha mina no gás nian faan ba merkadu ona, entaun esforsu ne'e la'o."
Ministru hatutan, negosiasaun paradu uitoan tanba eleisaun no formasaun governu Australia nian, maibé daudauk ne’e iha ona komunikasaun intensivu no iha semana hirak oin mai sei estabelese fila fali komitementu hamutuk hodi bele identifika fila fali enkontru ba negosiasaun.
"Negosiasaun ita-nia target tenkeser hotu iha tinan ida ne'e par ke fó biban ba ita par atu halo serbisu sira nesesariu hodi ita bele hahú halo konstrusaun iha tinan 2027/208.”
“Maibé imi hotu hatene katak iha kualker negosiasaun ne'e la'os depende parte ida de'it, ita iha Timor ita iha target rasik no aprezenta ida ne'e atu ita negósia ho parte Austrália ho Joint Venture, hodi ikus mai aseita konseitu uniku ne'e iha parte ne'ebé mak ita hakarak," katak nia.