Likisá-oan tenke hanoin ida simu Governu Lokál iha 2027 Featured

By Cesarina de Carvalho Fevereiru 25, 2026 264
Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha Munisipiu Likisa, tersa (24/02). FOTO: Media G-PM. Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha Munisipiu Likisa, tersa (24/02). FOTO: Media G-PM.

LIKISA: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, enkoraza Likisá-oan sira atu hamutuk ho hanoin ida de'it no halo reflesaun kle'an hodi prepara an simu eleisaun Governu Lokál iha 2027.

PM Xanana dehan, atu selebra tinan 24 ukun rasik an ne'e, tenke iha reflesaun boot, kle'an kona-ba saida mak halo ona, saida mak sala, no saida mak sei falta atu halo.

"Tanba iha 2027 sei iha eleisaun ba Governu Lokál, atu hili munisipíu nia oan rasik mak lidera nia rai, nune'e ohin ita hahú iha Likisá no sei ba territóriu tomak, nune'e ita bele hare no hatene katak imi iha kbiit atu kaer imi-nia rai Likisá ne'e ka lae, tanba ne'e husu ba imi atu hamutuk, fo hanoin ba malu, diskuti ba malu hodi hamutuk koñese didi'ak imi-nia rai, nune'e bainhira poder lokál to'o, imi bele Jere rasik imi-nia orsamentu hodi dezenvolve imi-nia Munisípiu Likisá ho di'ak", dehan PM Xanana, iha nia diskursu, iha Likisá, Tersa (24/02).

PM Xanana dehan, uluk povu halo funu durante tinan 24, enfrenta difikuldade oioin, povu hatudu katak difikuldade mai oinsá ba mós Timor oan preparadu atu simu, maibé Iha ukun an ida-ne'e povu liu-liu ferik katuas sira seidauk sente dezenvolvimentu, nune'e husu ba Likisa oan sira hamutuk hodi haree to'ok ba.

"Oan sira ba eskola susar, moras la konsege ba tanba klínika dook, kalan toba ahi Mate, karik hamlaha tanba hahán la iha, ne'e iha Likisá nia laran, ida-ne'e mak husu ba imi Likisa oan sira tau iha ulun hodi hanoin saida mak imi bele halo ba rai ida-ne'e no Povu ida-ne'e, funu hanorin ita katak ita la halo miligre mais hadia neineik, ida-ne'e mak tenke tau fila fali iha Likisá oan sira ne'ebé kaer responsabilidade, la'ós sai sefe suku atu simu de'it osan, maibé reprezenta suku ida nia interese, hodi foti sa'ida mak iha suku ne'e nia laran, labele haree ba kór, família, ida-ne'e labele akontese tan,",

Nune'e husu ba Likisá oan sira , hahú agora hamutuk halo analiza, halo reflesaun hodi aponta erru sira hodi hamutuk hadi'a hodi hein poder lokál iha tinan 2027.

" Se la'e, ukun-an laiha valór, tanba ukun-an la'ós hetan de'it bandera, inu nasionál, ita hotu formatura, ukun-an katak, rai ne'e livre hodi ita hala'o dezenvolvimentu povu bele moris, sente di'ak, ida-ne'e mak objetivu bo'ot ba ita agora ba oin", nia dehan.

Tanba ne'e Likisá oan sira, hanoin hamutuk diskuti ba, buka dalan hamutuk,  tanba Likisá iha imi-nia liman rasik, imi mak sei deside Likisá la'o ba oin.

Iha biban ne'e, Prezidente Autoridade Munisípiu Likisá, Paulino Ribeiro, hatete, sira prontu ona atu servisu hamutuk no kolabora ho entidade sira hotu liu-liu Likisá oan sira, atu hamutuk hanoin ida , planu ida hodi hein governu lokál ne'ebé sei mai iha 2027.

" Ami Likisá prontu ona atu hakat ba desentralizasaun governu lokál iha 2027, ami Likisá oan sira hotu sei servisu hamutuk hodi hodi jere rasik ami-nia munisípiu iha futuru, tanba ami mós iha potensia ne'ebé barak tebes", tenik.

Entretantu Munisípiu Likisá iha Postu Administrativu haat, Maubara, Bazartete, Likisá no Loes, kompostu husi suku 23 no aldeia 154.

Desentralizasaun importante ba Estadu

PM Xanana dehan, sei hahú dezentralizasaun katak sei iha Governu lokál maibé temi Governu lokál la'ós atu tau ema naran de'it, ikus mai sai Governu de'it maibé hahú karik Governu lokál sei iha mós asembleia lokál, atu deputaduhusi asembleia munisipál ne'e bele hahú serbisu ona tanba desentralizasaun imporatante tebes ba Estadu ida nia moris.

Nia husu, atu hotu-hotu prepara-an iha ida-idak ninia munisípiu atu harii Governu lokál tanba ho Governu lokál ne'e mak sei harii nasaun no programa di'ak iha kada munisípiu, liu-liu rekursu umanu, nu'udar munisípiu oan tenke ba serbisu iha munisípiu orijen.

"Programa ne'e uluk kedas tinan 2010 la'o haleu munisípiu, maibé entorrompe foin mak atu hahú. Husu imi tau ulun tanba dezentralizasaun importante tebes. Ita tenke dezentraliza, maibé tenke ne'e la'ós atu halo arbiru, tenke halo buat di'ak ka tau ema loloos iha nia fatin, maski halo neineik, husu mós kada munisípiu buka ema ida ka rua tenke hatene kaer finansa, tanba finansa importante maibé seidauk hatene tenke apreende, tanba osan ne'e raan Estadu nian,” dehan PM Xanana, iha Likisá, Tersa (24/02).

Sefe governu dehan, tenke hatene halo planu ba munisípiu ida nia-laran no enjiñaria tanba obra ida atu halo tenke hatene no haree nia di'ak no a'at, nune'e bele jere osan ho di'ak.

"Tanba dezentralizasaun la'ós ita halo de'it ami dezentralizadu ona, maibé tenke prepara-an didi'ak tanba IX Governu mai la'ós atu hasai ema hosi Governu, tanba Governu ida-ne'e mai tanba povu husu atu kuriji, ho povu nia moris iha terrenu seidauk sente ukun-an, ida-ne'e mak tenke halo dezentralizaun," Xanana tenik.

Bainhira dezentralizasaun implementa ona, bele tau ona Governu iha kada munisípiu no halo planu ne'ebé haree nesesidade povu nian, mak IX Governu kontinua halo dezenvolvimentu hosi nasionál to'o rurál.

"Ko'alia kona-ba dezentralizasaun la'ós foin daudaun mak mosu iha ulun maibé uluk kedas, dezentralizasaun iha matenek-na'in munisípiu nia ida-idak filafali ba nia munisípiu hodi halo planu no programa di'ak hodi tau matan ka hadi'a povu nia moris atu sira sente ukun-an no dezenvolvimentu iha nasaun ne'e," Xanana tenik.

Nia dehan, Governu tenke hakbesik-an ba povu atu sira sente dezenvolvimentu ida-ne'e maibé presiza ema hatene jere tanba bainhira la hatene jere dezenvolvimentu sei la la'o.

"Husu ita hotu antes desentralizasaun ne'e la'o, tenke prepara-an liu-liu finansa tanba Governu lokál tenke hatene orsamentu kada programa, tanba osan ne'e povu nian, ita agradese tanba hetan osan oituan hosi fundu petróleu, maibé tenke jere ho di'ak, hodi dezenvolve rai ida-ne'e ba oin," nia fó hanoin.

Nune'e husu ba Likisá oan sira, bainhira asume responsabilidade tenke hatene sa'ida mak populasaun iha suku nia laran ne'e sente, tanba atu dezenvolve Timor-Leste primeiru tenke assume responsabilidade, hare ba malu servisu labele baruk teen, segundu ko'alia ba malu, atu dezenvolve rai ida-ne'e para povu bele hetan osan iha nia liman, la'ós atu sosa karreta barak maibé moris di'ak oituan ba, la'ós atu halo uma andar ba maibé pelumenus halo kuartu ida nia hela ba.

"Ne'e hotu mak tenke iha ita-nia ulun, hodi mobiliza ita, dudu ita servisu di'ak, ba hetan tiha servisu la'ós haree de'it ba ita-nia familia, mais haree ba responsabilidade ne'ebé imi simu husi povu ida-ne'e. Desentralizasaun governu lokál, kapasitasaun buat sira ne'e hotu oinsá atu imi mesak kaer labele tan ema seluk mak mai manda imi, imi mesak dudu to'ok. Tanba ida-ne'e mak iha tiha desentralizasaun governu lokál iha ne'e, la'ós buka sai diretór maibé husu ba imi-nia an rasik atu halo saida ba Munisípiu ida-ne'e, tanba imi iha rikusoin oin-oin"dehan PM Xanana.

Aléinde ne'e, PM Xanana husu ba Likisá oan sira atu labele hadau malu projetu, ka kaer projetu barabarak maibé servisu la la'o.

"Projetu ida kaer seidauk hotu fó tan, ne'e la labele akontese iha Likisá, ida-ne'e imi tenke evita, depois ita kurizi buat sira-ne'e hotu iha fatin seluk hadau malu, ne'e la di'ak, koalia ba malu atu ida-ne'e labele akontese, ba oin nia halo di'ak ita fó fiar, mais mai la halo hotu ita blackList hotu iha iha projetu sira seluk,  hadau malu ne'e para tiha, labele  kontinua, ne'e hotu karakter moral, honestidade", tenik nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« February 2026 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28