Observasaun diáriu ne’e, iha komemorasaun ne'e partipa husi veteranu dezmobilizadu inklui veteranu ativu sira iha instituisaun F-FDTL.
Nune’e, hetan mós partisipasaun husi Eis Komandante em Xefe das FALINTIL, Kayrala Xanana Gusmão, eis Xefe Estadu Maior F-FDTL, Taur Matan Ruak, Lere Anan Timur, no mós Prezidente Repúblika, José Ramos Horta.
Iha ambitu selebrasaun ne’e, Xefe Estadu Maior F-FDTL, Tenente Jéneral Domingos Raul Falur Rate Laek hateten, selebra ne’e la'os deit atu reflete pasadu komún, maibé atu hafoun paktu valór sira ne'ebé fó sentidu bá prezente no trasa lalaok bá futuru.
Nia dehan, memória ba sira ne’ebé luta no lakon iha funu laran, gratidaun ba sira ne’ebe persiste, responsabilidade ba jerasaun sira ne’ebé sei simu eransa ba nessun ne’ebé harii.
“Kriasaun ba FALINTIL iha 20 Agostu 1975, defeza ba povu Timor no territóriu presiza organizasaun militar ne’ebé iha kapasidade atu proteje populasaun, apoia independensia, no reziste agresaun esterna, hasoru poder sira ne’ebé ameasa mehi ba libertasaun nasional,” dehan Jeneral Falur, iha Tasi-Tolu, horisehik.
Nia hatutan, FALINTIL nia krinsaun nu’udar espresaun ida husi imperativu étiku, atu garunte ba povu timoroan direitu be autodeterminasaun, independensia no dignidade. Iha tempu difisil rezistensia nian, prinsipiu sira ne’e metin sai elementu esensial iha formasaun no konsolidasaun ba ita nia identidade nasional.
"Entre prinsipiu sira nian, destaka direitu ita nia povu ninian atu lori sira nia destinu rasik, disiplina no espiritu sakrifisiu koletivu nuudar dalan ba persistensia, dignidade umanu nuudar valor absoluta, unidade iha diversidade nuudar forsa koezeun, no solidariedade interna no internasional-nuudar ponte entre ita nia istoria no komunidade nasaun sira seluk," nia deklara.
Nia dehan, ba veteranu no kombatente libertessun nasional, agradesimentu ne’ebé klean ba aten-brani, sakrifisiu, no kontribuisaun sira ne’e iha forma FALINTIL ho Forsa Defeza Timor-Leste. Marka ne’e serve he tranzite ba jerasaun foun sira valor dignidade umana, respeitu, korrajen, dixiplina, solidariedade, no lealdade ba pova.
"Lori FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste nia naran hau afirma, ita prontu nafatin ba ita nia soberania, servidor ba lei, no portador direitu nia, mai ita hotu hamutuk hodi fo agradesimentu ba Nasaun tomak, ba ita nia unidade ita-nia istória komun, ba firmi tiha defeza ita nia soberania, no ba ita nia fiar iha Timor-Lesie nia futuru.Ba autor sira ita-nia istória nian, ita hotu hakruuk no fo rekoñesimentu klean ha sira nia aten-barani ba rai-lulik ida ne’e," nia koalia.
Nia hatutan, ba familia sira husi eroi no eroina sira ne’ebé monu iha funu laran husi frente armada, frente klandestina, frente diplomátika, dadur ia funu laran, juventude loriku aswain, Igreja Katolika, hotu-hotu nia aten-barani no sakrifisiu sai nafatin fundasaun ba ita nia liberdade.
Organizasaun sira ne’ebé akompaña no apoia luta ba harii Estadu, inklui instituissun politika, militar, sivil, umanitaria, no internasional sira ne’ebé kontribui ba pás, justisa, no moris diak ba povu no ba hotu-hotu.
Nune'e, Eis Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (XEMGFA), Tenente Jenerál Reformadu Lere Anan Timur, husu ba joven sira atu estuda no kria pás hodi hatután FALINTIL sira nia mehi. Iha tinan 50 liu ba ne'ebé konsege liberta povu husi okupasaun sai nasaun independente.
"Ohin ita komemora ezistensia FALINTIL ba dala-50. Mak aprende halo funu iha tinan rua nulu resin haat (24) nia laran. Agora joven sira saida mak sira atu halo fali mak ne'e estuda no kria pás para hatután fali mehi FALINTIL nian uluk ne'ebé katak funu ba vizaun ida mak liberta pátria no liberta povu, agora joven sira estuda, estuda para aban bain rua dezenvolve ita-nia rai sai di'ak liu tán," dehan nia.
Koñdekora veteranu
Tuir dekretu Prezidenti Fó kondekorasaun, iha títulu póstumu, ho Kolár Ordem Timor-Leste, ba Kombatentes Libertasaun nasionál saudozu sira hanesan Hélio Sanches Pina ‘Mau Kruma’, Carlos César Correia Lebre ‘Cesar Maulaka’, António Carvarinho ‘Mau Lear’, Hamis Basarewan ‘Hata’, Vicente dos Reis ‘Bi-ke-Sahe’, Joaquim Saldanha ‘Naha Berek’, Artur do Nascimento ‘Tripas’. Dulce Cruz ‘Wewe Sahe Bi – Lear’, Fernando Teles ‘Tchai’.
Hahú husu funu maun-alin
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta hatete, selebrasaun loron FALINTIL ba tinan 50 ne'ebé halo funu iha konfrontu dahuluk no retirada iha Balibó, Maliana, Atabae no hatene defende ho eroismu sidade Dili.
Diskursu Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hateten, selebra tinan 50 fundasaun FALINTIL, Forças Armada bá Libertasaun Nasionál Timor-Leste nian, ne'ebé harii iha loron ne'e kedas iha tinan 1975, bainhira Komite Sentral FRETILIN proklama insurreisaun armada jeräl tuir asaun armada ne’ebé lansa iha loron 11 Agostu 1975.
Nia dehan, data ne'e fó hanoin mai katak, konflitu trájiku dahuluk ne'ebé akontese iha rai mak konflitu entre maun-alin Timoroan sira, funu sivil iha fulan Agostu tinan 1975.
Nune'e, krize no krime boot sira mosu durante tempu luta ba ukun rasik-aan, iha ne’ebé timoroan sira oho timoroan sira seluk. Krize 2006 nian mós esponsabilidade rasik no krize ida ne’ebé maka dezonra tebe-tebes.
Nia afirma, lisaun dahuluk ne'ebé tenke aprende hosi kapítulu nakukun sira ne'e iha istória,evita retórika polítika, ideolojia sira ne'ebé kopia ladun di'ak husi realidade sira seluk no evita diskursu sira ne'ebé halo manas emosaun no bele sunu ahi.
Nia esplika, diálogu, diálogu no diálogu, la'ós diálogu tilun-diuk nian, maibé diálogu ne'ebé parte seluk rona no respeita. Diálogu, dalan úniku atu prevene konflitu sira, harii ponte sira entendimentu nian ne’ebé seguru, no antidotu ida kontra violensia.
"Loron 20 fulan agostu tenke hanoin nuudar loron ne'ebé líder polítiku sira la konsege halo dialogu, loron reflesaun ida atu istória labele repete".
"Ita selebra FALINTIL, ne'ebé halo funu iha konfrontu dahuluk no retirada. iha Balibo, Maliana, Atabae no hatene defende ho eroísmu ita nia sidade doben Díli, ne'ebé viola iha loron fatídiku ne'eba, loron 7 fulan Dezembru 1975.Ita selebra tinan 24 luta armada no politika FALINTIL nian," dehan PR Horta, iha Tasi Tolu, horisehik.
Nia reforsa, fó omenajen ho agradesimentu klean ba erói no mártir sira, selebra erói moris sira, erdeiru memória nian no konstrutor sira liberdade nian, no fó onra ba mártir pátria sira nian.
"Ha'u sauda veteranu sira, feto rezistensia armada no klandestina nian, funu nain sira, foin sa'e sira RENETIL nian, membru rede klandestina nian, bispu sira no padre no madre sira ne'ebé fó lian ba justisa, no família sira hotu ne'ebé, ho korajen, sustenta esperansa nasionál. Ita nia memoria koletiva iha ligasaun ho naran no hahalok sira ne’ebé reziste to'o sira nia iis ikus, Ita labele hanoin ema hotu iha momentu ida ne’e, maibe ita bele hanoin balu ne'ebé inspira ita loro-loron," hatete nia.
Nia hatutan, Nicolau Lobato, Primeiru Ministru no Komandante-em-Xefe, mate iha kombate iha loron 31 fulan Dezembru tinan 1978, simbolu ikus sakrifisiu nian; iha loron 16 fulan Agostu ne’e PR halao viajen ba fatin ne'ebé nakonu ho raan ne'ebé Nicolau Lobato mate ho eroízmu no dignidade.
"Ha'u akompaña husi Nicolau Lobato nia oan mane mesak, José Lobato. Ha'u agradese ba Governu, ba CEMGFFDTL no Subxefe Estadu Maiór, autoridade munisipiu Manufahi (Same) no Jeneral reformadu Lere Anan Timur, ba esforsu ne'ebé halo hodi prepara ha'u nia deslokasaun. Hau nia intensaun modesta loos, atu to'o iha fatin ne'ebé Nicolau Lobato mate no halo proposta ruma hodi dignifika fatin ne'e. Ema simples no haraik-an rihun ba rihun mai iha fatin ne'e. Hau lakohi atu inkomoda ka fó todan ba autoridade no populasaun lokal sira ho hau -nia vizita," esplikasaun nia.
PR Horta hanoin ho respeitu klean líder sira ne'ebé sobrevive iha okupasaun no lidera rekonstrusaun nasional, Kay Rala Xanana Gusmão no sira ne'ebé lao hamutuk ho nia dezde 1975 no liu-liu dezde 1981 no to'o iha Tasi-Tolu iha meia-noite loron 20 fulan Maiu tinan 2002.
Entretantu, FALINTIL halo rezisténsia iha foho, rede klandestina ne'ebé kompostu husi ajente anonimu sira, mane, feto no joven sira ne'ebé barani mak asegura ligasaun entre funu na'in sira no sidade okupada sira, hodi mantein rezisténsia moris iha vijilánsia permanente nia okos.
Nia argumenta, tinan 2025 iha signifikadu uniku ba nasaun Timor-Leste. Iha fulan hirak ne'e nia laran.
Aniversáriu kriasaun FALINTIL ba dala 50, ne'ebé ohin selebra ho solene, nu'udar símbolu boot liu husi rezisténsia armada povu timoroan nian no ai-riin ida ba libertasaun.