Diretór Ezekutivu (FONGTIL) Interinu, Inocencio de Jesus Xavier hatete, nia parte mós partisipa iha inaugurasaun irigasaun refere hamutuk ho Primeiru Ministru, membru governu, no membru parlamentu sira. Nia apresia Ministeriu Agrikultura ne’ebé konsege harii sistema irigasaun modernu ho kualidade di’ak.
“Maibé, buat ida ne'ebé preokupante ba ami mak husi sistema boot ida hanesan ne'e, maibé suku ida ne'ebé pertense ba irigasaun uma-kain 40 de'it mak prátika halo natar, signifika rai no bee barak la útiliza.”
“Entaun iha diskusaun informal ne'ebé ha'u ko'alia ho membru governu balun no Diretór Jerál hanoin mak oinsá iha dalan rua, mobiliza suku viziñu sira hanesan Daudere, Wairoke, Ekisi no mós Binagua, Munisípiu Baukau, atu bele ba halo natar iha Laivai," dehan Inocencio ba jornalista Jornál INDEPEDENTE, iha nia knar-fatin, Faról, Segunda (12/01).
Tanba se la'e, nia hatutan, irigasaun boot, gasta orsamentu boot, maibé útiliza uitoan de'it.
"Ha'u hanoin irigasaun ne'e di'ak loos, jeralmente sistema irigasaun ne'e di'ak, mais iha kestaun kiik-oan balun mak ha'u haree ladun di'ak, liu-liu obra balun hahú nakfera, ladun kaber.”
“Maibé jeralmente kualidade projetu ida ne'e hatudu governu iha ona seriédade atu investe iha setór agrikultura, tanba ne'e oinsá mak mobiliza kapasidade sidadaun sira halo natar," katak nia.
Nia husu mós ba Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste oinsá mak haree idane'e nu'udar oportunidade ba sira atu investe iha setór agrikultura, tanba kondisaun infraestrutura di'ak ona, hein sira investe de'it oinsá bele hetan produsaun.
“Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste lalika hadau-malu de'it projetu konstrusaun fíziku sira, sira presiza investe mós ba setór agrikultura, pekuaria, tanba bee ne'e boot loos, ba hortikultura, iha transformasaun oioin ne'ebé bele kontribui ba kreximentu ekonómika Munisípiu Lautém no Baukau, bele fó mós kontribuisaun ba ekonómia nasionál,” dehan nia.
Molok ne’e, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, inaugura projetu konstrusaun sistema irrigasaun modernu iha Laivai ne’ebé sei fornese bee bá natar ektares 500 iha suku Ililai no suku Euquisi, Postu Administrativu Lautém, Munisípiu Lautém.
Primeiru Ministru dehan, projetu sistema irrigasaun modernu ne’e konstrui bazeia ba polítika Governu dasia nian atu moderniza no aumenta produsaun hare iha rai laran.
Nune'e Primeiru Ministru apela ba agrikultór sira atu kuidadu didi’ak irrigasaun ne’e nune’e bele utiliza ba hasa’e produsaun atu bele hamenus importasaun.
"Projetu ida ne'e obrigasaun governu nia liu husi Ministériu Agrikultura atu halo no ita hein katak iha 2028 ita sei halo tan inaugurasaun atu bele aumenta nafatin produsaun ai-han, nune'e neineik-neineik bele redus importasaun foos. Husu imi atu kuidadu didi'ak, obrigasaun ne'e ba ita hotu nia di'ak no ba ita-nia oan sira-nia di'ak iha futuru," dehan PM Xanana, iha Laivai, Sesta (09/01).
PM dehan, tempu naruk ona mak populasaun konsumu foos importadu, no populasaun iha osan uitoan hodi sosa foos kilo ida-rua no osan ne’e ba hotu rai liur.
Tanba ne’e, responsabilidade Governu nian mak kria kondisaun no responsabilidade autoridade nian mak mobiliza komunidade hodi hasa’e produsaun.
Iha fatin hanesan, Ministru Agrikultura, Pekuária, Peskas no Florestas, Marcos da Crúz esplika prosesu konstrusaun projetu ne’e katak, dezeñu ba irrigasaun lubuk ida inklui irrigasaun Laivai halo kedan desde 2015.
Tanba ne’e, Governu uluk asina kontratu iha 1 Dezembru 2022 no Governu dasia tama iha 1 Jullu 2023, persentajen ba projetu ida ne’e atinje 11,5%.
"Pratikamente iha tempu ne'ebá seidauk iha buat ruma iha ne'e. Tanba ne'e nono governu hahú servisu hamutuk ho Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratejiku, ADN, Sekretariadu Grande Projetu, kontratór mai husi Xina no konsultan Joint Venture entre Timor-oan ho Indonézia. Obra ne'e feitu tanba servisu hamutuk ho Ministériu relevante sira mak temi ona inklui autoridade Munisipál, lokál no populasaun Laivai. To'o projetu ne'e finaliza la iha impedimentu ruma iha ne'e," dehan Marcos.








