Osan La Tama Verba Despeza, FRETILIN Konsidera Akordu ho ConocoPhillips ‘Ilegál’ Featured

By Jacinto Xavier Novembru 16, 2018 2196

DILI:Governu propoin ona orsamentu tokon $350 hodi sosa asaun ConocoPhillips, maibé fundu ne’e la tama ba kategoria verba despeza nian, maibé tama verba investimentu.

Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Maria Angelina Sarmento hatete, fundu sosa asaun la tama iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2019, kuandu tama iha ne’ebá sei kategoriza fundu despeza estadu iha tinan ida ne’e nia laran.

Orsamentu ne’e elabora hamutuk ho OJE 2019 nian, maibé nia verba mak keta-ketak. Karik tama ba verba despeza entaun ne’e sei tama ba ministériu sira nia despeza.

“Osan ne’e elabora hamutuk ho OJE 2019, maibé sei tama fali ba iha Banku Central hafoin koordena ho Timor GAP atu bele haree prosesu pagamentu oinsá atu sosa asaun ConocoPhilips”, dehan nia, iha Uma Fukun PN, horisehik.

Alende ne’e, nia hatete, proposta OJE 2019 nian baixa ona ba iha kada komisaun atu halo audiénsia publika, maibé seidauk bele determina data atu halo diskusaun tanba presiza enkontru ho lider bankada sira.

Sei presiza rona lider bankada sira atu pronunsia buat ruma atu bele halo ona ajenda ba debate OJE ne’e.

FRETILIN Konsidera Akordu 'Ilegál'

Entretantu, Bankada opozisaun FRETILIN konsidera akordu sosa asaun ConocoPhillips ‘ilegál’, ne’ebé asina husi Xefe Negosiadór Prinsipál, Kay Rala Xanana Gusmão, laiha koñesimentu husi órgaun soberania sira.

Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Branco hatete, investimentu iha área indústria petrolíferu ne’e interese nasionál, atu ba sosa asaun 30% kompañia ConocoPhillips nian ne’e tuir loloos konsulta ho órgaun soberania hodi rona mós opiniaun balun.

Dala barak ko'alia kona-ba interese nasionál, entaun asuntu interese Estadu tenke iha konsertasaun interiormente iha nasaun, hafoin bele sai ba li'ur hodi reprezenta Estadu hodi ba halo akordu ruma.

Tuir lei atividade fundu petrolíferu númeru 13/2005, fó kuota másimu 20% de’it, tanba ne’e tuir loloos akordu ne’ebé asina ona ne’e to’o 20% labele liu ida ne’e, maibé liu ona to’o 30%, entaun presiza altera uluk lei ne’e hafoin bele ba asina.

“Ita laiha konsultasaun ba mesamesak lori ita nia naran hodi asina akordu, depois mai impoin atu órgaun soberania sira halo tuir figura ida nia hakarak, maski órgaun soberania no partidu importante sira la hatene”, tenik nia.

Nia dehan, Xanana Gusmão ba asina akordu ne’e laiha koñesimentu husi reprezentante povu nian iha PN. Tuir loloos nia ba reprezenta povu, ne’ebé deputadu sira hanesan reprezentante povu mós tenke hatene.

FRETILIN nia preokupasaun mak ho alterasaun lei ne’e halakon ona vistu previa Kámara Kontas nian hodi labele halo fiskalizasaun ba investimentu atividade fundu petrolíferu rasik, ne’ebé sei halakon boa governasaun liuliu ba iha transparénsia no kontabilidade.

Haree asaun hirak ne’e FRETILIN vota kontra alterasaun lei númeru 13/2005 ne’e tanba la tuir ona prosedimentu legál sira ne’ebé iha.

Iha fatin hanesan, tuir Vise-Presidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento hatete, PN konsege diskute no aprova primeira alterasaun ba lei númeru 13/2005, artigu 22 kona-ba atividade petrolífera no períodu ba alterasaun ne’e komesa iha 27 Novembru 2018 no kona-ba fikalizasaun previa husi Kámara Kontas kona-ba osan investimentu.

Lei ne’e aprova bazeia ba dinámika tuir Estadu ninia investimentu estratéjiku iha área petrolífera hodi aposta ba diversifikasaun ekonomia petrolífera nian.

Lei ne’e atu fó biban ba Estadu Timor atu sai asionista ba asaun ConocoPhillips ne’ebé estadu sosa ona ho 30%, lei anterior ne’e fó biban ba governu ne’e to’o de’it 20%, entaun lei ne’e viavel ona ho situasaun tanba ne’e presiza altera.

Fiskalzasaun previa husi Kámara Kontas ba fundu tokon $350 ne’e la presiza ona, tanba ne’e konsidera hanesan investimentu tanba knaar Kámara Kontas nian ne’e atu halo fiskalizasaun previa ba despeza Estadu ne’ebé liga ho prosesu aprovizionamentu ba osan ne’ebé liu tokon $5.

Ba despeza Estadu ne’ebé konsidera hanesan investimentu boot hanesan ZEEMS no sosa asaun ne’e investimentu longu prazu la presiza halo fiskalizasaun previa.

 

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Sexta, 16 Novembru 2018 15:56

Independente Digital TV