Rekursu Menus, UPM Rekoñe Peskas Ilegal Kontinua Akontese Featured

By Domingos Gomes Abril 16, 2024 269
 Komandante UPM Superintendente Polisia, Eugenio Pereira. Foto:Media PNTL. Komandante UPM Superintendente Polisia, Eugenio Pereira. Foto:Media PNTL.

DILI: Maske Governu liu husi Ministériu Interior, (MI) ofisialmente entrega ona ró ki’ik rua (2) ba Unidade Polisia Maritima (UPM) uza hodi halo vizilansia, maibé ho rekursu ne’ebé menus labele kobre area kosteira ne’ebé luan, entaun atividade peskas illegal kontinua akontese.

Komandante UPM Superintendente Polisia, Eugenio Pereira hateten, rekursu atu koloka hodi lori transporte ró ba iha area jurídiku sira la sufisiente, nune’e fatin balun membru UPM sira seidauk bele kobre, ne’e duni potensia akontese krime organizadu, iha zona fronteira tasi, inklui Ataúru no Oekusse nian.

“Klaru katak ita laiha rekursu umanu ne’ebé sufisiente, mézmu tempu rekursu transporte seidauk lori sufisiente tanba ita iha situasaun jeográfika illa haliu ho tasi, ne’ebé iha area jurídiku Oekusi kuaze ita labele koloka kualkér rekursu transporte iha ne’ebá inklui parte fronteira parte sul nian mós ita seidauk bele koloka,” informa Eugenio ba jornalista sira hafoin simu ró vizilansia rua husi Ministeriu Interior iha Kuartel UPM, Lesidere, (15/04).

Nia afirma, UPM iha postu, maibé laiha rekursu transporte sufisiente, atu koloka ba iha ne’ebá, tanba Unidade Polisia Maritima, hanesan unidade espesiál unidade ne’e hanesan komponente ne’ebé tutela ba iha polisia nasionál Timor-Leste, ho ninia misaun klaru oinsá maka unidade polisia Maritima ezerse ninia responsabilidade, dahuluk tuir konstituisaun RDTL, daruak tuir lei orgánika iha artigu 55 N0 77 ne’ebé mak ko’alia kona-ba misaun unidade polisia Maritima ninian.

Nia informa, liga ho asaun tékniku ba iha unidade polisia Maritima la sees husi jestaun operasionál ne’ebé mak hanesan mós ninia programa prioridade iha Unidade Polisia Maritima atu orienta ninia atividade operasaun sira ba iha misaun ne’ebé maka lei sira fó.

“Tantu oinsá mak atu bele halo prevensaun no mós halo nia operasaun ba iha atividade krime organizadu ne’ebé mak halo movimentu  ho aktu krime iha area zona Maritima, ida ne’e mak unidade polisia Maritima orienta hare ba iha operasaun jestaun nian, maibe kona-ba operasaun jestaun nian orienta iha buat rua prevensaun no espresaun ba iha atividade krime organizadu,” dehan nia.

Tanba ne’e hare ba potensialidade ba iha atividade krime organizadu ne’ebé mak akontese, Unidade Polisia Maritima konsentra ba iha area fronteira, tantu husi parte norte nian no fronteira Maritima nian.

“Iha parte norte nian, ho kedas parte Indonézia nian, tantu mós iha parte sul iha mota masin iha Indonézia nian ne’ebé maka iha ninia potensialidade ba iha atividade krime organizadu, tantu liga ho kontra bandu, peska ilegál, nune’e mós iha illa Ataúru, iha ne’ebá iha mós nia potensialidade krime organizadu liga ho peska ilegál”, subliña nia.

Nia hatutan, jestaun operasaun hare ba area potensialidade ba iha atividade kriminál depois oinsá mak atu jere atividade unidade polisia Maritima nian ba iha prevensaun no mós ho nia espresaun ba iha atividade hirak ne’ebé mak iha.

Hatán ba kestaun hirak ne’e, Ministru Interior, Francisco da Costa Guterres, konfirma ró foun rua ne’ebé entrega ba komandu Jerál PNTL konstrui iha Indonézia, kuaze lori tinan rua, ró ida ne’e di’ak, atu bele ajuda Unidade Polisia Maritima hodi hala’o servisu Maritima, liu liu iha parte tasi teritoriál nian ho ró rua ne’ebé governu anterior sosa ne’e ho orsamentu menus $ 1 millaun  ida.

“Ró rua ne’e, ita tau tan ho ró antes iha ona, ita sei hahú distribui ba iha parte barak, liu liu iha Kom Lautem, no balun sei ba reforsa iha parte Atabae nian hodi kontrolu liu ba atividade ilegál sira  no kursu ita planu atu investe no ita sei halo rekrutamentu hodi reforsa ba iha fronteira kosta sul no kosta norte”,  informa nia.

Nia dehan, hakarak halo definisaun fronteira hotu kosta sul no kosta norte ida ne’e monu iha PNTL nia jurisdisaun ka PNTL nia servisu, tanba ne’e area territoriál PNTL mak iha kompeténsia atu halo kontrolu hotu.

Tanba ne’e kestaun krime, kestaun ilegál ne’e husi PNTL mak halo kontrolu iha tasi , area boot, imajina husi Jaco baku too iha Oe-Kusi area ne’ebé luan presiza tebes define rekursu umanu.

“Tanba ne’e mak ita define didi’ak ita hare efetividade ba iha Maritima atu kontrola ida ne’e presiza membru na’in hira, tanba ne’e maka ita tau iha prioridade ba iha rekrutamentu hodi prienxe númeru ne’ebé maka ita dehan loos ona”, informa nia.    

Enkuantu Unidade Polisia Maritima, atualmente iha ona ró hamutuk lima, ró hirak ne’e ró foun rua sei koloka ba iha baze kuartél UPM nian, ida sei koloka iha Ataúru, ró refere sei kontrola iha zona Maritima potensialidade krime organizadu no peska ilegál, enkuantu iha zona Kom Lautem sei koloka ida iha ne’ebá no parte norte Beakou nian antes ne’e iha ona kolokasaun ida hodi apoiu postu vijilánsia iha area norte nian.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV