Print this page

Funu iha Médiu Oriente, Xina Okupadu ho Ninia Negósiu Globál Featured

By INDEPENDENTE Marsu 07, 2026 168
Presidente Xina, Xi Jinping Presidente Xina, Xi Jinping AFP via Getty Images

DILI:Funu entre Estadu Unidos Amerikanu-Israel hasoru Iraun iha Médiu Oriente, halo Xina no nia ambisaun negosiu sira la hakmatek, estranhu liu to’o agora Xina seidauk sente funu ne’e, maibé senti de’it ninia laloran sira.

Iha tempu badak, nia iha fornesimentu petróleu ne'ebé sufisiente ba fulan balun, hafoin ne'e nia bele husu tulun ba viziñu Rúsia.

Maibé Xina sei kalkula saida maka bele signifika iha tempu naruk-la'ós de'it ba nia investimentu sira iha Médiu Oriente, maibé mós ba nia ambisaun sira.

BBC News fo sai katak, iha semana ida-ne'e, delegadu rihun hosi Partidu Komunista hasoru malu iha Pekin hodi diskute roteiru ida ba ekonomia boot daruak iha mundu tanba nia kontinua luta hasoru konsumu ki'ik, krize propriedade ne'ebé prolongadu no dívida lokál ne'ebé boot.

Iha Kinta-feira, Xina hamenus nia alvu kresimentu ekonómiku anuál ba nível ki'ik liu dezde 1991, maski Pekin kontinua nia dezenvolvimentu lalais hosi indústria sira ho teknolojia aas no renovável sira.

Xina bele iha esperansa atu esporta nia dalan sai hosi problema ekonómiku. Maibé nia gasta ona tinan ida hodi halo funu komersiál ho Estadus Unidus, no agora hasoru perspetiva ba agitasaun iha Médiu Oriente, ne'ebé fornese ba nia rota ró prinsipál sira no nia nesesidade enerjétika barak.

Kuandu funu ne'e la'o kleur liu, ida-ne'e bele hakanek liután, liuliu se tráfiku liuhosi Estreitu Ormuz taka nafatin.

"Períodu prolongadu ida hosi turbulénsia no inseguransa iha Médiu Oriente sei perturba rejiaun sira seluk ne'ebé iha importánsia ba Xina", hateten hosi Philip Shetler-Jones hosi Royal United Services Institute.

"Ekonomia afrikanu sira, porezemplu, sai hanesan benefisiáriu hosi fluxu substansiál no konstante sira hosi kapitál Golfu nian. Karik marea investimentu nian sai, ida-ne'e risku instabilidade luan liu ne'ebé sobu sustentabilidade hosi interese luan liu no ba tempu naruk Xina nian."

Katak, haree ba Xina nia ain-fatin globál, ninia investimentu no merkadu sira iha Médiu Oriente mós vulneravel ba funu ida ne'ebé prolongadu. No hanesan nasaun barak seluk, Xina mós kuidadu ho impreviztabilidade foun ida-ne'e.

"Ha'u hanoin katak Xina hanoin hanesan ho ema hotu", hatete hosi profesór Kerry Brown, diretór hosi Institutu China Lau iha King's College Londres.

"Saida maka planu jogu nian? klaru katak Amerikanu sira la tama iha ida-ne'e lahó planu jogu nian."

Maibé depois, nia hatutan: "Karik, hamutuk ho ema hotu, sira mós sei hanoin, oh Maromak, sira tama duni iha ida-ne'e lahó planu ida. Loos, ami lakohi atu hetan lasu iha ida-ne'e hanesan ami lakohi atu hetan lasu iha buat seluk, maibé ami mós presiza halo buat ruma."

Parseria entre sira sai klean liután bainhira Xi Jinping vizita Teeraun iha 2016 no nasaun rua ne'e ikusmai asina parseria estratéjiku ida ba tinan 25 iha 2021.

BFC22CFC 6A0C 4E32 8868 6A8A94DB0A66 1 201 a

China's Shenzhen port is just one of many that relies on shipping routes which run through the Middle East. Getty Images

Xina promete atu investe $400bn (£300bn) iha Iraun durante tinan 25 no, iha troka, Iraun sei mantein mina-rai ne'ebé suli.

Maibé, analista sira fiar katak frasaun ida de'it hosi osan ne'e maka to'o ona ba iranianu sira. Maibé mina kontinua suli.

Xina importa barríl millaun 1,38 hosi petróleu brutu kada loron hosi Iraun iha tinan 2025, haktuir hosi Sentru Polítika Enerjétika Globál - besik pursentu 12 hosi importasaun totál petróleu brutu Xina nian. Barríl sira-ne'e barak maka alega katak hetan fali rótulu hanesan Malázia nian hodi subar sira nia orijen.

Sentru peskiza nian iha Universidade Columbia fó sai relatóriu ida ne'ebé afirma katak iha liu barríl millaun 46 hosi petróleu iranianu iha armazenamentu flutuante iha Ázia, no liután iha armazenamentu ligadu, ne'ebé seidauk hetan aprovasaun hosi alfándega, iha portu xinés sira Dalian no Zhoushan, iha ne'ebé Kompañia Nasionál Minarai Iraun nian aluga tanke sira.

Iha mós alegasaun sira kona-ba fa'an armas entre nasaun rua ne'e. Xina nega ona fa'an misil kruzeiru anti-ró Teeraun nian, maibé intelijénsia norte-amerikanu akuza Pekin apoia programa misil balístiku Iraun nian hodi fó formasaun ba enjeñeiru sira no fornese komponente sira.

Grupu direitu nian alega ona katak represaun brutál Iraun nian hasoru manifestante sira no krítiku sira rejime nian hetan alimentasaun hosi teknolojia rekoñesimentu no vijilánsia xinés nian, ne'ebé fahe hosi Pekin.

Bele rona hanesan sira na'in rua maka belun metin.

Buat sira-ne'e hotu hamosu notísia tabloid sira ne'ebé halibur Xina no Iraun hamutuk hanesan "eixu ida hosi agitasaun" hamutuk ho Koreia-Norte no Rúsia. Sira na'in haat hakarak dezafia orden mundiál ne'ebé lidera hosi EUA, maibé tuir loloos sira nia relasaun maka tranzasionál.

"Laiha razaun ideolójiku ka kulturál loloos tanba saida maka Xina sei la'o ho Iraun," Prof Brown hatete.

"Xina nia estratéjia kuaze 'fahe no ukun' dalaruma hetan atendimentu di'ak tanba Iraun sai hanesan irritante konstante ba EUA. Tanba ne'e ha'u hanoin katak iha razaun negativu barak liu ba Xina hakarak relasaun ho Iraun, duké razaun pozitivu sira".

"Ne'e baze ida ne'ebé frajil tebes ba relasaun ida, no ida-ne'e funsiona - to'o pontu ida. Maibé ida-ne'e la'ós relasaun ida ne'ebé klean tebes."

Xina la haree nia "aliansa sira" ho maneira ne'ebé hanesan ho Osidente. Nia la asina tratadu defeza mútua nian no sei la mai lalais hodi ajuda nia aliadu.

Envezde, Pekin hakarak tebes atu hadook-an hosi konflitu ruma.

Lidera enkargu

Maibé ida-ne'e la signifika katak Xina la preokupa tebes ho saida maka akontese iha Médiu Oriente.

Pekin fó sai kondenasaun ida ne'ebé previzível no nonook no husu atu sesarfogu.

Ministru Negósiu Estranjeiru xinés, Wang Yi, hatete katak "la aseitavel ba EUA no Israel atu lansa atake sira hasoru Iraun... menus liután atu oho líder ida hosi nasaun soberanu ida no instiga mudansa rejime nian".

Lia-loos maka asaun sira Washington nian iha Venezuela iha Janeiru, no agora iha Iraun, destaka ona limite sira hosi parseria sira nasaun sira-ne'e nian ho Xina.

Iha okaziaun rua ne'e, Pekin husik hela iha liña laran hanesan observadór, inkapasidade atu ajuda sira ne'ebé iha nia órbita.

Xina tenta atu koloka nia-an hanesan "kontra-ekilíbriu responsável" ida ba EUA, hatete hosi Philip Shetler-Jones hosi Royal United Services Institute, maibé "iha termu sira ekilíbriu militár nian, EUA hatudu saida maka signifika duni sai superpoténsia ida, ne'ebé maka abilidade atu obriga rezultadu sira iha sinema sira iha mundu tomak".

Pekin, nia defende, la'ós "superpoténsia ida iha nível hanesan" maski ho nia kbiit ekonómiku. "Nia laiha kbit atu proteje nia belun sira hasoru asaun hanesan ne'e, maski nia hakarak."

Atu kontra preokupasaun sira-ne'e, Xi sei kontinua koloka nia-an hanesan líder globál ida ne'ebé estável no previzível, iha kontraste ho Donald Trump.

"Xina nia argumentu katak Donald Trump hatudu dala ida tan, lahó dúvida ruma, extensaun hosi ipokrizia osidentál no ko'alia osidentál sira kona-ba orden internasionál liberál", hatete hosi profesór Steve Tsang, diretór hosi institutu SOAS Xina nian.

Interupsaun sira ba fornesimentu enerjia no viajen aéreu sira hanesan rezultadu hosi konflitu ne'e sei "iha ramifikasaun sira ne'ebé boot liu ekonómikamente iha Súl Globál duké iha Oeste", nia hatutan.

"Nasaun balu sei iha falta ai-han iha fulan balun nia laran... no sira-ne'e maka nasaun sira hosi Súl Globál. Ita mós haree daudaun ona ruptura hosi aliansa osidentál, ho Reinu Unidu, España, ne'ebé maka hili ba atake."

Pekin bele haree mós oportunidade ida hodi ajuda halo mediasaun ba konversa sira hamutuk ho nasaun sira seluk. Ministru Negósiu Estranjeiru, Wang Yi, ko'alia ona ho nia omólogu sira iha Oman no Fransa, no Xina fó sai ona katak sei haruka enviadu espesiál ida ba Médiu Oriente.

Trump nia vizita ne'ebé besik ona

Maski nune'e, Xina la'o ho kuidadu tanba kálkulu boot ida ba Prezidente EUA, ne'ebé maka sei to'o iha enkontru ida ne'ebé hein kleur ona iha fulan ida-ne'e nia rohan.

Laiha krítika ida hosi Xina ba atake sira hosi EUA no Israel hasoru Iraun ne'ebé maka alvu diretamente ba Trump, ne'ebé bele kaer liman sai fásil uitoan.

Balun halo ona espekulasaun se vizita ne'e bele kontinua nafatin. Maibé iha sinál sira katak ida-ne'e sei lakan hela. Responsável sira hosi parte rua sei hasoru malu hodi ko'alia kona-ba viajen ne'e, fó sai hosi Reuters.

Xina bele haree ida-ne'e hanesan oportunidade ida hodi "buka sinál sira", hatete hosi Shetler-Jones, kona-ba oinsá Trump bele hatán ba pontu inflamasaun sira seluk hanesan Taiwan, illa auto-governasaun ne'ebé nia reklama.

"To'o pontu ne'ebé funu ne'e la popular, ida-ne'e bele kontribui ba tendénsia ne'ebé buras hosi 'restrisaun' iha polítika esterna no seguransa EUA nian ne'ebé - karik tau iha vigór hosi administrasaun ida iha futuru - fó liman livre liu ba Xina hodi buka nia interese sira iha nia rejiaun rasik no iha mundu tomak."

Krize ida-ne'e aprezenta ba ema balun iha Xina ho oportunidade atu pinta Washington hanesan funu-na'in, ne'ebé maka Ezérsitu Libertasaun Populár halo ona iha mídia sosiál sira.

Maibé iha "atór ida ne'ebé imprevizível no disfunsionál" hanesan ne'e bele sai fonte ida ba laran-taridu ba Pekin, Prof Brown hatete.

"Ha'u la hanoin katak Xina hakarak mundu ida ne'ebé domina hosi EUA, maibé sira lakohi duni mundu ida ne'ebé EUA hanesan atór ida ne'ebé la estavel."

Rate this item
(0 votes)