Print this page

Xanana: Akordu Fronteira Maritima Justu Ba Nasaun Rua Featured

By INDEPENDENTE Marsu 09, 2018 3934
Asina akordu fronteira maritima entre Timor-Leste ho Australia iha ONU Asina akordu fronteira maritima entre Timor-Leste ho Australia iha ONU

DILI:Governu Timor-Leste no Austrália, iha Kuartél Jerál ONU, iha Novaiorke, ofisialmente asina ona akordu istóriku ba tratadu fronteira tasi timor permanente. Eventu ne’e hahú marka era foun relasaun entre nasaun viziñu rua ne’e.

Akordu ne’e asina diretamente husi Ministra Negósiu Estranjeiru Austrália nian, Julia Bishop, ho Ministru-Adjuntu Primeiru Ministru ba Delimitasaun Fronteira Timor-Leste, Hermenegildo ‘Agio’ Pereira, iha iha Sekretáriu Jerál ONU, António Guterres, Kuarta (6/3) ka Kinta (7/3) madrugada, iha Timor-Leste.

Akordu ne’e hanesan konkordánsia istóriku ne’ebé loke kapítulu foun iha relasaun bilaterál. Ida ne’e estabelese fronteira marítima permanente entre nasaun no mós Rejime Espesiál Greater Sunrise nian ba dezenvolvimentu, esplorasaun no jestaun konjuntu ba área gás Greater Sunrise nian.

Akordu ne’e halo bazeia ba mediasaun husi Komisaun Konsiliasaun ne’ebé harii husi Konvensaun ONU kona-ba Lei Tasi nian (UNCLOS).

Nasaun rua Timor-Leste no Austrália hatudu ninia boa vontade no prontidaun hodi kompromete malu. Maski rezultadu husi prosesu ne’e la hakesi, maibé nasaun rua ne’e hatudu boa fé katak liu husi Komisaun Konsiliasaun maka dalan ne’ebé justu, balansu no iha konsisténsia tuir lei internasionál.

Xefe Negosiadór Prinsipál Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão hateten, kria fali ona istória foun bainhira Timor-Leste ho Austrália asina akordu foun kona-ba fronteira marítima permanente.

“Liña fronteira ne’e justu ba ami nasaun rua ne’e (Timor-Leste no Austrália) bazeia ba lei internasionál”, tenik nia, liu husi komunikadu ne’ebé diáriu ne’e asesu husi embaixada Austrália iha Timor-Leste, horisehik.

Tanba ne’e, hakarak hato'o agradesimentu ba Komisaun Konsiliasaun nia-pasiénsia, sabedouria no konfiansa. Agradese mós ba reprezentante Austrália nia-envolvimentu konstrutivu no espíritu kooperasaun.

Iha fatin hanesan, Xanana Gusmão mós fó esperansa atu rezolusaun dame entre Timor-Leste no Austrália bele sai referénsia ba disputa entre nasaun iha mundu.

Iha fatin hanesan, Adjuntu Primeiru Ministru, Hermenegildo ‘Agio’ Pereira hateten, akordu ne’e marka tan istória foun ba relasaun amizade entre Timor-Leste no Austrália.

Bazeia ba kometimentu husi lideransa nasaun rua ne’e nian hodi bele finaliza prosesu ne’e fronteira marítima ne’ebé justu no konstitente tuir lei internasionál.

Entretantu, Governu Austrália, liu husi nota imprensa hateten, akordu ne’e reflete parseiru entre nasaun rua ne’ebé futu hamutuk iha área jeografia no lasu profundu iha istória ho amizade. Hanesan belun di’ak no viziñu besik, Austrália hakarak Timor-Leste bele atinji ninia potensiál ekonómika.

“Ami hatene katak dezenvolvimentu Greater Sunrise buat importante loos hodi dezenvolve Timor-Leste” hateten iha komunikadu ne’e.

Australia fó obrigadu ba Komisaun Konsiliasaun independente ninia serbisu atu hetan opsaun dezenvolvimentu sira ba Greater Sunrise.

Austrália laiha preferénsia kona-ba gazodutu ‘pipeline’ sei ba Timor-Leste ka Austrália. Austrália hakarak katak Greater Sunrise bele dezenvolve iha maneira ekonomikamente di’ak ne'ebé fó benefísiu barak ba Timor-Leste.

Ida ne’e sei presiza apoiu husi setór privadu petrolíferu, husi parseiru Joint Ventura sira. Ninia kapasidade atu dezenvolve no jera projetu ne’e depende se viavel ekonomikamente ka lae.

Austrália no Timor-Leste hato’o agradesimentu ba Komisaun Konsiliasaun ONU na’in lima ne’ebé lidera husi Embaixadór Peter Taksøe-Jensen ba nia-dedikasaun no profisionalizmu hodi halo akordu ne’e.

 

Rate this item
(0 votes)