Items filtered by date: Kinta, 20 Jullu 2017

Vizaun ZEESM TL nian mak kona-ba ekonomia ida-ne’ebé sei inklui ema hotu hotu, iha sira-nia nivel no kapasidade, la’ós de’it hanesan sujeitu maibé hanesan parte iha prosesu. Nia hanesan modelu ekonómiku ida-ne’ebé sei tau povu sira iha klaran, nu’udar rohan ida nomós nu’udar fasilitadór ba mudansa, ho nia foku ba justisa no ekuidade sosiál. ZEESM TL nia hakarak mak atu kria ekonomia ida-ne’ebé ema hotu hotu bele hetan asesu no kontribui ba. Ida iha-ne’ebé ema hotu hotu sente katak sira halo parte.

Rejiaun Administrativu Espesiál nu’udar instrumentu polítika foun no inovadora hodi fó dalan ba governasaun efetivu, redusaun kiak no beinestar ekonómiku no sosiál iha Oé-Cusse. Nia hanesan instrumentu ne’ebé sei halo ita-nia vizaun ba ekonomia kondusível atu sai realidade.

Ita buka atu prodús estrutura governasaun rejionál, fleksivel, efisiente no abilitadu ho teknolojia ne’ebé iha foku ba inovasaun polítika no prestasaun servisu ba dezenvolvimentu ekonómiku sosiál.

Ita sei halo ida-ne’e liuhosi rekoñesimentu importánsia produtór ki’ik sira-nian. Feto no mane sira-ne’ebé bele hahoris produtu sira-ne’ebé prodús ita-nia hahán no lori nia bá merkadu. Setór privadu foin moris nian ne’ebé sei investe ba no kria empregu foun.

Ita sei halo ida-ne’e liuhosi harii baze ekonómika forte sira ba Oé-Cusse.

Ita kria tiha ona ponte sira hodi halo fasil liu atu hakat liu mota sira. Ita harii tiha ona estrada sira atu nune’e povu sira sei iha asesu ba eskola, fasilidade saúde no merkadu sira. Ita hadi’ak tiha ona asesu bá-mai Oé-Cusse liuhosi hadi’ak nia portu, nia aeroportu, no nia dalan bá-mai iha rai. Ita hadi’ak tiha ona irigasaun, área ida krítiku ba agrikultura.

Ita kria tiha ona sentrál elétrika ida-ne’e sei fornese eletrisidade natoon ba dala tolu liu dezenvolvimentu atuál ne’e no ita sei aumenta nia rede no povu sira-nia asesu ba nia fulan ba fulan, kilométru ba kilométru.

Ita aumenta tiha ona biban ba formasaun ba traballadór saúde sira, hodi fó dalan ba médiku Timoroan sira atu hadi’ak sira-nia abilidade, aumenta solusaun teknolójiku sira hodi prevee nesesidade saúde sira no aumenta kapasidade ba postu saúde sira iha fatin rurál sira atu serve sira-nia kliente sira.

Pasu ida-ida ne’e sei fó dalan ba setór privadu atu sai boot liután, sustentavel ho seguransa hosi fornesimentu eletrisidade konfiavel, bee-moos no saneamentu, rede transporte di’ak liután no vizaun klaru kona-ba ita-hotu nia dalan bá oin.

Ita iha fiar metin ba turizmu bazeia-iha-komunidade, no kria hela prosedimentu governasaun efisiente hodi fó apoiu ba organizasaun lokál sira, nomós atu matadalan dezenvolvimentu no promosaun ba servisu no produtu foun sira.

Ita sei esplora setór ida-ne’e nia interasaun barak ho setór sira-seluk, Nomeadamente agrikultura, beinestar-sosiál no ambiente. Ita koko atu kapitaliza iha atividade no interasaun no oportunidade oin-barak ne’ebé mosu tanba la haree de’it liuhosi matan dezenvolvimentu integradu no sustentavel nian.

Iha dezafiu barak nafatin. Dezigualdade iha rendimentu tenke hetan resposta. Dezempregu juventude tenke hetan resposta. Hamlaha no kiak tenke hetan resposta. Agrikultura no empregu, no kriasaun sistema fornesimentu hahán metin no seguru tenke sai prioridade.

Mai ita sei hahoris ita-nia abanbainrua. Ita iha vizaun ba Timor-Leste justu no nakonu ho oportunidade.

Published in Nasional

Japaun ne’ebé hahú koko atu domina mundu ne’ebé ikus mai hamosu funu boot ida, hanaran funu mundial daruak, fó mós efeitu maka’as ba Timor-Leste. Militar Japaun halo invazaun mai iha Timor no sira foti prizaun Ai Pelo hanesan sira-nia postu komandu.

Molok invazaun Japaun, iha tinan 1939, mosu udan boot iha Dili no Likisa ne’ebé provoka inundasaun no halakon ema barak nia vida. Dezastre naturais ne’e estraga mós infra-estrutura prizaun Ai Pelu, finalmente prizaun ne’e la ativa ona.

Published in Divertimentu

DILI: Rezultadu monitorizasaun husi Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) durante tempu kampaña hahú 20 Juñu to’o 30 Juñu 2017, funsionáriu públiku barak sei envolve nafatin iha atividade kampaña, iha oras servisu nia laran no uza patrimóniu Estadu.

Published in Nasional
Kinta, 20 Jullu 2017 12:16

Borlaco Ameasa Tama Prizaun Tinan Hitu

DILI: Liu husi ninia alegasaun Ministériu Públiku husu ba Tribunál hamonu pena prizaun tinan hitu (7) ba eis-Sekretáriu Estadu Fotalesimentu Institusionál (SEFI), arguidu Francisco Borlaco.

Published in Politika

DILI: Sekretáriu Jerál partidu FRETILIN Mari Alkatiri dehan, FRETILIN tenke kaer ukun iha períodu 2017-2022 atu haburas liu tan dezenvolvimentu hodi hasai povu husi kiak no mukit.

Published in Politika

ERMERA:Eis Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak (TMR)uza osan pensaun Vitalisia fó ona bolsu estudu ba estudante kbiit laek nia oan hamutuk 22.

Published in Politika
Kinta, 20 Jullu 2017 12:06

PD Fó Omenajen ba Saudozu La-Sama

DILI: Tuir ajenda iha loron Kinta (20/07), tuku 10:00, estrutura tomak Partidu Demokrátiku sei fó omenajen ba Saudozu Fernando La-Sama de Araújo liu husi serimónia misa agradesimentu iha igreja Maria Auxiliadora –Kampu Baru-Dili kontinua kari ai funan iha Metinaru.

Maski, durante fulan ida estrutura tomak PD hala’o kampaña lejizlativu,maibé sira la haluha  saudozu matebian Fernando La-Sama ne’ebé husik hela sira (PD).

Konsellu Polítika Nasionál(CPN) Nino Pereira hatete estrutura PD konvida militante no simpatizante tomak atu partisipa iha serimónia ne’e, hodi fó omenajen ba eroi Saudozu La-Sama.

 “Ita nia maun saudozu La-Sama nu’udar figura ida ne’ebé la hatene kolen no baruk”, dehan nia Kampaña Lejizlativa ba dala ikus iha Eliportu-Bairru Pité, Kuarta(19/07).

Nia dehan, Maun La-Sama  lakon nia vida no husik hela PD bainhira hala’o ninia knaar nu’udar  Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Edukasaun iha Munisípiu Covalima ne’ebé eroi ba libertasaun hatuur ona iha ninia fatin,maibé eroi ba dezenvolvimentu presiza dedikasaun.

Nia relembra Saudozu  La-Sama molok atu hakotu ninia iis husik hela lia menon ba kontinuador Partidu nian katak  “Ha’u nia dignidade la aas liu dignidade  estadu nian. Hare malu ba hodi lori nasaun ne’e ba oin”.

Ho nune’e, nia hatete, Saudozu Fernando La-Sama hatudu ona ninia prestasaun nu’udar lideransa tanba ema ne’ebé kalma nonook,pasiénsia no hakarak hakuak ema hotu.

Kalohan: Povu Labele Tauk Vota PD

Entregantu, Sekretáriu Jerál Partidu Demokrátiku(PD) António da Conceição ‘Kalohan’ hatete povu timor leste tomak labele ta’uk vota ba Partidu Demokrátiku iha loron 22 fulan-Jullu.

Nia dehan,  timoroan sira tenke kuidadu no labele hili partidu ne’ebé ragu-ragu atu foti desizaun ba povu nia moris di’ak. So úniku PD  mak brani hola desizaun ne’ebé tu’u ba PD.

Kalohan afirma, PD mak partidu jerasaun foun nian no kontinuador husi luta jerasaun antigu sira nian tan ne’e lalika hanoin barak kontinua fó fiar ba PD para kaer ukun iha tinan 2017-2022.

“Ha’u husu ba eleitór sira hotu katak loron 22 fulan-Jullu  vota ba Partidu Demokrátiku tanba hatudu ona ninia progresu iha tinan 15 nia laran”,dehan Sekjen PD ne’e iha kampaña dala ikus iha Eliportu Bairru Pité, Kuarta(19/07).

 Tanba nia dehan, Progresu obra ne’ebé mak PD halo hatudu ona rezultadu hanesan  Irrigasaun Tono, Manatutu, Suai inklui ponte sira.  Maibé iha tempu kampaña partidu balun uza obra PD nian hodi hateten ba nia militante sira katak sira mak halo.

Nia husu militante no povu tomak Lalika hanoin barak vota de’it ba PD tanba planu Partidu nian tenke halo duni revolusaun ba sistema ne’ebé la di’ak atu aselera dezenvolvimentu iha nasaun ne’e.

Published in Politika
Kinta, 20 Jullu 2017 12:04

Xanana Garante Manan Fronteira Oekusi

ERMERA: Prezidente Partidu Congresu Nasionál ReconstruçãoTimorense (CNRT) Xanana Gusmão garante ba povu katak Timor-Leste tenke manan fronteira Oekusi.

Published in Politika

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« July 2017 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31