Print this page

28 Novembru: Roman Ida Featured

By INDEPENDENTE Novembru 27, 2017 5804
Proklamasaun da INDEPENDENCIA 28  de Novembru de 1975 Proklamasaun da INDEPENDENCIA 28 de Novembru de 1975

IHA LORON ne’ebá ho brani tomak ne’ebé iha no konsensia ba luta naruk ne’ebé sei mai, Francisco Xavier do Amaral proklama Repúblika Demokratika Timor Leste (RDTL) nu’udar nasaun independente ida. Proklamasaun ida ne’e sai pontu inisiu ba luta naruk ba ukun rasik an.

Iha 28 Novembru 1975, loron 9 molok Indonezia hala’o invazaun mai Timor-Leste, Komite Sentral FRETILIN (CCF) dekreta ona testu proklamasaun ne’ebé proklama husi Francisco Xavier do Amaral nu’udar Prezidente Repúblika dahuluk.

Ho proklamasaun independensia ne’ebé hanaran ‘proklamasaun independensia unilateral’ maske Indonezia konsege duni okupa Timor Leste durante tinan 24 nia laran, maibé ikus mai tenke hiit ain sai husi nasaun ne’e.

Testu Orijinál proklamasaun independensia ho lian Portugés:

Encarnando a aspiração suprema do Povo de Timor-Leste e para salvaguarda dos seus mais legítimos direitos e interesses como Nação soberana, o Comité Central da Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente -FRETlLIN - decreta e eu proclamo, unilateralmente, a independência de Timor-Leste que passa a ser, a partir das 00.00h de hoje, a República Democrática de Timor-Leste, anticolonialista e anti-imperialista.

Viva a República Democrática de Timor-Leste!

Viva Timor-Leste livre e independente!

Viva a Fretilin!

Dili, 28 de Novembro 1975

Francisco Xavier do Amaral

O Presidente da República Democrática de Timor-Leste

 

Gabinete Primeiru RDTL ne’ebé forma iha 28 Novembru 1975:

  • Prezidente Repúblika: Francisco Xavier do Amaral
  • Primeiru Ministru: Nicolau dos Reis Lobato

Ministru sira maka:

Vise Ministru sira maka:

  • Vise-Ministru Koordenadór ba Ekonomia & Estatístika: Hélio Sanches Pina (Mau Kruma)
  • Vise-Ministru ba Komunikasaun no Transporte: Domingos da Costa Ribeiro
  • Vise-Ministru ba Defeza Nasionál: Hermenegildo Augusto Pereira Alves
  • Vise-Ministru ba Asuntu Internu no Seguransa: Fernando de Almeida Carmo
  • Vise-Ministru ba Negósiu Estranjeiru no Informasaun: Guilhermino L.S. de Araújo

 Hafoin proklama independensia, liu tiha loron tolu iha 1 Dezembru 1975 CCF haruka ministru na’in-tolu: Ministru Negósiu Estranjeiru no Informasaun José Ramos Horta, Ministru Defeza Nasionál Rogério Lobato no Ministru Estadu ba Polítika Marí Alkatiri atu ba rai li’ur hodi buka apoiu diplomátika husi nasaun seluk.

 Operasaun Seroja

Invazaun Indonezia mai Timor Leste ne’ebé koñesidu ho naran Operasaun Seroja hahú iha loron 7 Dezembru 1975 bainhira militar Indonezia tama mai Timor Leste ho razaun anti-kolonialiszmu. Operasaun ne’e hala’o durante fulan 8, semana ida loron tolu, husi 7 Dezembru 1975 to’o 17 Jullu 1976.

Durante fulan hirak ne’e nia laran, militar Indonezia hasoru rejistensia maka’as iha area rural no foho sira, maibé iha tinan 1977-1978, militar Indonezia hetan arma foun ne’ebé avansadu liu husi Estadus Unidus Amerika, Australia no nasaun sira seluk atu harahun Fretilin nia baze.

Maske nune’e, iha dekada rua ikus, haree ba konfllitu ne’ebé kontinua mosu entre Indonezia no Timor Leste ba estatutu Timor Leste, to’o iha tinan 1999, Timor Leste hili ukun an liu husi referendu.

 Hahú ho Funu-maluk

Hafoin revolusaun aifunan iha Portugal iha 1974, partidu politiku sira hahú moris iha Timor Leste.

União Democrática Timorense (UDT) nu’udar partidu politiku dahuluk ne’ebé anunsia hafoin revolusaun aifunan. Iha inisiu UDT kompostu husi lider senior administrasaun no na’in ba plantasaun, no liurai sira. Lideransa hirak ne’e iha background konservativu no hatudu ninia lealdade ba Portugal maibé nunka sujere atu halo integrasaun ho Indonezia.

Tuir mai, Associacäo Social Democratica Timorense (ASDT) moris iha 20 Maiu 1974 hafoin transforma an ba Frente Revolucionariu de Timor-Leste Independente (FRETILIN) iha 11 Setembru 1974. FRETILIN kompostu husi ofisial, professor no seluk tan. FRETILIN popular lalais liu UDT tanba sira-nia programa sosial ne’ebé sira hatudu ba povu.

UDT no FRETILIN konsege halo koligasaun iha Janeiru 1975 ho objetivu ne’ebé orienta ba ukun rasik an.

Tuir mai, Asosiasaun Popular Demokratiku Timor (APODETI)moris. APODETI hanesan partidu hanesan partidu kiik ida ne’ebé mosu ho objetivu halo integrasaun ho Indonezia. Maibé, partidu ne’e iha popularidade kiik tebes.

Partidu seluk ne’ebé moris mak KOTA no Trabalhista

Iha Abril 1975, konflitu internal fahe lideransa UDT, Lopes da Cruz lidera faksaun ne’ebé hakarak atu husik FRETILIN. Lopes da Cruz preokupa liras radikal FRETILIN sei muda Timor Leste sai front komunista. Maibé, FRETILIN hatete akuzasaun ne’e konspirasaun Indonezia.

Iha 11 Agostu 1975, FRETILIN simu karta husi llideransa UDT hodi hakotu koligasaun, no UDT hahú lansa golpe. Iha 20 Agostu 1975, FRETILIN lansa kontra golpe. Tuir relatoriu balun, durante funu maluk ne’e rezulta kuaze ema na’in 400 to’o 600 mak mate.

Molok Indonezia hala’o ninia invazaun, lideransa CCF foti meius ‘matenek’ ida, tenke deklara independensia hodi bele sai hanesan baze ida atu hetan rekoñesimentu iha tempu oin mai. Ho nune’e CCF deside hodi proklama independensia iha 28 Novembru 1975.

Independénsia unilaterál ne’e nia idade la naruk, hafoin loron sia—iha 7 Dezembru 1975—militár indonézia hahú invade. Ho invazaun ne’e mak Timor-oan sira luta durante tinan 24 hodi bele kore an, no ho proklamasaun 28 Novembru mak Timor-oan kaer metin nafatin nu’udar abut no evidénsia fundamentál ba ninia luta hodi hakat ba vitória.

Iha 28 Novembru 2017, Timor-oan tomak selebra tinan 42 Proklamasaun Independensia, hein katak roman kiik husi loron importante ne’e kontinua fó roman esperansa hodi lori nasaun no povu ne’e ba moris ne’ebé di’ak liu. Parabéns ba ita hotu. Viva Timor Leste. (*/fonte oioin)

Rate this item
(3 votes)