Mandatu Prezidente Autoridade RAEOA Seidauk Remata Featured

By Cristina Ximenes Agostu 15, 2018 9383
Mari Alkatiri Mari Alkatiri

DILI: Veteranu sira husi Oekusi ezije atu habadak mandatu servisu Prezidente Autoridade Rejiaun Autónoma Espesiál Oekusi-Ambenu (RAEOA), maski nune’e tuir lei mandatu ne’e sei termina iha tinan oin.

Prezidente Autoridade RAEOA, Mari Alkatiri, simu husi Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, iha 30 Jullu 2015. Nune’e, tuir lei RAEOA nian mandatu ne’ebé durante tinan haat (4). Ne’e duni, servisu nu’udar Prezidente Autoridade RAEOA nian sei remata iha 30 Jullu 2019.

Iha lei ne’e mós hateten, Prezidente Autoridade tenke sidadaun timoroan, iha idade liu tinan 35 ba leten, hetan nomeasaun husi Prezidente Repúblika, tuir proposta husi Primeiru Ministru no hetan mandatu tinan haat, ne’ebé bele hetan renovasaun tuituir malu.

Haree ba ezijénsia husi veteranu Oekusi-oan sira, Diretór Ezekutivu Asosiasaun HAK, Manuel Monteiro hateten, demite Prezidente RAEOA tenke la'o tuir lei. Bainhira iha aktu krime ruma ne'ebé viola lei ne’e rasik.

Ne'e duni, la’ós tanba la gosta halo pedidu ba Primeiru Ministru para atu demite. Buat sira ne’e hotu ninia dalan mak bainhira iha violasaun boot grave kontra lei RAEOA ninia.

Tuir nia, bainhira ukun na’in sira rona halo duni ona asaun aktu hodi hapara ka demite ema ruma maka tenke prosesa tuir lei ne’ebé iha, atu bele prosesu akontabilidade ba públiku ne’e bele la’o.

“Ita hotu-hotu tuir lei ka iha lei nia oin hanesan laiha ema ida hetan priviléjiu liu. Iha lei hotu-hotu hanesan, ne’ebé ema ruma ne’ebé sala kontra lei tenke prosesa tuir lei”, tenik nia, iha servisu fatin, Faról-Dili, horisehik.

Nune’e, peskizadór Asia Justice And Right (AJAR), Inocêncio Xavier hateten, atu hasai Presidente Autoridade RAEOA tanba insatisfasaun ne’e la eduka sosiedade. Ne’e duni, atu foti ema ruma no hasai ema ruma ne’e tenke tuir lei, la'ós tanba la gosta ema ruma ne’e la prienxe baze fundamentál.

“Prezidente Autoridade halo violasaun ba artigu ruma ba halo korrupsaun, koluzaun, nepotizmu sira bele hato’o asaun ne’e ba Primeiru Ministru. Tenke tuir dalan legál, tuir Estatutu RAEOA nian, no mós ita nia konstituisaun mós lei sira seluk”, tenik nia.

Veteranu sira tenke tuir dalan tanba sira iha papél importante atu eduka jerasaun foun sira atu la’o tuir ba libertasaun povu atu asegura mós norma no prosedimentu sira hotu.

“Ita labele uza forsa. Sé maka barak liu nia maka iha kbiit atu hasai ema ruma, laiha lei no laiha regra. Ne’e mós ita la eduka ita nia sosiedade”, dehan Inocêncio.

Nia esplika, tenke iha faktu forte, indísiu krime, abuzu podér, tuir interpretasaun konstituisaun katak sira ne’ebé asume pasta públika halo krime ruma korrupsaun ka kazu omisídiu ruma iha tentativa buat ruma ne’e sira bele perde mandatu ka bele iha levantamentu umanidade husi Parlamentu hodi bele hasoru justisa.

Entretantu, Partidu CNRT husu ba Governu atu kria ekipa independente ida hodi halo auditoria ba projetu Zona Ekonomia Espesiál Merkadu Sosiál, maibé FRETILIN husu mós ba governu atu labele halo de’it ba Oekusi, tenke halo mós ba projetu ne’ebé implementa ona iha territóriu laran tomak.

Deputada Bankada CNRT, Lúcia Taequi hatete, iha fulan ida ikus-ikus ne’e povu preokupa tebes ho paradeiru ró haksolok nian, ne’ebé too ohin loron seidauk klaru.

Prosesu konstrusaun ró ne’e hetan responsabilidade husi autoridade ZEEMS nian, tanba ne’e Presidente Parlamentu Nasionál tenke bolu autoridade sira atu mai fó informasaun iha plenária atu povu bele hatene nia prosesu.

“Ami husu ba governu atu hari auditoria independente ida atu halo auditing ne’ebé abranjente ba servisu aprovizionamentu ba projetu hotu-hotu iha RAEOA”, dehan nia, iha Uma Fukun PN, horisehik.

Lúcia hatutan, objetivu atu halo auditoria ba projetu ZEEMS ne’e atu bele hatene di'ak liután transparénsia ba orsamentu ne’ebé investe ona ba projetu boboot.

Hataan ba kestaun ne’e, Deputadu FRETILIN, David Dias Mandati hatete, projetu ZEEMS antes ne’e halo ona auditoria, maibé deputadu sira husi AMP kontinua husu atu halo nafatin auditoria.

“Labele hanoin de’it mak ba halo auditoria ba projetu ZEEMS, maibé husu mós governu halo auditoria ba projetu tomak ne’ebé uza osan Estadu hodi konstrui iha territóriu laran tomak”, dehan nia.

Iha fatin hanesan, Deputadu Bankada Partidu Demokrátiku (PD), Mariano ‘Assanami’ Sabino hatete, iha konstrusaun Estadu auditoria ne’e hanesan prosesu normál ne’ebé sempre halo kada tinan-tinan iha ministériu sira ne’ebé implementa obra governu nian.

Iha auditoria interna no ida seluk mak halo auditoria internasionál D’Lloid mak halo, tanba ne’e tribunál kontas nia servisu kedas, la presiza levanta iha PN mak hafoin bele halo.

“Prosesu ne’e kuandu la’o Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) no Ministériu Publika (MP) mós tau matan hotu. Prosesu la’o di’ak hotu tuir ida-idak nia fatin, ne’ebé keta kahur sasán hamutuk de’it”, tenik nia.

Auditoria ne’e la’o tuir nia fatin, tanba ne’e labele lori interese polítika hodi kee malu, maibé husu atu fó nafatin fiar ba instituisaun relevante sira atu bele hala’o nia knaar tuir lei haruka.

Prosesu konstrusaun Estadu presiza ema hotu nia kontribuisaun, tanba ne’e kampaña no eleisaun remata ona, presiza halo diálogu hodi husu opiniaun ba malu oinsá atu bele solusiona preokupasaun povu nian.

 

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV