Xanana Falta Dala 6, Horta Falta Dala 5 iha Reuniaun KE Featured

By Cristina Ximenes Outubru 01, 2020 1908
Xanana ho Horta. Xanana ho Horta.

DILI: Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo konvoka ona reuniaun Konsellu Estadu no Konsellu Superior Defeza no Seguransa hodi diskuti ba pedidu governu nian ba estensaun Estadu Emerjensia. Xanana Gusmão no Ramos Horta ne’ebé sai nu’udar membru Konsellu Estadu, dala ida tan la marka prezensa iha reuniaun ne’e.

Iha 29 Setembru 2020, palasiu prezidensial fó sai komunikadu imprensa hodi informa katak, PR Lú Olo hato’o ona konvite ba membru hotu-hotu iha Konsellu Superior Defeza no Seguransa (KSDS), no Konsellu Estadu (KE) hodi partisipa iha reuniaun ne’ebé sei realiza iha Kuarta (30/09) relasiona ho pedidu ba estensaun EE daneen.

Maske nune’e, bainhira hala’o enkontru, membru KE na’in rua, eis Prezidente Repúblika Kay Rala Xanana Gusmão no José Ramos Horta la marka prezensa.

Laos novidade foun bainhira lider na’in rua ne’e la partisipa iha enkontru KE, tanba molok ne’e, tantu Xanana no mós Horta falta ona iha reuniaun KE.

Xanana nein hola parte iha reuniaun KE bainhira diskuti kona-ba asuntu Estadu Emerjensia (EE). Signifika, Xanana falta dala 6 ona iha reuniaun KE. Enkuantu, Horta, so partisipa de’it iha reuniaun KE ba implementasaun EE dahuluk, maibé ba reuniaun estensaun EE, Horta sempre falta, signifika Horta falta ona dala 5.

Maske la hetan prezensa husi lider na’in rua ne’e, maibé reuniaun KE kontinua la’o, no pedidu governu nian ba estensaun EE daneen kontinua avansa.

Xefe Kaza Sivil Palasiu Prezidensiál Francisco Maria de Vasconcelos informa, membru KSDS no KE liu husi sira-nia reuniaun rekomenda ba PR Lú Olo atu haruka pedidu governu nian ba Parlamentu Nasionál hodi husu autorizasaun ba estensaun EE daneen.

“Konsellu rua ne’e rekomenda ba Prezidente Repúblika atu haruka pedidu governu nian ba Parlamentu Nasionál atu husu ba estadu emerjensia prolonga ba daneen,” informa Xefe Kaza Sivil iha Palasiu Prezidensiál Bairu-Pite, Kuarta (30/09).

Hatan kona-ba bainhira mak PR Lú Olo haruka karta ba PN hodi husu autorizasaun, Vasconcelhos dehan, posivelmente iha Kuarta loraik ka ohin seii haruka ba PN.

“Tanba ne’e estadu emerjensia enprinsipiu hanesan ida anterior, agora medidas ba movimentasaun ne’e mak tenke resteriu, liu-liu iha fronteira sira atu evita ema sira la’o tama-sai ilegal ne’e, atu bele iha posivel bele lori mós virus ne’e. Depois mós medidas ba iha kuarentena sira ne’ebé sei resteriu liu tan atu hotu-hotu kumpre regras ne’ebé iha ona,” dehan nia.

Iha fatin hanesan, Diretór Forum Organizasaun Naun Governamental Timor-Leste (Fongtil) Daniel dos Santos Carmo hatete, iha reuniaun ho PR Fongtil fó hanoin oinsa mak bele kontrolla másimu kondisaun kuarentena sira iha Dili no iha Batugade.

“To’o agora kondisaun iha kuarentena la garantidu tanba bee laiha, loron ida ense bee dala tolu maibé ema atus tolu resin, entaun ense litru rihun rua ne’e la to’o ba ema uza, entaun ida ne’e Fongtil nia preokupasaun,” dehan nia.

Aleinde ne’e, nia hatutan, medidas ba prevensaun iha kuarentena la másimu, tanba ema bele tuur hamutuk no bele joga bola iha laran.

“Buat sira ne’e Fongtil hanoin katak estadu tenke hadia atu kondisaun ne’e natoon atu estranjeiru ka sidadaun sira hotu-hotu ne’ebé fila ne’e tenke kumpre kuarentena obrigatóriu ne’e,” dehan nia.

Iha oportunidade ne’e, Daniel mós hato’o rezultadu monitorizasaun husi Fongtil ba timor-oan no ema estranjeiru ne’ebé fila mai TL iha 21 Setembru foin lalais.

Nia dehan, iha pasajeiru balun ne’ebé fila ho mate-isin husu akompaña mate-isin ba munisipiu Baukau no promete atu halo auto-kuarentena.

“Iha familia lubuk ida ne’ebé sira hili hakarak auto-kuerentena, ami-nia preokupasaun mak ne’e ekipa vijilansia husi Ministériu Saúde ne’e iha kapasidade atu kontrola? ema sira ne’e auto kuarentena iha Baukau duni ka la’e?,” nia kestiona.

Tanba, nia hatutan, dala-ruma ema sira ne’e ba partisipa iha serimonia funeral ba matebian no se sira lori moras, tanba sira foin fila husi nasaun afetadu, iha poténsia boot atu transmite virus ba ema seluk.

Hatan kona-ba iha duni nesesidade atu halo estensaun ba EE, Daniel dehan, tanba haree ba kapasidade prevensaun ne’ebé iha problema, nune’e medida ida di’ak liu mak prevensaun, no dalan ida mak liu husi estadu emerjensia.

“Ita-nia pozisaun ne’e klaru katak estadu emerjensia bele deklara maibé ita ninia intesaun importante ne’e medida sira ba prevensaun, ne’e mak importante, se la’e ita bele deklara estadu emerjensia maibé buat mamuk ida, movimentu ilegal iha fronteira sa’e maka’as, ita-nia joven sira ba sa’e (sintu) arte marsiail nian no mai to’o ona komunidade (nia leet) mak foin polísia ba kaptura lori ba kuarentena, ne’e ita preokupa ida ne’e.”

“Ita-nia viziñu, nasaun Australia, Indonézia to’o Kupang agora akontese ona transmisaun lokal, entaun ita hakarak se bele estadu emerjensia, maibé tenke reforsa medida prevensaun ne’e,” nia afirma.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV