Print this page

“Sosa” Previlejiu Expo Dubai ho Tokon $2 Featured

By Pedro Alves Janeiru 10, 2020 2805
Expo Dubai 2019 Expo Dubai 2019

DILI: Maske partisipasaun Timor Leste iha expozisaun (expo) Dubai 2020 hetan kritika maka’as husi sosiadade, maibé governu mantein pozisaun tanba konsidera partisipasaun iha expo refere nu’udar previlejiu ida.

Molok ne’e, mosu kritika barak relasiona ho montante orsamentu ne’ebé aloka ba expo Dubai. Tuir planu, governu Timor Leste sei aloka osan hamutuk tokon $2.1 hodi partisipa iha expozisaun refere.

Ba kritika ne’e, Diretór Jeral Turizmu, Ministériu Turizmu, Arte no Kultura, José Filipe Quintas hatete, expo Dubai nu’udar previlejiu boot husi estadu Arabia ba Timor Leste.

Kona-ba osan tokon $2.1, nia dehan, osan ne’e kiik liu kompara ho osan ne’ebé nasaun seluk gasta hodi partisipa iha expo refere.

“Ha’u hakarak esplika expo Dubai hanesan Timor Leste hetan previlejiu boot ida husi governu Dubai, sira fasilita fabiliaun gratuita ho luan metru 190 kuadradu, ne’ebé gratuita, nasaun seluk selu tanba fatin karun ne’ebé bele gasta osan to’o tokon $20, maibé ba Timor Lleste  gratuita inklui kontentor ne’ebé atu exporta ita-nia material no produtu sira atu promove no faan,” informa José iha Parlamentu Nasionál, Tersa (07/01).

DJ ne’e hatutan, iha expo refere sei la foka ba area turizmu de’it maibé bele haree ba parte investimentu agrikultura, kultura, istorika, indústria no komersíu.

Tan ne’e, nia hatete, governu kontinua hala’o preparasaun no koordena ho liña ministeriu sira.

Tuir nia, partisipasaun TL iha expo Dubai ne’e hanesan oportunidade di’ak atu bele dezenvolve seitor oioin.

“Durante ne’e Timor Lleste hakilar ba dezenvolvimentu, dezempregu no setór privadu laiha parseiru ho emprezariu seluk (ida ne’e) tanba ita lakohi partisipa iha eventu internasional sira ne’e, ema hotu hakarak, inklui nasaun post-konflitu sira,” nia hatete.

Expo Dubai, nia dehan, boot liu kompara ho expo Milan, Italia, ne’ebé molok ne’e Timor Leste partisipa ona ba dala tolu.

“Vantajen husi expozisaun la’ós hanesan aimanas, haan sente manas kedan, maibé banhira ita partisipa ema sempre buka tuir, tanba ita halo  promosaun beibeik hodi promove nasaun (ne’ebé) seguru ba mundu hodi dada turista hodi dada tama mai Timor, tanba ita lori produtu sira hanesan kafé, mina nuu, kami, ai-kameli, ne’ebé organiku,” nia dehan.

Molok ne’e, Asia Justice and Rights (AJAR) kestiona partisipasaun TL iha Expo Dubai no konsidera sei la fó benefisiu ba TL.

“Primeiru atu husu agora ita ko’alia kona-ba Expo Dubai nian, agora ita husu rezultadu husi Expo iha Shanghai-Xina no mós Milan-Italia tinan hirak liu ba ne’e iha ne’ebé?,” dehan Diretór Ezekutivu AJAR José Luis Oliveira iha nia knar fatin, Farol, horisehik.

Nia dehan, bainhira partisipasaun TL iha Expo Shanghai no Milan hatudu rezultadu signifikante ba setor turizmu no ekonomia nasaun nia, TL merese duni atu ba partisipa iha Expo Dubai.

“Uluk iha Expo seluk ne’ebé halo iha Xina ne’e mós hanesan, osan barak, agora ita hakarak husu rezultadu iha ne’ebé, rezultadu signifikante iha duni ita-nia turizmu no mós ita-nia ekonómia ka la’e?, se iha entaun ita merese ba Expo Dubai maibé realidade laiha,” dehan Diretór Ezekutivu ne’e.

Tuir nia, TL nia partisipasaun iha Expo Dubai hodi halo promosaun boot maibé realidade infra-estrutura, liu-liu ba objetu turizmu sira sabaraut hela.

“Ba promove boboot see mak atu mai?, ema la mai, ita gasta osan saugate, gasta osan atu satisfas aan de’it”.

“Agora promove dehan Timor ne’e kapaas hanesan ne’e, eventu kultura iha fatin turizmu sira ne’e iha ne’ebé?, objetu turizmu sira ne’e sabaraut hela,” dehan nia.

Diretór ne’e informa, nia foin fila husi Pujada Tutuala ne’ebé aat loos ne’ebé loloos governu aloka orsamentu ba ne’ebá hodi hadia.

“Bainhira halo promosaun ne’e tenke refleta realidade iha rai laran ne’e di’ak, ha’u hanesan produs buat di’ak tiha mak ha’u ba promove, see mak hakarak mai sosa ha’u-nia sasan, lobby ne’e hanesan ne’e,” dehan nia.

Tan ne’e, nia konsidera programa expo Dubai ne’e nu’udar programa husi governu ida ne’ebé ulun laiha.

“Ninia lojika ne’e, sasan iha uma laran seidauk hadia, nia ba promove tiha uluk iha li’ur, ne’e nia ba inventa sasan. Promove tiha, agora ema mai karik ema atu ba sosa sasan iha ne’ebé? see ema interese de’it eventu kultural ruma, ema interese atu haan kuliner ruma husi Timor, ida ne’ebé tuir estandar ijene nian, atu ba hetan iha ne’ebé?, sira inventa de’it sasan atu sira ba pasiar de’it, ne’e dezde uluk Miss Timor ne’e rezultadu iha ne’ebé?,” dehan nia.

Rate this item
(0 votes)