PR, PM, Deputadu to’o Eis Titular sei Simu Hotu ‘Gaji 13’ Featured

By Aquino Gomes Dezembru 23, 2020 5924
Dollar Amerika. Dollar Amerika.

DILI: Dekretu Lei númeru 63/2020 ne’ebé governu aprova no hetan ona promulgasaun husi Prezidente Repúblika sei oferese pagamentu extraordinariu ba salariu adisional fulan ida (gaji 13) la’os de’it ba funsionariu públiku ne’ebé iha salariu kiik, maibé mós ba sira ne’ebé okupa kargu as no durante ne’e simu ona regalias oioin.

Tuir dekretu lei ne’e, benefisiariu ba pagamentu extraordinaria ne’e hahú husi Prezidente Repúblika, Primeiru Ministru no membru governu sira, to’o deputadu sira.

Tuir artigu 3 dekretu lei ne’e ne’ebé koalia kona-ba benefisiariu hatete, benefisiariu sira ne’ebé iha direitu atu hetan pagamentu extraordinaria mak: Prezidente Repúblika no titular kargu diresaun no xefia no trabaladór iha prezidensia repúblika; Prezidente, Vise Prezidente no membru Parlamentu Nasional no titular kargu diresaun no xefia no trabaladór sira; Primeiru Ministru no membru governu tomak; Prezidente Tribunal Rekursu; Prokuradór Jeral Repúblika no nia Adjuntu; Juiz, Prokuradór Repúblika Distrital no Defensor Públiku sira; Provedor Direitus Umanus no Justisa ho nia adjuntu sira; titular ba kargu diresaun no xefia no funsionariu Komisaun Anti Korrupsaun; Inspetor Jeral Estadu; F-FDTL, PNTL no Sistema Nasionál Intelijensia; Embaixadór no Konsuladu ho funsionariu sira; Titular kargu diresaun no xefia administrasaun públika; funsionariu ajente públika; no kontratadu no nomeiasaun politika sira.

Iha artigu 4 dekretu lei ne’e fó limitasaun ba kontratadu sira ne’ebé laiha direitu ba pagamentu extraordinaria mak kontratadu ho salariu mensal liu $5.000, no kontratadu estranjeiru.

Relasiona ho dekretu lei ne’e, Forum Organizasaun Naun Govermentá Timor-Leste (FONGTIL)  konsidera Governu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak no Prezidente Repúbliku Francisco Guterres “Lú Olo” komete abuzu podér.

“Sira buka ba sira-nia interese propriu no moraliza ba ganasia fasilmente, falta empatia no kompaixaun husi ukun-nain sira ne’e,” dehan Daniel iha salaun FONGTIL, Kaikoli, Tersa (22/12).

Tuir nia, pagamentu extraordináriu salariu adisionál fulan ida nian ba sira ne’ebé simu salariu rihun $5 mai kraik sei fó satisfasaun ba institusaun estadu, maibé laiha efetu pozitivu ba povu nia moris.

Tuir Sosiedade Sivíl nia kalkulasaun, pagamentu extraordinária ne’e sei gasta osan hamutuk tokon $25.

“Tanba sa mak osan ho montante boot ne’e hanesan ukun-nain sira uza ho prudente hodi investe ba iha setór produtivu sira hanesan agrikultura, turizmu, edukasaun no saúde ka sosa ró hanesan ró Berlin Nakroma hodi fasilita transporte  ba sidadaun sira husi Dili ba Oekusse no Atauro?,” nia kestiona.

Tuir nia, dekretu lei ne’e hamosu injustisa iha sosiedade, tanba ne’e husu ba Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) atu halo intervensaun hodi loke prosesu hasoru governante sira, no husu ba PDHJ atu uza nia kompetensia hodi husu ba Tribunál Rekursu atu halo fiskalizasaun abstrata ba dekretu lei Nú 63/2020, tanba dekretu lei refere viola konstitusaun RDTL artigu 145 alinea 2 no 3.

“Tanba ami haree katak governante sira pratika abuzu podér liu husi halo lei hodi benefisia sira no ida ne’e ami konsidera krime,” dehan nia.

Iha fatin hanesan, Vise Diretór HAK, Xisto dos Santos hatete, dekretu lei ne’e sistematikamente orgaun soberanu uza podér politika hodi kria kondisaun deskrepansia entre ema riku ho ema kiak.

“Ami haree katak hanesan ema assesor sira, ema sira ne’ebé mak iha maun-boot sira-nia kalilin sira ne’e mak ho estratejikamente kria kondisaun ida hodi soran malu líder sira ho povu,” dehan nia.

Tanba ne’e, nia husu ba PDHJ nu’udar institusaun ne’ebé mak lejitimu atu halo fiskalizasaun no hahú ona prosesa ema sira ne’ebé mak komete krime ida ne’e. 

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV