PN ne’ebé La Preokupa Politika Zero Plastiku Featured

By Cristina Ximenes Janeiru 14, 2020 4164
Ferik ida hili lixu iha Lixu Fatin, Tibar. Foto INDEPENDENTE Ferik ida hili lixu iha Lixu Fatin, Tibar. Foto INDEPENDENTE

DILI: Sumbriña ba sosiadade sivil Timor Leste, FONGTIL, hato’o kritika ba deputadu sira iha Parlamentu Nasionál (PN) ne’ebé kontinua hemu Aqua maske governu esforsu aan hela hodi implementa politika zero plastiku.

Diretór Ezekutivu Forum Organizasaun Naun-governamental Timor Leste (FONGTIL) Daniel dos Santos hatete politika zero plastiku nu’udar politika di’ak tanba maioria sasan importasaun uza plastiku.

Tan ne’e, nia hatutan, governu aplika politika zero plastiku hodi prevene utulizasaun plastiku maibé kestaun mak estadu Timor Leste rasik laiha kompromisiu atu kontinua politika refere.

Daniel fó ezemplu, instituisaun estadu balun sei kontinua promove hemu bee aqua.

“Liu-liu iha Parlamentu Nasionál (deputadu sira) hemu aqua, entaun dala-ruma ko’alia polítika maibé laiha lei tanba labele reprezenta desizaun balun Sekretáriu Estadu Ambiente produz maibé ministériu balun, órgaun soberanu balun kontinua kontra,” deklara Diretór Ezekutivu ne’e iha nia knar-fatin, Sesta (10/01).

Hatan kona-ba desizaun governu nian hodi la preve orsamentu ba planu asaun politika zero plastiku iha 2020, Daniel dehan, ida ne’e hatudu katak governu koalia mak barak maibé asaun laiha.

“Ko’alia polítika zero plástiku maibé lakohi investe nusá mak atu materializa polítika Zero plástiku ne’e,” dehan nia.

Tuir Diretór ne’e, ezemplu ne’ebé nasaun Ruanda hatudu bele sai referensia ba Timor Leste. Iha Ruanda, aviaun kuandu tama iha sira-nia nasaun, lixu ne’ebé aviaun ne’e produs tenke lori fila.

Ba Timor Leste, nia hatutan, governu bele husu ba empreza ne’ebé importa aqua ka sasan plastiku sira atu tenke rekolla nia aqua mamuk sira ne’ebé soe.

Iha fatin ketak, Diretór Ezekutivu Asosiasaun HAK Manuel Monteiro duvida ho seriedade governu implementa politika zero plastiku.

Nia dehan, problema ne’ebé governu, liu-liu ministériu sira hasoru mak sira hasai planu no politika, maibé laiha lejislasaun ka lei hodi garante no reforsa ninia implementasaun.

“Problema tanba polítika ida ita hamosu ona tenke iha mós lejislasaun ka lei, tenke iha lei ida hodi garante, se ema ida mak kontra ida ne’e nia sansaun ne’e saida,” dehan nia.

Hafoin iha lei, nia hatete, tenke preve mós orsamentu hodi garante ninia implementasaun, se lae politika refere sei la la’o.

Tuir nia, politika zero plastiku nu’udar politika ne’ebé di’ak, maibé parte kompetente sira tenke halo sosializasaun ba ema hotu-hotu atu bele iha konsensia hodi prevene no evita utuliza ka konsumu sasan ka ai-haan ne’ebé uza ka falun ho plastiku.

Manuel dehan, asaun husi Sekretariu Estadu Ambiente (SEA) hodi uza kantil nu’udar ezemplu di’ak, maibé presiza mós buka politika ida hodi prepara kantil ne’ebé baratu atu ema hotu-hotu bele asesu.

Politika seluk ne’ebé governu, liu-liu SEA presiza tetu mak oinsa atu prepara bee-moos ne’ebé ema bele konsumu, iha fatin públiku sira.

“Polítika bee-moos ne’e mak tenke integradu iha fatin públiku sira (atu) komunidade fasíl asesu bee-moos, katak ema hotu-hotu ba iha fatin públiku sira hein de’it see ibun ba torneira, ne’e sira bele hemu bee ona, ne’e bolu dehan ‘Água Potável’,” nia fó ideia.

Entretantu, molok ne’e Sekretariu Estadu Ambiente Demetrio Amaral hatete, iha proposta Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2020, SEA la propoin orsamentu ba planu asaun politika zero plastiku.

“Ha’u lakohi halo pólitika ida governu mak halibur plastiku tanba ne’e governu la tau osan ba, maibe halo pólitika ida atu reforsa empreza sira haree plastiku ne’e hanesan rekursu ba industria,” dehan Sekretariu Estadu Demetrio iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (08/01).

SEA la preve osan iha OJE 2020 ba politika refere tanba garantia katak iha tinan 14 Janeiru oin mai kompaña ida sei lansa industria ba produs plastika sai pafin.

“Posibilidade kompãnia seluk tama produs plastiku ba buat seluk,” dehan Demetrio.

Aleinde ne’e, nia dehan, SEA daudaun ne’e prepara ona esbosu lei kona-ba eliminasaun importasaun plastiku no sei aprezenta ba Konsellu Ministru hodi diskuti no aprova.

“Espera (lei kona-ba eliminasaun importasaun plastiku) bele hetan aprovasaun lalais,” nia dehan.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30