PLP: Tinan 10 Ona Metas PEDN Barak Seidauk Atinze Featured

By Aquino Gomes Setembru 23, 2020 3065
PLP. PLP.

DILI: Bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP) iha Parlamentu Nasionál konsidera presiza halo alterasaun no ajustamentu ba planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) durante tinan 10 ona planu barak iha PEDN mak seidauk atinze.

Vise Prezidente Bankada PLP, Francisco de Vasconcellos hatete, Biblia iha mundu ne’e so Biblia de’it mak labele muda, tan ne’e bele halo mudansa ba PEDN ne’ebé seidauk atinze metas barak.

“Se kuandu dehan re-avalia, halo alterasaun ruma, ne’e halo no ajustamentu ba situasun real ne’e. Tanba ami mós lee hotu ona dokumentu sira ne’e, buat balun ké ita to’o tiha 2020 agora laiha, tanba ne’e mak presiza halo ajustamentu no alterasaun PEDN ne’e,” dehan nia iha PN, Tersa (22/09).

Tuir nia, bele halo alterasaun ba PEDN tanba uluk haree liu ba dezenvolvimentu boot, maibé agora muda fali ba rezolve buat kiik.

“Bele mós halo dezenvolvimentu boot, maibé rua ne’e tenke kompaña hamutuk. Tan ne’e bankada PLP apoia kuandu halo ajustamentu ka halo alterasaun buat ruma, iha buat barbarak to’o ohin seidauk halo,” dehan nia.

Re-avaliasaun ne’e, tuir nia, atu bele haree karik balun ne’ebé mak seidauk hahú presiza halo ajustamentu atu bele atinze kedas.

“Ami lee hotu ona husi kapitulu ida to’o kapitulu sete signifika katak 2017, 2018, 2019 no 2020 la halo buat ida, loloos buat balun halo iha 2015, mais sira halo saida karik, ita mós la komprende,” nia dehan.

Tuir nia, planu sira ne’e la atinje, tanba problema iha ema.

“Sira hakarak lalais liu mak problema ne’e, tán ne’e sira mesak ko’alia planu estratejia 2011 to’o 2030 mais mesak kanta de’it,” dehan nia.

Molok ne’e, Organizasaun Naun-governamental Asia Justice And Rights (AJAR) konsidera merese duni halo revizaun ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) tanba estadu labele gasta orsamentu ba buat ne’ebé la realistiku.

Diretór Ezekutivu AJAR José Luis Olveira hatete, iha duni nesesidade atu halo avaliasaun ba PEDN tanba iha buat balun ne’ebé la realistiku.

“Mai ha’u PEDN merese duni atu halo revizaun tanba ita tenke avalia hodi haree oinsá atu ita labele gasta osan de’it ba buat ida ne’ebé dala-ruma la realistiku, hanesan ita haree uma MDG’s ne’e ita gasta osan saugati de’it,” dehan José ba Jornál INDEPEDENTE iha nia kna’ar fatin, Faról, Sesta (20/09).

Aleinde MDG’s, tuir nia, investimentu ba tasi Timor no ba ZEESM bele konsidera nu’udar investimentu ne’ebé saugati.

“Gasta osan hodi halo buat sufistikadu, buat ne’ebé boot, maibé ninia sustentabilidade laiha, ninia retornu ba sosiu-ekonómiku populasaun mós laiha.”

“Hanesan iha ZEESM iha ne’eba gasta osan boot, hanesan kualidade di’ak, maibé agora retornu saida mak bele hetan husi ne’eba. Iha ne’ebá barajen boot, irigasaun boot, maibé agora AJAR rona populasaun iha ne’eba mós enfrenta bee-moos laiha, serake sai prioridade duni harii aeroportu internasionál ne’ebé agora sasan balun ferujen tiha ona? serake ne’e nesesidade atu harii aeroportu ida ne’ebé modernu ka bee-moos maka prioridade liu?,” Diretór AJAR ne’e kestiona.

Nia fó ezemplu mós kona-ba auto-estrada iha Suai ne’ebé la klaru ninia retornu.

“Nusa mak la halo buat ne’e hanesan fazeadamente de’it, loke estrada luan depois alkatraun ne’e halo natoon lai, neineik duke gasta osan barak halo tiha auto-estrada, depois seidauk uza maibé dalan ne’e at tiha ona. Ida ne’e hatudu momoos katak PEDN ne’e tenke halo revizaun duni,” nia hatete.

Tuir nia, bainhira bankada Fretilin ne’ebé hamosu ideia atu halo revizaun hakarak duni halo, tenke aprejenta duni nia vizaun tanba sa mak tenke troka, saida mak nia hanoin atu atinze iha tinan hirak mai, oinsá indikadór sira ne’e bele realistiku.

Nia dehan, revizaun ba planu nu’udar buat normal ida ne’ebé akontese, hanesan mós iha ONG, iha planu maibé depois to’o iha klaran, tenke halo revizaun tanba atu ajusta ho situasaun ne’ebé la’o.

Iha PEDN, nia hatete, iha indikadór sira katak to’o tinan 2030 ema hotu-hotu iha uma ne’ebé dignu, iha ahi, bee, maibé realidade to’o ohin loron populasaun barak mak sei hasoru problema asesu ba bee-moos.

“Ita haree agora iha Dili laran de’it, to’o agora governu rasik mós laiha planu urbanizasaun, se PEDN ne’e ita mantein mak tuir loloos ita mós tenke iha planu urbanizasaun atu ita bele organiza didi’ak, ita-nia populasaun sira ne’ebé moris iha sidade hodi nune’e sidade ne’e reprezenta sidade, labele sidade sai fali fahi ruhan,” hatete nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV