ONU-SEII Lansa Projetu “Hamutuk Ba Igualdade” Featured

By Saturnina da Costa Fevereiru 18, 2021 1584
ONU ba Timor-leste ONU ba Timor-leste

DILI: Ajénsia Nasaun Unidas (UN) haat kompostu husi UN Women, UNDP, UNFPA ho IOM hamutuk ho Sekretáriu Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) lansa Projetu “Hamutuk ba Igualdade” ne’ebé hetan apoiu fundu husi KOICA.

Sekretaria Estadu Maria José da F.M de Jesus hatete, projetu ne’e UN Women mak halo esforsu lubuk boot ida iha tinan rua-resin hodi hetan apoiu husi KOICA atu reforsa governu kombate violénsia bazeia ba jéneru hasoru feto no labarik.

Liuliu hakarak atu asegura feto no labarik feto sira bele sente seguru iha fatin-fatin públiku no privadu, atu laiha violénsia hasoru sira no asédiu seksuál iha fatin ne’ebé de'it. Nune’e, sira bele goza sira nia moris no livre husi violénsia sira ne’e.

“Agora ita lansa ‘Hamutuk Ba Igualdade’ no ita iha ona nabilan no parseiru sira seluk hodi apoiu ita nia esforsu iha área ne’e, no hanesan ita hotu hatene violénsia hasoru feto, labarik feto no mane, no maluk sira portadora defisiénsia, maluk sira LGBTIQ no ferik-katuas iha ita komunidade nafatin aas,” dehan nia, iha salaun Koffi Anan, UN Campound, Obrigado Barrack, Tersa (16/2).

Nia hatutan, tanba ne’e SEII simu apoiu hotu no sei presiza atu servisu hamutuk ho parte barak no servisu ne’e sei lori tempu naruk ho esperansa iha tempu badak Timor sei livre husi violénsia.

Maria akresenta, apoiu fundu husi Governu Koreia, liuhusi ajénsia KOICA ho osan montante tokon US$ 7.7 no iha montante uitoan ne’ebé Nasaun Unidas fó hamutuk rihun US$ 600.

Osan refere sei ba de'it iha projetu “Hamutuk Ba Igualidade” ne’e sei implementa iha munisípiu haat hanesan Dili, Baukau, Kovalima no Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi-Ambenu (RAEOA) ne’e ba projetu tinan haat nian.

Projetu ne’e hahú implementa iha tinan ne’e no antes ne’e mós lori ona ba Konsellu Ministru hodi aprova iha fulan Outubru 2020, nune’e prosesu ne’e sira lori fali ba Koreia depois agora lansa no UN nia membru sira servisu hamutuk ho instituisaun Governu hahú implementa projetu ne’e.

Iha fatin hanesan, Xefe UN Women, Sunitha Caminha hatete, projetu ne’e halibur esperiénsia no papél husi instituisaun governu Timor-Leste no Ajénsia haat Nasaun Unidas nian hanesan UN Women, UNDP, UNFPA, IOM no mós KOICA ne’ebé apoiu fundu.

“Projetu ne’e harii bazeia ba ita hotu nia forsa koletivu atu hataan ba kestaun sira liga ba asuntu violénsia doméstika iha família, asédiu seksuál no violénsia iha fatin públiku sira nu’udar violénsia bazeia ba jéneru iha kontestu dezastre,” tenik Sunita.

Entretantu, Embaixadór Koreia iha Timor-Leste, Kim Jeong hatete, apoiu fundu ne’e hodi haree ba krize pandemia Covid-19, grupu vulneravel sira hanesan sobrevivente husi violénsia bazeia ba jéneru sai marjinalizadu liután.

“Ita sei promove projetu ne’e ho mehi atu kria mundu ne’ebé seguru ba ema hotu, iha ne’ebé violénsia sei la mosu tan iha kualkér situasaun krize,” dehan nia.

 Presiza Kontribuisaun Tomak

Sekretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria José da F. M. de Jesus hatete, Governu bele investe osan boot, maibé atu halakon violénsia hasoru feto presiza ema hotu nia kontribuisaun, responsabilidade no fila fali ba ida-idak nia konxiénsia.

“Ita hanoin katak ita labele tolera violénsia no ema se de’it koko atu hapara violénsia no fiar katak neineik violénsia ne’e sei lakon,”dehan nia.

Nia hatutan, SEII hamutuk ho parseiru sira kontinua halo sosializasaun ba ema hotu kona-ba violénsia doméstika, violénsia bazeia ba jéneru no violénsia hasoru feto no labarik feto.

Ema hotu iha direitu hanesan atu kontra violénsia no hatete katak violénsia ne’e lae ba ema ida-ida nia moris.

No governante ne’e husu ema se de'it mak hetan violénsia doméstika no violénsia hasoru feto no labarik feto labele ta'uk atu ko'alia sai.

Entretantu dadus ne’ebé SEII rekolla iha tinan 2019 hamutuk 1.247 kazu violénsia doméstika no 276 mak kazu violénsia seksuál.

Antes ne’e, rede referal sira ne’ebé fó asisténsia legál ba feto no labarik feto no mós ba violénsia doméstika hanesan Fokupers iha tinan 2020 nia laran sira rejista kazu violénsia doméstika hamutuk 304.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV