Print this page

Loron 3 Marsu, Define Estratéjia Ba Ukun Rasik Aan Featured

By Tome Amando Marsu 05, 2019 1392
Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak

DILI: Iha loron 3 Marsu 1981, nu’udar loron istóriku liu husi konferénsia boot sai hanesan loron importante re-organiza-aan ba estratéjia polítika ai-laran nian ho objetivu atu Timor-Leste hetan independénsia.

Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak hatete, loron ne’e importante hodi re-organiza estratéjia polítika ba ukun rasik-aan hafoin hetan derrota dahuluk husi Militár Indonézia hodi rezulta lideransa luta hanesan Saudozu Nicolau Lobato mate iha Kombate iha loron 31 fulan-Dezembru tinan 1978 husi Militár Indonézia.

Tanba tempu ne’ebá, Nicolau Lobato mós lideransa másimu sira seluk mós hetan oho durante 1977 to’o 1979, tanba militár Indonézia harahun baze apoiu totalmente iha tinan 1978.

“Iha loron 3 Marsu 1983 iha konferénsia define estratéjia tolu, ida alarga no amplia frente polítika, organiza povu, no desimina forsa vida inimigu nian, katak orienta ba sira ne'ebé Indonézia uza hodi kaer kilat hodi ajuda sira”, dehan PM Taur, iha Sentru Konvensaun Dili, Sábadu (2/3).

Eis-Prezidente Repúblika konta tuir, forsa armada ne’ebé rejistu hamutuk rihun 27, maibé barak mak mate no lakon tanba baze apoia rahun, ikus mai militár hamutuk 500 mak eziste ai-laran halo funu hasoru inimigu hodi defende ukun rasik aan.

Taur dehan, situasaun difisil maka mosu iha momentu ne'ebá, tanba lideransa polítika barak mate, populasaun pratikamente evakua ba vila no Indonézia proklama vitória, nune’e la permite gerrilleiru sira luta maibé esforsu timoroan sira iha vila laran mak haforsa gerrilleiru sira luta hodi hatún inimigu sira.

Nune’e, iha konferénsia loron 3 Marsu hala'o konferénsia nasionál hodi re-organiza estratéjia polítika hodi envolve timoroan hotu atu fó apoiu ba prosesu luta ba ukun rasik-aan, liuliu nomeia lideransa foun ba Comité Central FRETILIN no forma frente tolu hanesan diplomátiku, klandestina no armada.

Tanba ne’e, luta independénsia too agora sidadaun sivíl sira kontinua hamutuk ho lider nasionál sira luta ba moris di'ak, bainhira sidadaun ida lakohi kontribui nasaun ne’e sei nune’e hela de’it.

Rate this item
(0 votes)