Print this page

Labele Tauk Ko’alia Sai Bainhira Mosu Asediu Sexual iha Servisu Fatin Featured

By Leonildia Carvalho Dezembru 03, 2020 959
Ilustrasaun asesidu sexual iha servisu fatin. Foto google Ilustrasaun asesidu sexual iha servisu fatin. Foto google

DILI: Konfederasaun Sidikatu Timor-Leste (KSTL), hamutuk ho ajensia internasionál sira lansa poster spotlight, hodi fó korajen ba feto traballadóra sira atu labele tauk ko’alia sai bainhira mosu asediu sexual iha servisu fatin.

Prezidente KSTL, Almerio Vilanova, hateten, lansamentu poster spotlight KSTL hamutuk ho parseiru global sira  hodi elimina formas violensia hotu hasoru feto no labarik feto sira. Fundu ne’e mai husi Uniaun Europeia, no implementa husi Ajensia UN nian iha Timor-Leste hanesan, ILO, UN-Women, UNDP, UNFPA, no UNICEF.

Liu husi programa ne’e atu elimina vioiensia hasoru feto no labarik feto, sira  ho ida  ne’e KSTL ho Konsellu Ezekutivu Nasionál (KEN) iha nian kampaña ativizmu ne’ebé mak monu iha  loron 16-Dezembru ho objetivu atu prevene no hapara violensia no asediu iha fatin servisu.

Alede ne’e promove mós konvensaun ILO 190 kona-ba halakon violensia no asediu iha mundu traballu,

"Tempu ona atu halo ratifikasaun no implementasaun ba konvensaun ILO 190 no rekomendasaun 206, ne’ebé rekoñese violensia bazeia ba jeneru iha mundu traballu hanesan problema global,” dehan nia, iha Bemori, Kuarta (02/12).

Tempu ona hatur enkudramentu, tanba ne’e KSTL hamutuk ho nian parseiru sira hodi responde ba asuntu ne’ebé mak ho nian  momentu importante ida ne’e fó oportunidade uniku hodi bele haree ba mundu traballu ne’ebé livre husi violensia ba feto sira hotu.

Iha fatin hanesan reprezentante SEII, Almado da Costa, hatete, Governu iha obrigasaun atu asegura lei, no politika sira ho nia implementasaun, Timor iha kodiku traballu.

Iha Timor lei kontra violensia domestika  iha, no  SEFOPE  mós apoiu ba traballu sira iha hela draft ba lei  ne’ebé mak haree liubá direitu traballu domestika nian ne’ebé sei iha hela prosesu atu asegura, no fó espasu ba ema ne’ebé sai vitima atu nune’e sira labele tauk atu ko’alia sai.

Agora dadauk tama ba iha kapaña 16 nian laran ho aktividade ne’ebe mak konsege alista iha 60-resin ne’ebé mak halo dadauk iha teritoriu laran tomak involve husi Governu no parseiru internasionál no nasionál sira.

“Ita hamutuk ho parseiru sira halo aktividade iha fatin-fatin ida ne'e hanesan esforsu boot ne’ebé ita tenta hodi responde no halakon violensia hasoru feto no labarik feto sira, nomos grupu sira ne’ebé iha risku,” dehan nia.

Importantansia husi kapaña ne’e ILO nian ida ne’ebé mak ko’alia liu kona-ba eliminasaun violensia no asediu sexsual iha kampu traballu, ida ne'e importante tebes dala barak iha servisu fatin asediu sexual akontese.

Rate this item
(0 votes)