Komemorasaun Masakre 12 Novembru, Órgaun Kompetente Tenke Buka Tuir Ema Lakon Featured

By INDEPENDENTE Novembru 13, 2018 2157
Komemorasaun Masakre 12 Novembru. FOTO: EPA Komemorasaun Masakre 12 Novembru. FOTO: EPA

DILI: Rede Defensór Direitu Umanu (RDDU) apela ba órgaun kompetente iha governu atu foti medida sériu hodi buka tuir ema sira lakon ba prosesu luta libertasaun nasaun ne’e nian.

Sira mós husu ba Ministériu Negósiu Estranjeiru no Ministériu Sosiál hamutuk ho Parlamentu Nasionál hodi halo polítika ida atu dudu implementasaun rekomendasaun husi Komisaun Akonsellamentu Verdade no Rekonsiliasaun (CAVR) no Komisaun Verdade no Amizade (CVA) ba harii Komisaun obrigasaun Estadu TL ne’e.

Koordenadór RDDU, Inocêncio de Jesus Xavier hateten, loron 12 Novembru atu dignifika dedikasaun no sakrifísiu husi martir joven sira ba luta libertasaun pátria. Joven sira barak maka terus husi tortura oioin mate ka lakon forsa hodi defende no reklama direitu povu timor ba auto determinasaun.

To’o agora joven barak paradeiru família sira seidauk hatene. Sira mate ka moris to’o ofisialmente família vítima seidauk hatene.

Nune’e, Governu TL iha responsabilidade morál no polítika ba vítima sira nian direitu. Família vítima nian direitu atu ema sira lakon nian paradeiru no se karik ema sira lakon ne’e mate tiha ona família iha direitu atu haloot mate isin sira ne’e ho dignu tuir kultura ida-idak nian.

Tinan 16 ona TL independente maibé esforsu atu buka tuir ema sira lakon jeralmente no partikularmente joven sira ne’ebé lakon iha masakre 12 Novembru 1991 seidauk iha progresu signifikante.

Rekomendasaun CAVR ne’ebé hato’o ba Estadu iha tinan 2005 mós CVA iha tinan 2008 rekomenda governu TL ho Indonézia tenke servisu hamutuk hodi harii Komisaun Buka Ema lakon. Maibé realidade hatudu katak tinan 10 resin ona depois de Komisaun hirak ne’e hato’o rekomenda la haree medida konkreta no sériu ruma husi governu rua ne’e atu buka ema sira lakon.

Família Ezije Governu

Entretantu, família matebian, Agostinho Guterres hateten, durante ne’e sira seidauk hetan fatin ne’ebé sira nia família hakoi bá, sira sei kontinua nafatin buka família sira ne’e seidauk hetan no sira konsege hetan balun maibé tuir DNA ne’ebé hatudu la'ós vítima 12 Novembru nian.

Hanesan família sente triste tebes tanba seidauk bele hetan ruin husi família ne’ebé mate ba rai doben ne’e. Ne’e duni, husu Governu atu buka maneira oinsá bele ko'alia ho Governu Indonézia hatudu fatin ne’ebé sira soe mate isin sira hodi bele haloot iha ninia fatin.

Nune’e, Rita da Costa Guterres hateten, baihira atu akontesimentu masakre Santa Cruz nia ho nia maun Ernesto da Costa Guterres sei hamriik hamutuk, maibé situasaun manas sira rua fahe malu iha semitériu laran, no to’o ohin loron sira la hetan malu.

Tanba ne’e, ezije bá governu atu tau matan ba sira hodi buka nia-maun. Sente triste tanba durante tinan 27 ona sira seidauk hetan, tanba ne’e husu governu atu apoiu prosesu hodi buka tuir sira nia ruin.

Hanesan mós Alfelita da Ressurreição, sobriña husi saudozu Venâncio Fonseca, hateten, sente laran moras tanba lakon ona família, maibé sente orgullu mós ba sira nia luta maka ohin loron Timor bele hetan nia independénsia hodi jerasaun foun sira bele goza liberdade.

TL-RI sei Harii Ekipa Rekolla Ruin

Governu iha kometimentu sei koordena ho Governu Indonézia hodi harii komisaun buka tuir ruin saudozu sira nian ne’ebé hetan oho husi militár Indonézia.

Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, Nélio Isaac Sarmento dehan, Governu iha mekanizmu rasik liu husi MNEK sei koordena ho Komité 12 Novembru, inklui instituisaun CHEGA hodi koordena ho nasaun viziñu atu diskute kona-ba ruin balun ne’ebé sidauk hatene paradeiru loloos.

Tuir nia, Timor-Leste ho Indonézia iha relasaun bilaterál, ne’e duni Governu sei buka dalan atu rezolve preokupasaun ne’ebé sentru CHEGA ho Komité 12 Novembru ezije planu harii sentru buka tuir saudozu ne’ebé seidauk hatene paradeiru iha.

“Relasaun bilaterál ne’e buat ida ne’ebé la’o ho kuidadu, nune’e oinsá hetan objetivu mútua interese nasaun rua nian”, dehan Nélio, iha Semitériu Santa Cruz.

Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu Centru CHEGA, Hugo Fernandes hatete, bazeia relatóriu CHEGA ne’ebé rejista katak ruin timoroan sira barak mak seidauk hetan ninia paradeiru ne’ebé hetan oho husi militár Indonézia durante invazaun tinan 24.

Ne’e duni Komité 12 Novembru, Sentru CHEGA hamutuk CAVR, CDA ezije ba Governu Timor-Leste no Estadu Indonézia harii komisaun ida ho naran ema lakon hodi buka tu’ir timoroan sira ne’ebé lakon.

Diretór Ezekutivu ne’e hatutan, tinan 10 resin ona Governu Timor Leste ho Estadu Indonézia la tau preokupasaun ba asuntu ne’e, tanba importante tebes ba interese nasionál hodi rezolve lalais preokupasaun sira ne’e.

Juventude Loriku Asuwa'in mate interese defende no ukun rasik aan, maibé ukun-aan tiha Governu Timor-Leste kontinua taka tilun ba trajédia sira hodi lori raan ho ruin mak fase nasaun ne’e ikus mai hetan independénsia.

K12N Ezije Aselera Monumentu

Komité 12 Novembru Novembru ezije ba Governu harii lalais konstrusaun ba monumentu 12 Novembru ne’ebé promete maibé seidauk realiza to’o agora.

Vise-Prezidente K12N, Marito Mota hateten, Governu presiza buka dalan atu harii monumentu 12 Novembru, nune’e 2019 bainhira komemora loron juventude iha ona monumentu ne’ebé símbolu.

“Ami husu ba Governu atu haree ona monumentu Masakre 12 Novembru atu nune’e ita bele komemora ho di’ak”, dehan nia, iha Santa Cruz-Dili, horisehik.

Hataan ba preokupasaun ne’e, Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, Nélio Isác Sarmento dehan, Governu iha ona planu tanba parte Governu diskute ho K12N hodi hetan ideia ba monumentu ne’e.

Nia dehan, prosesu ne’e tomak Governu sei koordena di'ak liután antes realiza monumentu 12 Novembru iha Semitériu Santa Cruz, nune’e hatudu ba nasaun seluk katak 12 Novembru loron ba juventude sira.

Tanba ne’e, Governu sei koordena ho K12N hodi trasa ideia, nune’e ikus mai labele mosu komplikadu iha públiku kona-ba monumentu ne’ebé seidauk realiza.  

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV