JSMP Konkorda Jestór Timor GAP-ANPM Deklara Rikusoin Featured

By INDEPENDENTE Jullu 24, 2019 3976
JSMP JSMP

DILI: Programa Monitorizasaun ba Sistema Judisiáriu iha Timor-Leste (JSMP) konkorda atu jestór sira husi Timor GAP no Autoridade Nasionál Petróleu no Minarais (ANPM) deklara rikusoin.

Adjunta Diretór JSMP, Ana Paula Marcal hateten, deklarasaun rikusoin hanesan meius ida atu asegura transparénsia no konfiansa públiku.

“Deklarasaun rikusoin, hanoin di’ak tebes, nu’udar dalan ida atu realiza implementasaun ba funsionamentu Estadu ho transparénsia no hasa’e konfiansa públiku,”hateten, Ana Paula Marcal, iha knaar fatin, Kolmera horisehik.

Tuir nian, liu-husi deklarasaun rikusoin bele mós obedese ba prinsípiu Boa Governasaun ba interese Estadu, hanesan regula ona iha Dekretu Lei Timor GAP nian.

Iha dekretu lei Timor GAP nian hateten, Timor GAP nu’udar empreza públika iha Ministériu Rekursu Naturais nia okos, ne’ebé iha kompeténsia atu jere orsamentu no gastu investimentu fundu petrolíferu.

Alende ne’e, tuir Dekretu Lei ANPM rasik define katak, ANPM nu’udar Instituisaun Públiku (autonóma) ne’ebé halo supervizaun, kontrola autoriedade ekonómia petróleu. 

Tuir adjunta ne’e, atu deklara rikusoin, importante liu mak ofisiál sira, hanesan membru konsellu sira (administrasaun no fiskal) ka jestór sira iha instituisaun rua ne’e, tanba funsionáriu públiku sira iha instituisaun ne’e tenke tuir nafatin regra Estatutu Funsaun Públiku.

Antes ne’e, deputadu Partidu Demokratiku, Adriano do Nascimento husu funsionáriu Timor GAP no Autoridade Nasionál ba Petróleu no Minarais (ANPM), atu deklara rikusoin.

Timor Gap Labele Foti Fundu Direita 

Kompeténsia Timor Gap, Ep ne’e mós hetan reasaun husi sosiedade sivil sira, hanesan Luta Hamutuk no observadór sira.

Tuir Diretór Luta Hamutuk, Jose Alves katak Timor Gap nuudar ajénsia ida labele hala’o fali funsaun orgaun soberanu nian hodi foti fundu petroléu direitamente.

Nia konsidera, desizaun ida ne’e sei sai ameasa bo’ot ba fundu minarai iha futuru, tanba tanba durante ne’e fundu minarai mak finansia makina estadu.

“Lei ida ne’e maka muda fó kompeténsia ba Timor Gap entaun nia bo’ot liu fali governu,”dehan Diretór ne’e iha knaar fatin.

“Diak liu tuir prosesu normal Ministériu Petroléu no Minarais maka aloka ba sira hodi halo investimentu hodi nune’e parlamentu tenke hetan aprovasaun no prezidente tenke promulga”.

Luta Hamutuk sujere ba Parlamentu Nasionál atu bele kria lei ida ne’ebé atu regula atu kondena sira bainhira sala utiliza kompeténsia faille no la fó retornu ba estadu.

Entretantu tuir observadór Polítika, Camilo Almeida hateten, lei ne’e hanesan produtu Governu ida nian, kuandu produtu sira ne’ebé la fó benefísiu ba povu, iha posibilidade bele hadi’a iha governu seluk.

‘’Ha’u hanoin ninia risku ne’e, impaktu negativu karik la halo transparénsia, mais antes sira foti osan ne’e iha instituisaun ruma ne’ebé maka presiza tenke kontrola, hato’o ninia transparénsia pelumenus nia mai aprezenta de’it iha parlamentu nasional,’’dehan nia.

Tuir nia katak, kuandu lei fó ona oportunidade atu sira jere maibé tenki hetan kontrola maximu mós husi Parlamentu Nasionál no sosiedade sivil sira.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV