Indikadór TL Ki’ak no Hamlaha Presiza Prova Featured

By Mariano Mendonça Outubru 20, 2020 2687
Ekonomista, João Saldanha. Ekonomista, João Saldanha.

DILI: Rezultadu peskiza husi Global Hunger Index (GHI) hatudu Timor-Leste sai segundu lugar nasaun ne’ebé hamlaha iha mundu. Maski nune’e, presiza komprova fila-fali hodi halo identifikasaun Timor-Leste hamlaha duni ka má-nutrisaun.

Ekonomista, João Saldanha hateten, metodolojia ka peskiza estimasaun ne’e presiza tenke estabelese didi’ak no presiza identifika populasaun monu duni ba risku ne’e ka lae.

Tuir nia, ema Timor sira ne’e hamlaha, má-nutrisaun ka lae. Se hanesan ne'e duni tanba saida? Presiza identifika karik hahán laiha konserteza hamlaha, karik nia han hela mak krekas ne’e signifika má-nutrisaun, maibé seidauk iha dadus konkretu atu fó sai ba públiku kona-ba ida ne’e.

João dehan, iha mundu akontese hamlaha signifika ema mate tuituir malu la'ós moras, la'ós asidente tráfegu, maibé mate tanba hamlaha, mas Timor la hatudu ida ne’e.

“Ha’u haree buat ida má-nutrisaun, hamlaha, no ki’ak ne’e presiza identifika fali. Nune’e, bele sukat nia kompozisaun. Ba husu uma kain ida ema hira mak hamlaha, hira mak la han loron ida no hira mak ki’ak,” dehan nia, iha servisu fatin, Bekora, horisehik.

Nia hatutan, hanesan dadus ne’ebé hatudu Timor hamlaha porsentu daruak iha mundu, signifika ema falta hahán. Maibé Timor la hamlaha. Indikadór ida hamlaha ne’e família ida han foos semana ida dala tolu, ne’e mak dehan hamlaha. Maibé, Timor sei konsumu hela hahán lokál sira hanesan fehuk, kumbili, ai-farina, no buat seluk.

Signifika, Timor seidauk hamlaha, presiza halo observasaun, Ministériu Saúde identifika loos duni ka lae ema má-nutrisaun ka lae, hamlaha ka lae. Se definisaun ne’e hatudu la han foos no hahán seluk, ne’e mak hamlaha no má-nutrisaun, signifika ema hela ruin de'it.

Atu dezvia sai husi hamlaha ne’e liga ba produsaun lokál ne’e, komesa husi situasaun Covid-19 mai ko'alia beibeik ona oinsá tau atensaun ba produsaun hare, batar, no produsaun sira seluk, dezvia sai husi hamlaha tenke halo definisaun.

Antes ne’e, Prezidente PN, Aniceto Guterres hatete, durante tinan 18, agora Governu to’o ona VIII Governu, gasta ona osan fundu petrolíferu kuaze biliaun $14, maibé laiha mudansa iha progresu dezenvolvimentu, liuliu iha setór agrikultura.

Nia haktuir tinan 20 ona TL nia setór agrikultura seidauk hatudu rezultadu ne’ebé garante auto sufisiente ba ai-han, tuir relatóriu balun fó sai iha fatór ida ne’ebé kontribui ba risku hamlaha iha TL ne’e inklui inseguransa alimentár krónika dependénsia infraestrutura bázika ne’ebé laiha kondisaun kualidade asisténsia saúde no edukasaun fraku impaktu husi situasaun klimátika.

“Hatudu frakeza iha setór agrikultura, tenke rekoñese ita nia frakeza no remodela meta sira iha planu estratéjiku dezenvolvimentu nasionál, iha ne’e ita hotu konjuga ita nia potensialidade tomak hodi foti medida adekuada, haree fila fali polítika no medida ne’ebé ita iha ona no revé meta ne’ebé iha planu estratéjiku dezenvolvimentu nasionál”, dehan Aniceto.

Semana kotuk nia dehan, oras ne’e preokupasaun boot liu iha país mak pandemia Covid-19 ne’ebé hamoris krize saúde mundiál, redús atividade ekonómika iha produsaun agríkola, sai afeta boot populasaun tomak inklui ekonomia nasaun.

Aniceto afirma, situasaun ne’e potensialmente kontribui ka haboot vulnerabilidade hamlaha no haboot má-nutrisaun, krize saúde, hamlaha no má-nutrisaun nu’udar keda (queda) nasionál ne’ebé la deside opsaun polítika.

Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál determina to’o 2030 Timor-Leste sei livre husi hamlaha ka má-nutrisaun hodi atinje moris saudável tanba iha PEDN konsidera seguransa alimentár no nutrisionál nu’udar prioridade ida iha dezenvolvimentu nasionál.

Nia subliña, ho situasaun hirak ne’e tenke hatudu vontade no kompromisu polítika tenke forte no koordenadu hodi hasoru keda (queda) nasionál ida-ne’e, prezidente parlamentu nasionál akresenta, polítika seguransa alimentár ne’ebé elabora iha 2005 iha mandatu I Governu Konstitusionál no tinan 2014 TL hamutuk nasaun CPLP sira lansa planu asaun nasionál iha reuniaun xefe estadu CPLP nian.

Nune’e Iha 2017 governu aprova polítika ba seguransa alimentár, nutrisaun no soberania ai-han iha TL.

Nune’e, Diretór Ezekutivu Forum Organizasaun Naun Governanmetál Timor Leste (FONGTIL), Daniel Santos do Carmo hateten, tuir relatóriu husi GHI hatudu Timor-Leste sai segundu lugar nasaun ne’ebé ameasa hamlaha iha mundu.

“Ita hola pozisaun segundu lugar iha mundu kona-ba ameasa hamlaha, entaun ne’e problema seguransa ai-han no nutrisaun ne’e problema ne’ebé ita hotu tenke advoka oinsá governu halo intervensaun makaas atu garante seguransa ai-han nian,” dehan nia.

Nia hatete, sosiédade sivil sira husu governu atu halo intervensaun ba seguransa ai-han nutrisaun menus iha nasaun Timor-Leste.

“Ita hotu-hotu tenke advoga no oinsá ita nia governu halo intervensaun makaas atu garante ba seguransa ai-han nutrisaun iha nafatin,” hatete nia.

Iha fatin hanesan, Koordenadór Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl, Filipe da Costa hatete, relatóriu Global Hunger Index katak, Timor-Leste ne’e nasaun ida ho hamlaha segundu lugar iha mundu.

“Global Hunger Index ne’e ninia indikadór maka iha haat ida maka tanba ema ne’ebé moris ho hunder nutrision aas liu maka ita nian standing ka rise badak ne’e aas liu iha ita nian depois selu-seluk tan,” nia hatete.

Nia hatete, husi buat hirak ne’e, hatudu katak tenke halo esforsu aas liután, maski governu halo ona investimentu makaas iha área nutrisaun dezde primeiru governu konstitusionál, TL mós iha parseiru barak ne’ebé apoiu Timor hakotu inseguransa ai-han no nutrisaun ne’e.

“Ita mós iha ajénsia ONU barak iha ne’e, maibé problema ida ne’e sei boot, entaun desizaun ida governu foti atu adere ba scaling up nutrition ne’e desizaun di’ak ida katak alende ita servisu hamutuk ajénsia sira iha rai laran, ita mós presiza servisu hamutuk ho nasaun sira ne’ebé sai ona membru ba scaling up nutrition,” hatete nia.

Entaun hatudu katak Timor Leste hakarak hamutuk ho nasaun sira seluk 61 ne’ebé agora iha tiha ona atu servisu hamutuk fahe esperiénsia ba malu, fahe lisaun di’ak ba malu atu bele hakotu lalais problema nutrisaun iha mundu ne’e, liu-liu iha Timor Leste.

“Polítika ne’e maka ita primeiru lugar ita tenke hadi'a, oinsá maka ita nia populasaun sira ne’ebé moris iha hunder nutrition man ka ai-han nutrisaun la to’o ne’e bele eleva liu tan, ita tenke asegura sira nia asesu ba ai-han, liu-liu infraestrutura báziku,” haktuir nia.

Hanesan TL tenke hanorin sira kona-ba nutrisaun ai-han ne’ebé di’ak, Timor mós tenke asegura estabilidade ai-han tinan tomak ninian, ida ne’e hanesan atu sira ne’ebé TL presiza tenke investe maka’as iha períodu sira tuir mai. TL mós presiza haree oinsá maka hadi'a saúde inan no oan ninian, liu-liu sira nia asesu ba fasilidade saúde sira.

Nune’e sira nia koñesimentu kona-ba hahán ne’ebé nutritivu ba bebé, fó susu eskluzivu di’ak, buat sira ne’e presiza scaling up, presiza aumenta liu tan iha períodu sira tuir mai no membru governu sira, instituisaun relevante sira halo planu kapás, planu di’ak no hahú ona submete sira nia planu ne’e liu husi OJE ba iha Parlamentu Nasionál.

“Ita espera katak orsamentu ne’e liu, ita tenke investe maka’as iha área sira infraestrutura bázika, ita tenke maka’as liu tan iha produsaun ai-han, hanorin ema kona-ba utilizasaun ai-han no asegura estabilidade ai-han iha tinan tomak nian,” informa nia.

Entretantu reprezentante World Food Programme (WFP) iha Timor-Leste, Dageng Liu, katak, nasaun maioria mak sei iha hamlaha.

“Nasaun barak mak sei iha hamlaha maibé tuir relatóriu WFP iha tinan 2018 katak TL iha porsentu 36% mak sei hamlaha, maibé husi porsentu ne'ebé iha, iha 21% moderadu iha 15% mak sei grave,” nia dehan.

Nune’e husi relatóriu ne'e WFP halo peskiza iha munisípiu ne'e hanesan Baukau, Manufahi, Dili, Ermera, Manatutu no Oekusi, maibé husi munisípiu neen ne'e munisípiu Manufahi, Ermera no Oekusi mak porsentu boot liu.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV