Print this page

Governu Laiha Kapasidade Jere Lixu iha Dili Featured

By Pedro Alves Janeiru 10, 2020 3623
Lixu Lixu

DILI: Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasionál (PN),  deputadu Antoninho Bianco husi komisaun D trata asuntu Ekonomia no Dezenvolvimentu  konsidera lixu kontinua sai problema iha sidade Dili tanba governu laiha kapasidade atu jere.

“Governu ne'e labele halo buat boot nem buat kiik. Lixu nee buat kiik no uluk governu laiha lixu fatin, maibé ema sempre tau lixu iha fatin. Maibé, agora governu iha osan  barak, maibé lixu la rezolve.  Ne'e hatudu katak,  governu laiha kapasidade atu jere”, Antoninho ko'alia asuntu ne'e  iha PN horisehik.

Reprezentante povu ne'e observa katak, durante ne'e populasaun barak iha ona konxiénsia hodi tau  lixu iha fatin, maibé dala barak mós deputadu ne'e  haree lixu hada iha fatin públiku.

"Dala barak deputadu sira tenke hakilar makaas iha Parlamentu Nasionál mak foin karreta mosu ba hodi raut, se lae ita haree namkari too fó imajen la diak ba sidade. Ida ne'e hatudu katak, governu la kontrola",  nia kestiona.

Hanesan reprezentante povu iha obrigasaun mós atu fó atensaun hodi fó hanoin beibeik ba ezekutivu sira atu bele fera ulun no tenke matenek hodi buka mekanizmu oinsa halo kontrolu másimu ba kompanhia neebé responsável ba lixu iha sidade tanba Dili hanesan kapitál nasaun, neebé ema husi rai liur tau matan lisuk.

Nia sujere atu funsionáriu sira neebé toman konta konabá lixu, diak liu loron feriadu, sira labele feriadu nunee kontinua raut lixu, maibé governu mós tenke tau atensaun hodi hasae funsionáriu sira nee nia salariu ka vensimentu.

Antoninho mós kestiona konabá planu governu neebé antes ne'e  koloka ona lixu fatin hodi separa lixu plastiku iha nia fatin,   botir tau ketak,  maibé  se mak atu halo jestaun hodi produs buat ruma, ida ne'e mak problema.

Lixu no Mudansa Klimátika Kontribui ba Inundasaun

Iha sorin seluk, diretor Sentru Alterasaun  klimatíka Universidade Nasionál Timor Lorosae (UNTL)  Adão de Jesus Barbosa konsidera lixu ho Mudansa Klimatika Kontribui ba  inundasaun iha sidade Dili.

“Inundasaun neebé akontese liu-liu iha sidade Dili,tanba volume lixu neebé boot, no mudansa klimatika, alende ne'e udan been tun tarde iha fulan dezembru too marsu kompara ho tinan sanulu kotuk”,  hateten Adão iha UNTL Kaikoli horisehik.

Nia mós observa katak,  kondisaun irrigasaun iha sidade Dili kloot kontribui mós ba  inundasaun.

Nia hatutan, bainhira bee dalan sira iha fatin barak mak nakonu ho lixu, tempu udan bee dalan sira intupidu no bee tenke halai husi estrada públiku.

" Ida nee mós hatudu katak, ita seidauk konsege jere diak konabá lixu iha sidade",  nia subliña.

Ho situasaun ne'e, husu no sujere ba autoridade kompetente atu bele hadia diak liu tan Jestaun konabá lixu iha sidade,  se lae Nia halo predisaun katak, bainhira iha tempu udan ho durasaun kleur populasaun barak sei sai vitima.

Rate this item
(0 votes)

Related items