Esperansa Husi Povu ba Partidu Eleitu Featured

By Cristina Ximenes Jullu 22, 2017 785
Ambiente povu vota hela iha sentru votasaun ida-idak Ambiente povu vota hela iha sentru votasaun ida-idak

DILI:Situasaun jerál iha eleisaun parlamentar tinan ida ne’e (2017) la’o di’k tebes no hakmatek. Povu tomak iha kapital Dili antusiaismu tebes tuir votasaun iha sentru votasaun ida-idaik nian.

Hanesan votante  Rui Adilson iha sentru votasaun Farol, Dili hatete prosesu demokrasia agora dadaun iha Timor komesa furak la’o kapas ona. Tuir nia katak iha diferensia iha eleisaun sira antes katak eleisaun tinan ida ne’e votante sira la hadau malu ona fatin, la dudu malu ona no organizadu tebes.

“Ita vota sente la’o livre tebes-tebes no furak tebes-tebes ne’ebé tanbé ne’e maka nia rezultadu maka ita bele hatete katak dehan se maka manan se maka lakon maibé manan ita hotu manan no se maka lakon depois rezultadu maka hatudu katak ida ne’e maka manan no ida ne’e maka lakon,”tenik Rui.

Nia esperansa  katak partido ne’ebé manan tenke kria pas no estabilidade iha rai laran. Husu ba partido eleitu tenke di’ak nafatin no hadi’a di’ak liu tan estrada sira atu nune’e povu no kominudade bele livre halo ninia atividade.

Entretantu, Antonino Pedro Marçal iha suku Ailok Laran hatete, Eleisaun ne’e importante tanbá atu hadi’a povu nia moris. Tanba ne’e nu’udar sidadun ida tinan lima-lima sempre tuir votasaun.

“Maibé ha’u nia liafuan de’it ba governu kria kampu de traballu, agora ema mastradu mós sai penganguran barak ona, ida ne’e sai obstaklu bo’ot ida ba ita nia governu atu hatene, tanbá ita haree buat ida servisu iha governu ne’e ema SMA barak maibé mastradu ba lamar laiha fatin hanesan ha’u mastradu ida direitu sivil hukum buisnes maibé ha’u ba lamar iha minestériu komersiu industri ema la simu. Pada hal ida ne’e ha’u nia área duni iha área investimentu ida ne’e sai hanesan obstaklu bo’ot ida ba governu,”nia konfesa.

Nia esperansa katak governu foun mai tenke bolu ema intelektual atu fó hanoin tanbá iha nasaun ne’ebé de’it seidauk iha barometer ida katak ema intelektual ninia hanoin ne’e ema nunka uza, ema intelektual ne’e maka atu dezenvolve ekonómia no dezenvolvimentu nasaun nian bele la’o ho di’ak.

Iha fatin ketak, Aderito Bagu Soares iha sentru votasaun senti kontenti tanbá sentru votasaun iha Motael ho ambiente ida ne’ebé hakmatek no la’o di’ak.

“Ha’u nia esperansa katak bainhira partisu se de’it maka kaer ukun espera katak nia bele halo no nia bele implementa ninia programa ne’e ho didi’ak depois programa ne’ebé fó duni benefisiu fó duni moris di’ak ba povu atu nune’e povu bele hala’o nia moris babain ne’e ho hakmatek,”dehan Bagu.   

Jasinta da Cruz hatete mós katak, nia votus mós sai determinante ida ba futuru nasaun ne’e nian.

Tanba ne’e, nia tenki ezerse nia direitu votu ba partido ida ne’ebé nia konfia atu bele dezenvolve nasaun ne’e.

“Depois ha’u mai fó ha’u nia votus nu’udar feto Timór ha’u senti tebes tanbá ha’u bele hetan oportunidade iha momentu ida ne’e atu bele fó ha’u nia votus tanbá ho ha’u nia votus maka determina futuru nasaun ida ne’e ninia. Ha’u nia espetativa nu’udar sidadun Timór nu’udar feto ha’u hakarak governu ida ne’e atu bele lori mudansa ba rai doben ida,”tenik nia.

Conelos Bareito mós senti kontente tanbá sidadaun ida atu bele ezerse nia direitu atu se maka manan mós objetivu ida de’it maka atu halo halo mudansa.

Nia espetativa katak nu’udar joventude katak programa hotu-hotu ne’ebé partido politiku sira hatoo iha kampaña ne’e bele realiza bainhira manan eleisaun ne’e.

Tuir nia esperansa katak programa haat mak importante hanesan setór agrikultura, edukasaun, saúde no eletrisidade.

Ajai da Cruz mós senti alegri ho demokrasia iha Timor-Leste ne’ebé  la’o ho pas no hakmatek tebes. Pas no estabilidade ne’e motiva nia liutan hodi mai ezerse nia direitu iha sentru votasaun.

Maria Fatima hanesan feto ida sempre tau nia esperansa ba governu foun mai.

“Loron ohin ha’u mai vota maibé ha’u husu katak husi ohin ba ohin ne’e se maka ami vota atu tau matan ba povu tomak labele hili tuir fali partidu, tanbá ita hotu maka hamri’ik maka hili sira la’os sira mesak-mesak atu hamri’ik hili an de’it,”tenik nia.

Biar lideransa foun ka tuan maibé sira nia kapasidade maka tenke servi ba ema hotu-hotu. 

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV