Print this page

CNRT Duun PR Lú Olo Lakon Ona Moral Politika Featured

By Aquino Gomes Juñu 02, 2020 2023
CNRT CNRT

DILI: Konflitu politika entre partidu CNRT, FRETILIN no Presidente Repúblika Fransisco Guterres Lú Olo seidauk remata.

Bankada Partidu CNRT kontinua duun Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo ne’ebé fó posse ba mambru Partidu FRETILIN, ne’e hatudu afiliasaun malorek ba povu Timor-Leste

Reprezentante Bankada CNRT, Deputadu Gabriel Soares katak foin dadaun ne’e públiku asiste tomada de posse ba membru governu foun iha ámbitu VIII Governu no sei iha tan posse tuir mai ne’ebé Prezidente-da-Repúblika Francisco Guterrres Lú Olo halo tanba inklui mós husi FRETILIN.

“Ami hare’e, Prezidente Lú Olo hatudu ninia afiliasaun malorek ba povu tomak, Prezidente-da-Repúblika laós ba ema hotu, tanba bainhira la involve FRETILIN iha ukun, nia sei la fó-posse,”dehan nia, iha Parlamentu Nasionál, tersa (02/06).

Ne’e persegisaun polítika, tanba Prezidente Lú Olo lakohi fó posse ba membru governu CNRT, husik nonók membru indijitadu sira, ne’e hotu tanba FRETILIN lakon iha Eleisaun Antesipada ne’ebé nia rasik dekreta. Hahalok ida-ne’e mak dada ba impase polítika tinan-tolu nia laran.

Nia hatutan, Prezidente Repúblika Lú Olo la presiza lori tempu naruk hodi estuda. Rapidamente foti lalais kedas desizaun atu hatama nia partidu FRETILIN ba iha oitavu Governu. Mésmu Oitavu Governu ne’ebé nia programa no orsamentu, bankada FRETILIN vota kontra, maibé agora sira aproveita furak los hodi hatama ministru lubuk ida hosi FRETILIN, Que vergonha!!!!

“Ita-nia rai doben Timor Lorosa’e agora iha situasaun perigozu, Prezidente FRETILIN hanesan mós Prezidente da Repúblika hatudu dadaun lisaun polítika inkumprimenta Konstituisaun, harahun dadaun prinsípius bazikas demorakrasia ni’an, lakon etika polítika, mais pior lakon moral polítika atu dezenvolve nasaun tuir dalan Estado de Direitu Demokrátiku,” nia hateten.

Nia hatutan, Prezidente-da-Repúblika, Tribunal, Parlamentu Nasional no Governu hamutuk kontra Konstituisaun, halo persegisaun organizadu no sistimatiku hodi hasoru sira-nia adversáriu, no husik lisaun asalta poder núdar prátika demokrasia foun iha Paíz Demokrátiku.

“Ami aguarda hela pedidu fiskalizasaun abstrata e susesiva konstitusionslidade ba Tribunál Rekursu  liga ho artigu 15, no. 2 e artigu 16- B RPN  mesmo ami pesimista ho keixa ne’ebé ami hato’o ba Tribunal Rekursu. Ami hein katak, dala ida-ne’e Tribunal Rekursu sei tama dunik ba substánsia de matéria husi rekursu atu pronúnsia sira-nia obrigasaun tuir Konstituisaun no lei haruka,” nia informa

Nia sublina, Bankada CNRT iha Parlamentu Nasional afirma, no foti pozisaun firmi hodi kontinua luta hasoru sé deit mak ignora no lakohi atu kumpri Konstituisaun da RDTL,

 “Ami sei halo esforsu tomak hodi harii hikas sosiedade demcrático, sosiedade ida-ne’ebé halo tuir deit mak Konstituisaun no Lei sira, sosiedade ida-ne’ebé iha esperansa ba knaar justisa nian, no sosiedade ida-ne’ebé mak orgulho núdar povo ba Repúblika Demokrátiku de Timor-Leste,”nia subliña.

Rate this item
(0 votes)