Ajensia ONU-KOICA iha TL Apoiu Governu Kombate Violénsia Hasoru Feto-Labarik Featured

By Saturnina da costa Novembru 24, 2020 1818
Ajensia ONU hamutuk ho KOICA iha Timor-Leste asina akordu apoiu programa Governu ba prevensaun no responde violensia bazeia ba jeneru. Sermonai asina MoU ne'e hala'o iha Otel Timor, segunda horsehik (24/11). Foto Saturnina da Costa/INDEPENDENTE. Ajensia ONU hamutuk ho KOICA iha Timor-Leste asina akordu apoiu programa Governu ba prevensaun no responde violensia bazeia ba jeneru. Sermonai asina MoU ne'e hala'o iha Otel Timor, segunda horsehik (24/11). Foto Saturnina da Costa/INDEPENDENTE.

DILI: Parseiru desenvolvimentu husi ajensia Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) sira iha Timor-Leste, UN-WOMEN, The United Nations Population Fund (UNFPA), Organization for Migration (IOM) no United Nations Development Programme (UNDP), liu husi fundu jenerozu Korean International Cooperation Agency (KOICA) ofrese orsamentu hamutuk tokon US$7.7 ba apoiu planu Governu “Hamutuk ba Igualdade: Prevene no Responde ba Violénsia Bazeia ba Jéneru iha Timor-Leste”.

Apoiu ba planu ne’e, atu hametin esforsu ba feto no labarik feto sira iha Timor-Leste atu bele goza sira nia direitu atu moris livre husi violénsia bazeia ba jéneru no bele hetan asesu ba atendimentu esensiál ne’ebé ho kualidade.

Tuir Direitor Nasional KOICA Timor-Leste, Sikhyon Kim hateten projetu tinan hat ho kustu tokon US$7.7 ho naran “Hamutuk ba Igualdade: Prevene no Responde ba Violénsia Bazeia ba Jéneru iha Timor-Leste” hodi suporta Timor-Leste nian implementasaun ba Planu Asaun Nasionál ba Violénsia Bazeia ba Jéneru, lidera husi Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII).

Parseria ne’e sei kolabora hamutuk ho SEII, ministeriu importante no organizasaun sosiedade sivil sira atu servisu ba prevene violénsia bazeia ba jéneru, fasilita suporta ba atendimentu esensiál ba saúde no justisa, hametin monitorizasaun no relata violénsia iha fatin públiku no fatin privadu no responde ba violénsia bazeia ba jéneru, iha kontestu hamenus risku ba dezastre.

Nia hatutan, projetu tinan hat ne’e asina ona, no sei atinji maizoumenus benifisiariu 200,000 direta iha munisipiu tolu (Dili, Baucau no Covalima) no Rejiaun Administrativa Espesiál Oécusse Ambeno (RAEOA), komplementa inisiativu seluk indiretamente atu atinji no fó benefísiu ba populasaun Timor-Leste tomak.

“Diak tebes asina ona preparativu ne’e ho ajensia Nasoêns Unidas sira atu kombate violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste ho komemorasaun ba Loron Internasionál ba Eliminasaun Violénsia ba Feto. Violénsia nunka bele justifika no hau espera katak “Hamutuk ba Igualdade” sei ajuda redus violénsia bazeia ba jéneru no fó kbít ba mane ho feto sira atu halo advokasia ba igualdade jéneru,”dehan Sikhyon Kim, iha Ótel Timor (23/11).

Nia akresenta, KOICA sai hanesan Ajensia Govermentál ne’ebé suporta Timor-Leste atu atinji Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel sira. Projetu ida ne’e suporta diretamente KOICA nia Inisiativa superioridade global“Taka Lakuna” suporta nasaun sira atu atinji alvu ba ODS 5 ba igualdade jéneru. Iha Timor-Leste, KOICA halo ona parseria hamutuk ho ONU liuhusi projeitu oi-oin atu suporta dezenvolvimentu nasaun nian.

Iha fatin hanesan, Xefe UN Women House ne’ebé reprezentante ajensia hat ONU nian, Sunita Caminha hateten, projetu ne’e sei uza maneira sira ne’ebé efetivu atu prevene violénsia bazeia ba jéneru antes akontese. Ida ne’e sei to’o individu sira (inklui joven no grupu sira ne’ebé hasoru diskriminasaun bebeik) no suporta família no komunidade sira atu hetan koñesimentu no abilidade atu sai ajente ba mudansa no hamrík hasoru asédiu seksuál no forma seluk ba violénsia bazeia ba jéneru.

Projeitu ne’e sei suporta instituisaun sira atu habelar sira nia servisu no hadia kualidade ba atendimentu esensiál sira, bele to’o liu tan ba sobrevivente ba violénsia sira atu enkoraja ema seluk hanesan sobrevivente hodi buka suporta. Ida ne’e sei kontribui atu hadia liu tan monitorizasaun no akontabilidade atu interpreta komitmentu sira  iha papel ba asaun prátika, servisu ho sosiedade sivil no gevernu, no envolve media no públiku jerál.

“Hamutuk ba Igualdade sei halibur espesialista no papel husi Instituisaun Governu Timor-Leste sira, ajensia hat ONU nian (UN-Women, UNDP, UNFPA no IOM) no KOICA. Ida ne’e harí tan ba ita nia forsa koletivu hanesan parseiru atu responde ba asuntu sira ne’ebé konetadu ba violénsia iha uma laran, asédiu seksuál no violénsia iha fatin públiku no mos ho violénsia bazeia ba jéneru iha kontestu dezastre nian,”dehan Sunita.

 

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV