AJAR: PJR La Intende Saida mak Difamasaun Featured

By Joenaca da Conseição Jullu 01, 2020 3464
Diretor Ezekutivu (AJAR) José Luis Oliveira. Diretor Ezekutivu (AJAR) José Luis Oliveira.

DILI: Sosiadade Sivil, Asia Justice and Rights (AJAR) konsidera Prokuradór Jeral Repúblika (PJR) Jose da Costa Ximenes apoiu kriminaliza difamasaun tanba PJR la intende saida mak difamasaun.

Diretor Ezekutivu (AJAR) José Luis Oliveira hatete, razaun husi PJR pro lei difamasaun tanba bazeia ba Konstituisaun RDTL artigu 1, númeru 1, kona-ba Direitu ba Privasidade no Direitu ba naran di’ak, hatudu katak PJR haluha tiha parte balun ne’ebé hakerek iha artigu ne’e, katak “Estadu RDTL harii husi vontade popular, laos vontade elit sira nian.

Tanba ne’e, Diretór Ezekutivu AJAR ne’e hatete, labele hakat liu vontade popular hodi ko’alia kona-ba dignidade umana.

“Se koalia kona-ba dignidade umana tenke koalia dignidade umana ba vontade popular (ema hotu) nian, laos elitetes ka grupu nian de’it,” dehan Jose Luis ba jornalista INDEPENDENTE iha nia knar-fatin, Farol, Tersa (30/06).

Diretór AJAR ne’e konfuzaun ho dignidade ne’ebé PJR levanta, tanba koalia kona-ba dignidade bainhira ema hotu-hotu iha liberdade ba espresaun.

“Dignidade ne’ebé PJR levanta ne’e nia kompriende dignidade ne’e saida? Ita ema ne’e dignidade laos gengsi, ita iha dignidade baihira ema ne’e iha liberdade ba espresaun, iha liberdade ba sentimentu, ida ne’e mak dehan dignidade no ita hotu-hotu iha dignidade,” nia esplika.

Tuir nia, direitu ba espresaun nu’udar bens públiku ida ne’ebé tuir loloos estadu halo lei atu garante, laos halo fali lei atu kriminalija.

Nia dehan, lia-fuan seluk husi Lei Krime ne’e katak Lei Kontra Bandu, ne’ebé signifika katak Lei ne’e bandu hahalok sira ne’ebé bele estraga ema ninia dignidade no konvivensia sosial.

Tanba ne’e, José Luis hatutan, obrigasaun estadu nian iha direitus umanus mak garante no buka medida sira atu assegura direitu sivil no politiku ne’ebé povu iha no labele husik atu iha interferensia, tanba liberdade ba espresaun ne’e nu’udar direitu politiku ida ne’ebé ema ida iha bainhira moris mai.

“Tanba ne’e hahalok sira ne’ebe estraga ema ne’e mak ita bandu. Direitu ba espresaun ne’e sera que aktu ida ne’ebé ita tenke bandu? ida ne’e nu’udar direitu ida ne’ebe tuir loloos lei tenke assegura ninia implementasaun no aplikasaun”.

Nia afirma, dala-barak ema, inklui PJR rasik, konfunde liberdade ho libertinajen. Libertinajen ne’e liberdade sein limite, ida ne’e mak krime no bele fó prejuizu ba ema seluk ne’ebé implika responsabilidade sivil.

“Se koalia kona-ba privasidade no direitu ba bom nome, sim, klaru no proteje ona iha kodigu sivil tanba ne’e direitu individu nian no la afeta ba intere públiku,” nia dehan.

José Luis hatete tan, problema boot husi lei difamasaun mak violasaun grave ba K-RDTL artigu 16 ne’ebé hatete “ema hotu hanesan iha lei nia oin”, tanba lei difamasaun ne’e sei fó de’it protesaun ba funsionariu públiku no eis funsionariu públiku hodi proteje ema sira ne’ebé la assume ona kargu funsionariu publiku ne’e mós labele hetan kritika.

“Lei difamasaun ne’e labele mai hodi halo fali ema la hanesan iha lei nia okos, hodi hamosu klasse borjuija ida, hodi goja imunidade exajeradu (dobru). Politiku sira goja ona imunidade, ne’e konstituisaun fó ba sira, agora halo tan lei ne’e hodi fó tan imunidade ba sira, ida ne’e mak ha’u dehan imunidade exajeradu.”

Nia hatutan, karik razaun halo lei difamasaun tanba ema utiliza media sosial hodi kritika lider sira, tenke buka hatene ema kritika tanba sa? Tanba iha abuju poder, la hatene hala’o nia funsun, laiha kapasidade atu ukun, ka laiha kapasidade atu assume responsabilidade?

“Ema kritika ne’e normal iha estadu direitu demokratiku, tanba titular ka pozisaun ne’ebé nia assume ne’e laos ninian maibé povu nian. Ne’e pojisaun publiku katak povu nian, ne’ebé na’in tenke koalia ga. Agora sira hakarak halo fali lei ida atu taka dalan par povu labele koalia ba sira, o ukun sala mós labele koalia,” dehan José Luis.

Molok ne’e, PJR José da Costa Ximenes hatete, nia pro ba lei difamasaun ho razaun Konstituisaun RDTL artigu 1, númeru 1, garante atu ema seluk respeita dignidade ema seluk ninian.

K-RDTL artigu 1 kona-ba Repúblika, númeru 1 hatete: “Repúblika Demokratika Timor-Leste katak estadu ida ne’ebé demokratiku, soberanu, ukun an no ida mesak, harii husi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris idaidak nian”.

“Artigu 1, númeru 1 ne’ebé dehan estadu ida ne’e harii husi respeita ba liberdade pessoa umana, ita difama ema, la respeita ema-nia reputasaun, ema-nia bom nome, ida ne’e ita la respeita dignidade pessoa umana,” dehan PJR José hafoin hasoru-malu ho Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lu Olo iha palasiu prezidensial Nicolau Lobato, Bairro-pite, Segunda (29/06).

Aleinde K-RDTL artigu 1, PJR ne’e hatete, iha mós artigu 36 ne’ebé koalia kona-ba direitu ba onra no ba privasidade sidadaun hotu-hot.

K-RDTL artigu 36 kona-ba Direitu ba Onra no Privasidade, hatete: “Ema idaidak iha direitu ba onra, ba naran di’ak no ba reputasaun no direitu atu defende an rasik no la fó sai ninia moris partikular iha uma-kain laran”.

Bazeia ba artigu rua ne’e, PJR José dehan, ema labele uza liberdade espresaun hodi limita ema seluk nia direitu no difama ema seluk.

“Entaun saida mak ejize husi liberdade husi artigu 40 to’o 41, liberdade ne’ebé ho responsabilidade, labele dehan 'entaun bele tolok ema’, tanba ida ne’e kontra ema seluk nia liberdade,” dehan nia.

K-RDTL artigu 40 koalia kona-ba Liberdade Koalia no Informasaun ninian, no artigu 41 koalia kona-ba Liberdade Imprensa no Komunikasaun Sosial ninian.

Kona-ba kritika husi sosiadade sivil, PJR dehan, nia gosta sosiadade sivil hato’o sira-nia opiniaun, tanba sira-nia papel mak atu kritika duni.

“Ha’u gosta sosiédade sivil sira hato’o sira-nia opiniaun, maibé sira ne’ebé serbisu iha instituisaun estadu , tanba PJR haree sira balun fó komentáriu, ne’ebé serbisu kargu públiku sira, sira la konkorda, PJR dehan ‘labele a favor ba sosiédade sivil, tanba sosiédade sivil nia papél kritika duni hodi ignora direitu fundamental sidadaun ninian’,” dehan PJR José.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV