×

Atenção

JUser: :_load: Não foi possível carregar usuário com ID: 431

Governu Tenke Sériu Kombate Droga Featured

By Jacinto Xavier Fevereiru 27, 2018 2132
Aimoruk droga Aimoruk droga

DILI: Oras ne’e daudaun grupu krime organizadu barak halo tranzasaun ai-moruk droga husi nasaun ba nasaun husi rejiaun ba rejiaun. Tanba ne’e, Estadu Timor-Leste presiza sériu hodi kombate.

Diretór Ezekutivu Komisaun Nasionál HIV/SIDA, Daniel Marçal hatete, relasiona ho materiál prima ne’ebé posibilidade atu produs ai-moruk droga konteiner sia (9) husi nasaun Singapura mai iha portu Dili hodi tránzitu ba Indonézia fó ameasa boot Timor.

Tanba ne’e, Estadu Timor-Leste presiza kria lei ida ne’ebé mais rigorozu, nune’e bele reforsa Polisia migrasaun hodi sira bele hala’o nia knaar ne’ebé rigorozu hodi halo vijilánsia.

Sorte ita nia polisia sira prende materiál prima ba ai-moruk droga konteiner sia (9) ne’e, laiha karik ita nasaun ne’e atu sai oinsá loos”, dehan Daniel, iha Bidau, Sábadu (24/2).

Nia hatutan, droga ne’e nia efeitu boot ba joven sira nia futuru, kuandu sira konsumu ona ai-moruk aat ne’e sira sei kontente hela de’it hodi haluha-aan no sei hamosu ransu livre no seksu livre.

Atu kombate droga iha Timor, la'ós governu ka polisia sira nia responsabilidade mesak, maibé ne’e entidade hotu nia responsabilidade liu-liu ba joven sira atu kuidadu hodi hadook aan husi ransu livre.

Nia hatutan, iha rai boboot ne'ebá ema sira ne’ebé envolve aan makaas liu ba droga sira ne’ebé stress tanba domin, problema família no seluk tan sira prefere konsumu atu halakon stress iha tempu badak nia laran, maibé ne’e sei sei prejudika ba degradasaun morál sidadania nian.

Iha fatin hanesan, Primeira Dama, Sidália Mousinho Lopes hateten, atu evita foin sa’e sira halo ransu livre ka seksu livre, presiza inan-aman sira tenke tau matan ba oan sira nia atividade loron-loron.

Kuandu joven sira konsumu ona droga hakarak ka lakohi ne’e sira-nia hanoin ne’e mesak di'ak de’it, la hanoin ona buat ne’ebé aat. Kuandu nune’e ona, sira nia futuru mós sei sai la di'ak, ne’e prejudika mós ba dezenvolvimentu nasaun nian.

Tanba ne’e, entidade hotu tenke kontrola makaas, liu-liu ba profesór, autoridade lokál, inan-aman no Igreja Katólika atu fó hanoin nafatin ba nia ema sira hotu hodi tuir nafatin dalan loos.

Alende ne’e, nia mós apela ba feto no mane foin sa’e sira atu kontinua eskola badinas no estuda, labele hanoin forma uma kain sedu, tanba bele prejudika ba futuru. 

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV