Print this page

Xanana La Fiar TL Sai Ona husi Lista Nasaun Frajil Featured

By Pedro Alves Setembru 23, 2020 2088
Xanana. Xanana.

SAME: Maske governu informa katak Timor-Leste sai ona husi lista nasaun frajil, maibé eis Primeiru Ministru no atual Prezidente partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão la fiar no konsidera to’o ohin TL sei sai nafatin nasaun frajil.

Ministru Prezidensia Konsellu Ministru Fidelis Leite Magalhães hatete, Organizasaun ba Kooperasaun Ekonomia no Dezenvolvimentu (Organisation for Economic Cooperation and Development—OECD) informa katak Timor-Leste sai ona husi estadu frajil, liu-liu iha nivel institusional no estabilidade.

Ba kestaun ne’e, Xanana dehan, TL sei sai husi lista nasaun frajil bainhira airin haat hanesan Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasiona, Governu, no Tribunal la nakdoko.

"Nasaun sai husi frajilidada ne'e haree konstrusaun estadu ne'e mak harii nasaun, se airin haat ne'e metin nafatin ne'e estadu sai ona husi frajilidada, se airin haat hanesan Prezidente, Governu, Parlamentu Nasional, Tribunal nakdoko hela, entaun ita sei frajilidade hela," dehan Xanana iha suku Gruto, Postu Administrativu Same, Munisipiu Manufahi, Tersa (22/09).

Hatan kona-ba airin haat ne’e seidauk estavel ne’e oinsa, Xanana hatan katak laos tempu no la oportunu atu hatan.

"Fatin no tempu laos aproriadu atu hatan, koalia ida ne'e populasaun dehan ‘ami hein imi koalia airin, airin, ami-nia uma mós atu monu nune'e laos fatin aproriadu atu hatan ba kestaun ne'e,” dehan nia.

Tuir Xanana, estabilidade politika no seguransa iha TL daudauk ne’e tanba povu mak iha konsiensia rasik.

"Ita koalia kona-ba estabilidade seguransa ne'e tanba konsiensia husi komunidade tomak, estabilisade politika ne'e mós tuir konsensia povu nian, tanba 2006-2008 ita iha ona esperensia ida, ita oho malu, no tinan 24 mós ita mate barak, tanba ne’e mak ha’u hasai lia-fuan ida ‘adeus konflitu, bemvido dezenvolvimentu’, ho ida ne’e mak kria konsensia boot ida, katak ita buka rezolve buat hotu atu labele mosu konflitu," dehan Xanana.

Molok ne’e, Organizasaun ba Kooperasaun Ekonomia no Dezenvolvimentu (Organisation for Economic Cooperation and Development—OECD) informa katak Timor-Leste sai ona husi estadu frajil, liu-liu iha nivel institusional no estabilidade.

Informasaun ida ne’e hato’o husi OECD liu husi mensajen virtual ba Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun Timor-Leste.

Ministru Prezidensia Konsellu Ministru Fidelis Leite Magalhães hatete, iha Sesta (18/09) Ministra Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun Adaljiza Magno informa relatoriu OECD ba Primeiru Ministru no membru governu sira.

Ministru ne’e dehan, tuir relatoriu anual OECD ba tinan 2020 kona-ba estadu frajil sira iha mundu, Timor-Leste la tama ona kategoria nasaun frajil.

“Sira-nia relatoriu ba tinan 2020 hasai tiha ona Timor-Leste husi kategoria estadu frajil, tanba sira konsidera Timor-Leste metin, la'os frajil, nune’e rekoñesimentu ida importante MNEK anunsia hodi hato’o ba publiku," dehan Fidelis iha Palasiu Governu, Sesta (18/09).

Tuir nia, relatoriu OECD ne’e hatudu katak esforsu ne’ebé durante ne’e Timor-Leste halo konsege hetan rezultadu pozitivu, liu-liu iha nivel institusional no estabilidade.

“Ba iha nivel institusional no paz, estabilidade mak iha rekoñesimentu ida hasai tiha Timor-Leste husi kategoria estadu frajil,” dehan nia.

Tanba ne'e, nia dezeja ba Timor-oan tomak atu kontinua serbisu maka’as nune’e iha tinan hirak tuir mai Timor-Leste sei la konsidera hanesan estadu frajil.

“Tanba Estadu frajil ne'e dehan estadu ne'ebé la metin ka frajil, komu hasai tiha ona, entaun rekoñesimentu ida katak, Timor-Leste iha melloramentu husi  koñesimentu internasional estadu ne'ebé metin to'o ninia instituisaun paz no estabilidade,” dehan nia.

Ba oin, nia hatutan, estadu TL halo esfórsu hotu hodi kontinua avansa iha dezenvolvimentu sosiu-ekonomiku.

Rate this item
(1 Vote)

Related items