Print this page

UE-Sosiedade Sivíl Halo Revizaun ba Implementasaun Spotlight Featured

By Adelaide dos Santos Novembru 24, 2021 277
Uniaun Europeia (UE) hamutuk ho reprezentante Organizasaun Nasaun Unidas (ONU) no mós Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII), halo revizaun ba implementasaun Inisiativa Spotlight, hodi hapara violénsia hasoru feto no labarik feto sira. Foto:INDEPENDENTE. Uniaun Europeia (UE) hamutuk ho reprezentante Organizasaun Nasaun Unidas (ONU) no mós Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII), halo revizaun ba implementasaun Inisiativa Spotlight, hodi hapara violénsia hasoru feto no labarik feto sira. Foto:INDEPENDENTE.

DILI: Uniaun Europeia (UE) hamutuk ho reprezentante Organizasaun Nasaun Unidas (ONU) no mós Sosiedade sivil sira halo revizaun ba implementasaun Inisiativa Spotlight, hodi hapara violénsia hasoru feto no labarik feto sira.

Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria Jose da Fonseca Monteiro de Jesus hateten,  revizaun ne’e sira revé progresu no diskute asaun sira, iha futuru hodi responde ba violénsia hasoru feto no labarik-feto sira ne'ebé aumenta iha momentu rekuperasaun pandemia Covid-19.

“Ha'u orgullu tebes ho ita nia esforsu tomak,  maske ita hotu hasoru dezafiu oi-oin tanbá movimentu ne’ebé limitadu ho situsaun  Covid-19, inklui inundasaun foin lalais ne'e, maibé ita halo ona progresu signifikativu, hanesan hatudu ona iha rezultadu hirak ne'ebé aprezenta antes ona, to’o ohin loron ita halo revizaun ba implementasaun inisiativa Spotlight ne’e rasik,” nia hateten iha Otél Novo Turizmu, Tersa  (23/11).

SEII hamutuk ho ONU no Uniaun Europeia sei hadi'a dezempeñu implementasaun nian iha periodu oin mai, tanbá Inisiativa Spotlight  ne’e hahú iha fulan Janeiru tinan 2020, ne'ebé finansia husi UE, hodi  kontribui substansialmente ba prevensaun no responde ba violénsia hasoru feto no labarik feto sira iha TL.

Feto no labarik feto sira hamutuk 357.336, ka 274 husi totál populasaun Timor-Leste nian, hetan ona benefisiu diretamente husi programa ne’e iha tinan rua liubá no konklui ona Komisaun Nasional Diretiva.

Aleinde ne’e, ema na'in 700.000-resin mak hetan liu husi média sosiál  tanbá ne’e  Spotlight alivia ho planu Asaun Nasionál kona-bá violénsia bazeia ba jéneru (NAP GBV) no apoia implementasaun NAP GBV iha nível Nasionál no munisipál.

SEII nu'udar parseiru xave Governu nian no ko-prezir Komisaun Diretiva Nasional, no Programa ne’e agora daudaun apoia projetu sosiedade sivil hamutuk 22, ne’ebé reprezenta husi organizasaun parseiru hamutuk 33 iha nivel Nasional no lokal iha munisipiu tolu  hanesan Bobonaro, Ermera no Vikeke, iha faze 1 Spotlight sei gasta millaun $4 liu husi parseiru implementadór sira.

Timor-Leste ho inisiativa implementa husi ajensia ONU na'in lima mak hanesan ILO, UNDP, UNFPA, UNICEF, no UN Women, iha kolaborasaun ho sosiedade sivil no parseiru Governu liu husi apoiu tekniku no finanseiru.

Embaixador Uniaun Europeia Andrew Jacobs hateten, hapara violénsia hasoru feto no labarik feto sira mak prioridade ida ba Uniaun Europeia, iha Europa no iha mundu tomak, Violénsia bazeia ba jeneru nu'udár krime, ida ne'e forma brutál ba diskriminasaun no violasaun ba feto nia direitu fundamentál.

Inisiativa Spotlight iha Timor-Leste servisu ona ho Governu no parseiru sira, inklui polisia Nasional (PNTL), MEJD, MSSI, MS, KSTL, Kamara Komersiu no Industria, Asosiasaun empresariu feto Timor-Leste no SEFOPE.

 Atu prevene no responde ba forma violénsia hotu hasoru feto no labarik-feto sira, reprezentante sira husi setor publiku hamutuk 800 resin hetan ona formasaun, no parseria 33 dezenvolve ona ho organizasaun sira ne’ebe servisu ho grupu marjinalizadu sira, liuliu ema sira husi komunidade LGBT no ema ho defisiensia sira, atu hadi'a sira nia-an hodi  asesu ba servisu.

Rezultadu husi mobilizasaun komunidade, advokasia, haforsa sistema no hadi'a kofesimentu, violénsia kontra feto no labarik-feto sira aumenta maka'as ona, ho Ida ne’e  Parseiru inisiativa Spotlight sira fornese ona asaun apoiu 7,000 resin, ba feto no labarik-feto sira iha munisipiu sira ne'ebe relata violénsia fiziku  seksual no buka tulun legal.

Aleinde ne'e, Inisiativa Spotlight apoia ona sobrevivente violénsia hamutuk 435 no sira-nia familia liu husi koinesimentu, informasaun no kapasitasaun,  Ttreinamentu no informasaun ba inan-aman kontribui ba relasaun saudavel no respeitu iha uma no iha eskola.

Globalmente rekoinese katak, violénsia ne'e dala barak sai aat liu iha situasaun emerjensia no dezastre natural tanbá servisu perturbasaun, destruisaun infraestrutura, dezlokamentu, no limitasaun asesu ba servisu referal.

 Maske restrisaun no restrisaun sira ne'ebé taka hodi hatan ba Covid-19 no inundasaun foin daudaun ne'e, asaun Violénsia kontra feto no labarik feto sei sai nafatin hanesan prioridade aas ida ba Governu, Nasaun Unidas, Uniaun Europeia no parseiru sira iha Timor-Leste.

Iha fatin hanesan, Koordenador Rezidente Nasaun Unidas iha Timor-Leste Roy Trivedy afirma tan katak, Timor-Leste hanesan nasaun Ida ne'ebé hetan benefisiu husi Inisiativa Spotlight UE-ONU nian ho apoiu husi Governu, sosiedade sivil, no parseiru sira iha kombate violénsia hasoru feto no labarik-feto sira.

Hafoin hetan progresu signifikativu iha tinan 20 ikus ne'e, Timor-Leste hatudu ona nia kompromisu atu hapara violénsia hasoru feto no labarik-feto no violénsia husi parseiru intimu, Apezarde vizaun ba Igualdade, violénsia hasoru feto no labarik-feto sira sai nafatin dezafiu ida, ho estimativa husi 384 too 594 feto no labarik-feto sira hasoru violénsia iha sira nia moris tomak.

Rate this item
(0 votes)