Prezidente Asosiasaun Tane Konsumidór, Robin Araújo informa, ko'alia bá iregularidade ida ne'e barak tebes no barak liu loja bo’ot sira mak komete.
"Iregularidade ida prinsipálmente maka data spire, tanbá produtu sira iha Timor ne'e sira tau prazu data spire ne'e simplesmente ho stiker de'it iha leten, stiker sira ne'e fasil bá ema atu troka, loloos ne'e data spirasaun produtu sira ne'e tenke chap kedas iha produtu nia leten, atu nune'e difisil hodi muda ka troka,” Dehan Robin Araújo bá Media INDEPENDENTE liu husi Via-Telefone, Tersa (20/01).
Nia haktuir, stiker sira ne'e fasil bá ema hasai, produtu ne'ebé besik spire ona sira bele produs fali stiker foun tau fila-fali.
“Sé mak atu kontrola ida ne'e loron kalan, inposivel oituan ne'e preokupasaun boot, entaun buat ne'ebé bele halo maka husu parte Autoridade inklui, AIFAESA ami servisu hamutuk hodi haree atu implementa hodi haree bá situasaun ida stiker ne'e hodi hadia di'ak liu tan,” Nia informa.
Nia haktuir, iregularidade Tane hetan iha loja boot to'o loja kiik sira, pior liu maka loja Xineza sira-ne'e.
"Loja boot tebes sira laiha sistema kasir, tanbá sira hakarak evita selu taxa, nune'e bá konsumidor sira sei hetan rugi, tanbá konsumidor ida bá sosa sasán la hetan resivu sasán ne'e aat, sira rasik fila bá atu troka oinsá, resivu laiha, la hatete sasán ne'e sosa iha ne'ebé no hori-bainhira, ita kuandu hetan resivu husi kasir, ema sosa zilera ka spiker ida aat fila bá bele troka fali,” Nia relata.
Nia reforsa, garansia mós sai problema boot tebes iha loja sira iha Timor-Leste.
“Ema balun fó de'it garansia loron ida sosa mai aat tenke lori fila kedas, ne'e labele tuir lei Timor nian bá produtu eletróniku hanesan Zilera, televizaun, AC, spiker no telemovel buat sira ne'e klasifika Eletróniku ne'e nia garansia tenke tinan ida lei iha tiha ona, ne'e hanesan iregularidade boot ne'ebé ami hetan iha loja boot sira iha terenu,” Nia salienta.
Nia informa, difikuldade ne'ebé mak durante ne'e Tane Konsumidor hasoru maka laiha fundus, hodi apoiu servisu, no mós Ministeriu Komérsiu no Indústria mós laliga no difikuldade boot mak lingua inglés, tanbá durante ne'e Tane konfirma ona ho Embaixada Nev-Zelándia fasilita língua Inglés, maibé to'o agora laiha resposta.
“Ami-nia problema laiha fundu apoiu bá servisu, tanbá durante ami servisu voluntariu de'it, maibé ami hetan fundus husi Sosiedade Sivil ni’an, no mós apoiu barak husi Prezidente Repúblika oferese fatin, apoiu hahán, língua mós sai difikuldade, tanbá ne'e ami husu ona Embaixada New Zelándia apoiu formasaun língua Inglés, maibé to'o agora laiha resposta pozitivu,” Tenik nia.
Tanbá ne'e, loja hirak ne’e la kumpre nafatin sira fa’an produtu ne'ebé liu prazu, tanba operadór ekonómiku ne'e rasik seidauk iha konxiénsia kona-ba lei produtu komsumidór ni’an.
“Iha loja iha Dili laran maioria Xineza sira maka la komprende lei protesaun komsumidór ni’an, entaun dala-barak sira viola traballadór sira-nia diretu no salariu servisu iha loron feriadu, maibe la hetan osan over time,” Nia relata.
Aliende ne’e, loja sira mós la uza sistema kasir hodi atende kliente, tanba sira lakohi atu kontribui reseita ba kofre Estadu nian, entaun iha loja barak la uza sistema kasir, tuir loloos Ministeriu Finansas liu husi Diresaun Sistema Atribuitadu kontrolu ba loja ka supermerkadu ne'ebe la implementa sistema kasir fo sansaun rigorozu selu koima ho montante boot. Nune’e iha futuru operador ekonomiku seluk labele komete tan.
“Ita komsumidor ba sosa produtu balun iha loja ka supermerkadu balun sira la fo risibu no la fo garansia katak sasan eletronika ne'e durasaun la to'o tinan at, bele mai troka fali ho gratuitu, maibe loja balun laiha,” Nia afirma.
Nia afirma, problema seluk maka loja no supermerkadu balun manipula data presu produtu nian maski produtu refere nia data expair ohin, maibe staff loja nian hasai data expair produtu hakerek fali data ohin nian taka iha produtu nia plastiku loloon, atu nune’e komunidade labele hatene, maibe komunidade sosa komsumu afeta ba saude ema nian.
“Durante ne'e ami servisu hamutuk ho Autoridade Inspesaun Fiskalizasaun Alimentar Ekonomia Sanitariu Impreza Publika (AIFAESA,I.P), kontrolu iha terenu deteta operadór ekonómiku barak maka infrasaun liu liu manipula presu produtu no fan produtu liu prazu,” Nia salienta.
Nia fundamenta, AIFAES,I.P konsege aplika koima ba operadór ekonómiku no balun no konsege taka provizoriu operador ekonomiku balun ne'ebe komete infrasaun grave bele fulan ida hodi fo hanoin ba negosiante sira hadi’a sira nia sistema servisu no labele manipula presu produtu inklui fó hanoin ba loja na’in atu hadia sira nia fatin, tenke mos, nune’e labele fo moras ba ema seluk.
Iha tinan kotuk Tane Konsumidor tun direta ba iha loja sira iha Dili laran deteta supermerkadu no loja hamutuk 200 resin liu-liu negosiante Xineza barak maka komete infrasaun, tanba fa’an produtu liu prazu falsifika presu produtu no laiha sistema kasir.
“Iha tinan kotuk ne’e sira distribui ona karta komunikadu ba iha loja hodi esplika kona-ba lei protesaun komsumidor nian, no iha karta laran husu negosiante sira labele fa’an produtu ne'ebe liu prazu no loja ka supermerkadu tenke iha kasir inklui iha supermerkadu balun fatin laiha ijiene,” Nia hakotu.