Print this page

Saudozu Dusae Arkitetu Rezisténsia iha Fronteira Featured

By Aquino Gomes Maiu 28, 2021 1774
Saudozu Eduardo de Deus Barreto “Dusae”. Foto:Media sosial. Saudozu Eduardo de Deus Barreto “Dusae”. Foto:Media sosial.

DILI: Parlamentu Nasionál (PN) fó omenajen ikus ba saudozu Eduardo de Deus Barreto “Dusae” hanesan Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál, nune’e mós hanesan arkitetu rezistensia iha fronteira.

Deputadu Bankada FRETILIN, José Agostinho Segueira “Somotxo” lori bankada FRETILIN nia naran no rejiaun 4 nia naran fó ultimu omenajen ba saudozu Eduardo de Deus Barreto “Dusae”.

“Matebian saudozu Eduardo de Deus Barreto “Dusae” hanesan kompetente ida ida ne’ebé hahu kedas 1974, 1975 mai to’o 1999, saudozu iha 1978, 1979 setor fronteira norte no setor fronteira sul to’o sentru norte no sentru sul hanesan baibain ita ko’alia rezistensia ahi-mate iha fronteira tomak,” dehan nia, iha Parlamentu Nasionál, horisehik.

saudozu duarte

Somotxo dehan, Maibé iha 1986, Amu Mario Belo iha Ermera ho hanoin tenke organiza rejiaun 4 aban-bainrua hanesan mós rejiaun sira seluk.

“Tanba ne’e mak soudozu Eduardo de Deus Barreto “Dusae” hanesan arkitetu ida ba reorganizasaun rezisntésia ahi iha fronteira,” nia hateten.

Nia hatutan, maibé ba familia tomak husi fronteira partikularmente familia diretamente ba ninia faluk no oan kiak ho familia tomak Ermera ne’ebé sempre iha situasaun difisil ka fasil hamutuk tinan barak, maibé to’o daudauk istoriku.

“Saudozu Eduardo de Deus Barreto “Dusae” hamutuk ho Amu Mario Belo nia rian rasik Amu Domingos “Maubere” ikus mai mai fali Amu Domingos Alves ne’ebé sempre hamutuk iha rezistensia iha fronteira moris fila. Testamun vivu mak deputadu Ernesto Fernandes “Dudu”, nia hateten.

Nia haktuir, tanba la’ós saudozu ho nia grupu difisil rezistensia atu tama iha fronteira, tanba hodi sira-nia esforsu 1993, 1994 rezistensia alarga ba to’o fronteira ne’ebé hanaran re-estruturasaun hanaran rejiaun 4 fronteira.

Deputadu Bankada CNRT, Oscar de Araujo hateten, Eduardo de Deus Barreto “Dusae”, moris iha Emera, iha loron 14 fulan Agostu tinan 1951. Iha loron 26 Maiu tinan 2021 hakotu iis ho tinan 70, husik hela oan-kiak na’in sanulu ho faluk Liberata da Silva Soares.

saudozu duarte 2

Nia dehan, saudozu Dusae patriota di’ak no koñesidu tebes iha tempu rezisténsia tanba integra iha FALINTIL hanesan Komandante Zona Ermera.

Nune’e, ativu iha frente rezisténsia klandestina no nu’udar prizioneiru polítiku tama-sai prizaun tempu okupasaun Indonésia.

Iha independénsia hanesan mós veteranu no antigu kombatente, saudoso kontinua halao movimentu popular ho vizaun aas iha prosesu rekonstrusaun nasionál.

Dedikasaun no espíritu luta saudoso Dusae foti parte harii (fundador) CNRT nu’udar partidu ne’ebé bem organizadu iha prosesu planeamentu no organizasional ba luta polítika rekonstrusaun nasionál nian. Saudozu uluk hamutuk iha fatin ne’e husi Partidu CNRT, períodu dala-rua tuir-tuir malu, husi lejizlatura 2007-2012 no 2012-2017 ho kargu ikus núdar Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál.

“Ohin tempu ne’ebé ita hotu fó omenjen ikus iha fatin ne’e ba serimónia fúnebre saudozu Dusae nian. Hanesan uluk, saudozu Dusae rai hela ezemplu sakrifísiu, lian ne’ebé forte no semo ultrapasa tiha parade, didin espíritu timoroan ida-idak nian, atu ita kontinua buka dalan nafatin ba persisténsia no luta foun iha prosesu dezenvolvimentu nasionál nian,” dehan nia.

Nia hatutan, triste hodi estrutura nasionál no munisípiu, militante no simpatizante tomak Partidu CNRT hato’o sentidu profunda kondolénsia ba família, kolega no kompanheiru saudozu Dusae, hotu-hotu harohan ba Maromak atu simu saudozu klamar.

Iha fatin ketak, oan mane saudozu, Francisco de Deus Soares hateten, loloos  saudozu moras fuan halo to’o nia hakotu iis.

 “Hafoin semana ida ba kotuk ami la hatene katak nia hetan moras fuan, maibé mai ospitál mak foin hatene loos katak nia atakasaun fuan, maibé nu’udar familia ami triste tanba lakon aman,” dehan nia, iha Aeroportu, horisehik.

Nune’e, oan mane matebian, Agustinho Leotencio de Deus hateten, aban dadeer sei lori kedas saudozu ba Ermera Gleno hadeer kalan ida.

“Bainrua dadeer ita sei Misa iha Parokia Gleno, depois sei lori ba haloot iha Asio, tanba Asio nuudar fatin ne’ebé fatin  moris nian, maibé nuudar mós fatin rezistensia nian,” dehan nia.

Tanba ne’e, hamutuk ho familia no veteranu hodi deside ba halot iha Asio, maibé  prosesu sira ne’e halo tuir nafatin ema rezisténsia no funu na’in nian.

saudozu duarte 5

Entretantu, biografia badak husi saudozu Eduardo de Deus Barreto “Dusae” Membru Konsellu Estadu, Segundu Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál no Sekretáriu Sub Rejiaun 7 Dezembru munisípiu Ermera.

Saudozu Eduardo de Deus Barreto “Dusae”, moris iha tempu kolonizasaun portugéza nian, iha Aldeia Aiceo, Suku Raimerhei, Munisípiu Ermera, iha loron 14 Agostu 1951.

Iha 1960, bainhira saudozu foin halo tinan sia (9), nia husik hela nia aldeia no familia hotu hodi hahú nia estudu iha koléjiu de “Infante Sagres” iha Maliana.

Hotu tiha iha Maliana, saudozu kontinua kedas nia estudu Primeiru Síklu Preparatóriu Sekundáriu nian iha eskola “Professor Silva e Cunha” iha Dili hodi prepara ba Liceu. Iha 1969 Saudozu tama Liceu “Dr. Francisco Machado” no remata nia estudu ho kintu anu.

Hafoin akaba nia estudu, saudozu sei haknar-aan durante tinan ida nia-laran nu’udar Professór de Posto Eskolár iha Atsabe, antes tama ba tropa. Iha tropa, saudozu hahú ho diviza nu’udar Primeiru Kabu Eskrituráriu iha Kompaña Caçadores Númeru 31 iha Dili, no kontinua ho knaar ne’e to’o 1975, bainhira situasaun komesa manas entre forsa polítika sira altura ne’ebá ninian.

Nu’udar foin-sa’e ida ne’ebé hakarak mós haree rai Timor livre husi rai seluk nia ukun, saudozu partisipa kedas iha luta dezde 1975.

Ho nune’e, iha 20 Agostu 1975 nia integra-aan ona ba Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) no nomeadu hanesan Komandante Zona Ermera to’o 20 Maiu 1976.

Husi Maiu 1976 to’o Dezembru 1978, nomeadu fali hanesan kolaboradór ba Komandu Setór Fronteira Norte nian. 

Depois tinan haat (4) iha rezisetnsia armada, ikus mai saudozu hetan kapturasaun iha loron 3 Abril 1979 husi tropa invazora sira iha área Lulilau, Postu Administrativu Hatulia, Ermera no saudozu ba kastigu iha Likisa to’o 1981.

Saudozu nia kompañeiru balun ne’ebé kastigu hamutuk iha Likisa mak atuál Ministru Defeza (MD), Filomeno Paixão de Jesus, Duarte Nunes no maluk balun ne’ebé liu ona ba mundu seluk hanesan saudozu Gabriel Ximenes “Fitun”, saudozu Domingos Madeira, saudozu Pedro Lemos “Teki” no saudozu Ali Alkatiri, no seluk tan.

Hetan tiha liberade, iha 82 saudozu muda ba ona hela iha Dili hamutuk ho nia alin Abel Martins iha Kampung Alor no hahú konstrui fali nia vida liuhusi servisu nu’udar voluntáriu iha Ospitál Lahane.

Husi Marsu 1984 to’o fulan-Agostu tinan 1987, nia hetan fiar nu’udar responsável prinsipal klandestina nian ba Rejiaun “Tasi-Feto” ka ‘’Rejiaun Hakmatek’’ bainhira harii órgaun CRRN-CNRM. 

Saudozu mós hola parte iha grupu ida hanaran Bolsa ba Resistênsia, ho nia membru balu maka Constáncio Pinto, Acácio Buras, Horácio Mau Meo, Hilário Magalhães, Armando “Fitun”, Eusébio Salsinha, António Ai-Tahan Matak, Duarte Nunes, Agostinho de Deus, Gregório Saldanha, Paulino Monteiro, Matias Gouveia no mós Pedro Nunes “Keri Laran Sabalae”.

Entre 1987 no 1990, nomeadu hanesan Vise-Responsável Órgaun Diretivo Regional “09” Ermera. Durante períodu ne’e nia-laran, ho participasaun no dedikasaun ativa no lideransa Igreja Katólika iha Rejiaun, liuliu ho Padre Mário Belo, konsege hamoris “Caixas ka Nucléos” rezisténsia nian iha suku ida-idak iha rejiaun Ermera.

Bainhira Kay Rala Xanana Gusmão hamosu despartidarizasaun FALINTIL iha ai-laran, Iha 20 Agostu 1987, saudozu Dusae ho nia kolega sira organiza hodi entrega sinál kompromisu populasaun Ermera nian ba luta-ukun-rasik-aan liuhusi entrega mina-rai massa ida ho litru 40 ne’ebé hakerek iha massa lolon naran ‘’Ermera’’.

Ne’e sinál ida hatudu ba Xanana katak iha Ermera sei iha grupu balun ne’ebé fiél nafatin ba ideal auto-determinasaun no ukun-rasik-aan nian.

Hodi fó segimentu ne’e iha Abril 1991, saudozu hamutuk ho Padre Mario Belo no nia kolega rezisténsia sira hanesan Domingos Madeira “Malorek/Run Batar”, Armando Evangelista Salsinha “Hartono” no João de Jesus Soares Varela “Relvas” no sira seluk tan, konsege organiza no akompaña Komandante em Chefe das Falintil Kay Rala Xanana Gusmão nia dezlokasaun to’o Ermera hodi buka hatene no konfirma determinasaun povu Ermera nian ba kauza ukun-rasik-an ninian.

Hafoin Xanana nia Kapturasaun, saudozu Dusae kontinua ativu nafatin ho nia kolega sira hodi kolabora ho Chefe Conselho Executivo Frente Armada no Frente Clandestina nian, Saudozu Nino Konis Santana, durante nia prezensa iha Ermera dezde Dezembru 1993 to’o nia mate.

Iha Saudozu Nino Konis Santana nia tempu, Saudozu Dusae nomeadu tan fali nudar responsável prinsipal rezistência klandestina nian iha Ermera, ho Sr. Vitor dos Santos “Clinton” no Saudozu Gabriel Ximenes “Fitun” hanesan hanesan Primeiru no Segundu Vice. Liu husi estrutura ida ne’e, sira kolabora hamutuk no nia kolega sira seluk hodi apoia Saudozu Konis no Komandante ‘’Dudu” atu haforsa rezistência Armada iha Fronteira Norte.

Ho esforsu sira ne’e hotu, entre períodu 1997-1998, Estrutura CNRM-CNRT iha Ermera nian aumenta metin ba bei-beik tun to’o iha baze. Iha plena okupasaun, iha 1998, Estrutura Sub Regiaun 7 de Dezembro to’o Estrutura Zona 5, konsege organiza populasaun hodi halo manifestasaun bo’ot ida iha Dili kontra okupasaun Indonezia.

Purtantu,semana-rua liu ba, Saudozu sente pela primeira vez atake kardíaku iha nia uma iha Gleno, situasaun ne’ebé obriga família tenki lori nia halai ba Ospital.

saudozu duarte 1

Maibé haree ba kondisaun ida ne’ebé alarmante, médiku deside lori mai Dili atu bele hetan tratamentu intensivu. liu tiha semana ida, mediku sira akonsella para lori ba kontinua tratamentu iha Jakarta hodi bele halo intervensaun ho diak liu tan.

Maibé antes sai ba Jakarta iha loron 23 de Maiu, Saudozu rasik la hatudu sinál preokupante. Tanba  nia rasik konfiante lós katak buat hotu sei lao ho diak, halo família no amigus tomak senti laran-metin.

Derepente, iha Kuarta-feira parte dader dia 26 Maiu, hetan fali notísia xokante ida katak Saudozu fila tiha ona ba Aman-Maromak, apezar de parte difisil liu husi ninia tratamentu ne’e halo hotu ona.

Rate this item
(0 votes)