Print this page

Proteje direitu feto no antisipa kazu so’e bebé, Madre Guilhermina husu revizaun Konstitusaun Featured

By Graça de Carvalho Juñu 30, 2026 87
Madre Guilhermina Marçal. FOTO: ID-TV Madre Guilhermina Marçal. FOTO: ID-TV

DILI: Kazu so’e bebé ne’ebé kontinua akontese iha Timor-Leste hamosu preokupasaun boot iha sosiedade. Figura relijioza, Madre Guilhermina Marçal husu ba Governu no Parlamentu Nasionál atu konsidera revizaun Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste hodi reforsa protesaun ba direitu feto no labarik sira.

Madre Guilhermina dehan, fenomena abandonu bebé ne’e hatudu katak sistema protesaun sosial no moralidade iha komunidade seidauk forte.

“Tanba ita ukun an ona tinan 24, maibé Konstituisaun presiza haree fali atu bele asegura direitu feto no labarik sira. Direitu moris no protesaun tenke klaru iha lei,” dehan Madre ne’e, hafoin presta omennajen ba Saudozu Francisco Guterres ‘Lu-Olo’, iha Farol, Dili, Kuarta (24/06),

Nia afirma, kazu so’e bebé no abortu ilegal ne’ebé akontese iha váriu área presiza haree la’ós de’it hanesan problema individu, maibé hanesan problema família no sosiedade tomak.

Nia husu atu iha lei sira ne’ebé forte liu hodi proteje feto iha situasaun vulnerável.

“Dala-barak feto sira sai vítima tanba falta apoiu husi família. Bainhira problema akontese, sira sente mesak no laiha apoiu psikolojia,” nia hatete.

Madre mós lamenta katak iha situasaun balun, vítima feto sira la’ós de’it hetan stigma, maibé mós bele transforma sai suspeitu iha kazu ne’ebé relasiona ho bebé ne’ebé lakon ka so’e.

Nia husu katak família tenke sai sistema protesaun dahuluk ba labarik feto sira, liu-liu iha edukasaun moral, psikolojia no apoiu emosional.

Nia mós haktuir katak falta komunikasaun iha uma laran bele halo joven feto sira toma desizaun badak iha situasaun krítika.

“Feto sira presiza sente katak sira la mesak. Família, inan-aman no komunidade tenke iha papel boot atu fó apoiu,” nia dehan.

Iha nia apelu ikus, Madre Guilhermina husu Governu no Parlamentu atu la’o hamutuk iha revizaun regulamentu no konstituisaun, hodi hametin direitu moris, direitu feto no protesaun ba sidadaun hotu iha Timor-Leste.

Rate this item
(0 votes)