Durante interkámbiu ne'e, Ministru Hahn ho espesífiku husu matenek husi Laureadu Nobél ba Paz ne'e nia vizão kona-ba dinámika seguransa rejionál atuál iha Ázia-Pasífiku no ninia perspetiva sira kona-ba rezolusaun konflitu globál.
Hodi hatán, Prezidente Ramos-Horta reflete kona-ba ninia ligasaun pesoál no diplomátika ne'ebé luan ho Alemaña, ne'ebé hahú kedas iha tinan 1980 sira. Xefe Estadu fahe memória kona-ba servisu hamutuk ho kolega Alemaun barak iha dékada hirak nia laran no hato'o apresiasaun kle'an ba média Alemaña nian.
“Durante Timor-Leste nia luta ba ukun-rasik an, jornalista alemaun sira iha papél krusiál hodi publika notísia oioin kona-ba okupasaun, ne'ebé tulun hodi mantein konsiénsia internasionál no solidariedade ba kauza timoroan nian,” Xefe Estadu afirma, liu husi komunikadu ne’ebé Online INDEPENDENTE asesu husi Media PR, Segunda (01/06).
Enkontru ne'e mós reforsa kompromisu mútuu ne'ebé konkretu iha palku internasionál.
Tuir valór demokrátiku ne'ebé sira fahe ba malu, Prezidente Ramos-Horta reforsa Timor-Leste nia apoiu maka'as ba Alemaña nia kandidatura ba asentu la'ós-permanente iha Konsellu Seguransa Nasoins Unidas.
Iha parte seluk, Ministru Hahn afirma Alemaña nia apoiu kontínua mai Timor-Leste wainhira nasaun ne'e prepara an ativamente atu asume Prezidénsia ASEAN iha tinan 2029, hodi hametin parseiria ne'ebé harii bazeia ba istória, respeitu mútuu, no vizaun konjunta ba estabilidade globál.