Nomeasaun Embaixadora Natália Carrascalão ne’e formaliza tuir Dekretu Prezidente Repúblika No.22/2026. Embaixadora Natália Carrascalão substitui Xefa anterior ba Misaun Permanente Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba CPLP, Embaixadora Laura Soares Abrantes.
Embaixadora Natália Carrascalão lori esperiénsia distinta liu dékada rua iha área diplomátika no polítika ba nia knaar foun. Nia muda husi nia pozisaun nu'udar Asesora Pesoál ba Prezidente Repúblika, papél ida ne'ebé nia kaer ho distinsaun dezde Setembru 2024.
Ninia kareira diplomátika ne'ebé extensivu inklui serbisu nu'udar Embaixadora Timor-Leste nian iha Singapura (2020-2024), Laos (2016-2020), Portugál, España, no Cabo Verde (2020-2020), durante ne'ebé nia mós hala'o knaar nu'udar Embaixadóra ba CPLP.
Molok nia misaun diplomátika sira, nia nu'udar Xefe Gabinete ba Prezidénsia Repúblika (2007-2009), no asumi kargu polítiku oioin ho partidu PSD, no mós knaar sira iha kargu públiku. Embaixadora Natalia Carrascalão nu’udar Deputada Parlamentu Portugál (1999-2005) no nia eskola direitu iha Universidade Macau. Embaixadora Natalia Carrascalão nia kontribuisaun sira hetan ona onra ho Insígnia Orden Timor-Leste nian no títulu Grande Ofisiál Orden Méritu nian (Portugal).
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta afirma, Embaixadora Natália Carrascalão nu’udar diplomata ida husi Timor-Leste ne’ebé kompetentes no respeitada liu.
Nia afirma, nia mós kuñesimentu profundu kona-ba CPLP, ne’ebé kultiva durante tinan barak nia laran iha servisu inklui mós nu’udar Embaixadora ba nia estadu-membru sira, mak buat ne'ebé Timor-Leste presiza atu hakle'an liután ita-nia relasaun iha komunidade esensiál ida-ne'e nia laran.
“Ninia istória pesoál ne'ebé úniku, liga Timor-Leste no Portugál, enkarna espíritu CPLP nian. Ha’u laiha dúvida katak ninia lideransa sei garante katak ita-nia lian rona ho klaru no ita kontinua hetan forsa husi ita-nia parseria ho nasaun luzófonu sira, ne’ebé sira-nia solidariedade importante tebes durante ita-nia luta ba independénsia,” Dehan PR Horta liu husi Komunikadu ne’ebé Média INDEPENDENTE asesu husi Média PR, Kinta (05/03).
Prezidente subliña apoiu importante ne’ebé Timor-Leste hetan hosi nasaun sira CPLP nian durante luta ba independénsia. Enkuantu Timor-Leste konsidera nu’udar membru fundadór (1996), relasaun diplomátika sira formaliza ona bainhira nia restaurasaun independénsia iha tinan 2002.
Dezde ne’ebá, nasaun asina ona akordu lubuk ida ho CPLP iha setór sira hanesan justisa, edukasaun, mobilidade, seguransa sosiál, defeza, no asuntu parlamentár. Rede diplomátika globál CPLP nian sai mós instrumentál hodi fó apoiu ba eleisaun kandidatu sira hosi Estadu-membru sira ba pozisaun internasionál xave sira.
Timor-Leste hetan benefísiu no kontribui ona ba komunidade. Partisipa ona iha projetu formasaun CPLP nian iha área saúde, agrikultura, edukasaun, no sosiedade sivíl. Hatudu ninia kompromisu ba prinsípiu fraternidade nian, Timor-Leste fó ona apoiu finanseiru ba programa sira CPLP nian iha Guiné-Bissau, São Tomé no Prínsipe, no Mozambique durante krize sira, kontribui ba misaun observasaun eleitorál sira, no dezempeña papél ativu hodi formaliza dimensaun ekonómika organizasaun nian.
Nia fundamenta, nomeasaun ida-ne'e akontese iha momentu importante ida ba nasaun no organizasaun. Tuir desizaun Konferénsia Estraordinária nian iha loron 16 fulan-Dezembru tinan 2025, Timor-Leste ofisialmente asume ona Prezidénsia Pro Tempore CPLP nian ba tinan 2026–2027. Nasaun sei lidera komunidade ho tema, "Konsolidasaun Estadu Direitu no Demokrasia—Dezafiu sira ba CPLP."
Prezidente Ramos-Horta konklui hodi reafirma, Timor-Leste nia kompromisu ne'ebé boot hodi hametin ninia relasaun diplomátika globál sira no deseju susesu ba embaixadora Natália Carrascalão iha ninia mandatu foun, hodi serbí povu no interese Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.