Print this page

Posibilidade indultu ba eis Padre Daschbach, Fokupers-MFB hato’o karta ba PR Horta Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Maiu 19, 2025 190
 Diretora Fokupers, Domingas Afonso Amaral. Foto: Google. Diretora Fokupers, Domingas Afonso Amaral. Foto: Google.

DILI: Lista indultu ba 20 Maiu ne’ebé governu propoin ba Prezidente Republika, José Ramos Horta, kontinua sai preokupasaun. Fokupers no Movimentu Femenista Baze hato’o karta ba PR Horta hodi husu atu tetu didi’ak molok foti desizaun.

Diretora Fokupers, Domingas Afonso Amaral informa, hafoin asiste informasaun kona-ba posibilidade indultu ba eis padre Richard Daschbach, Fokupers hamutuk ho ONG Forum no JSMP haruka ona pareser ba PR Horta.

“Ita ko'alia reprezenta vitima sira atu Prezidente (Republika) koko toma ka tetu desizaun sira ba indultu ne'ebé mak sei fó sai iha loron 20 (Maiu) agora, no liu-liu ita haree ba kazu ne'ebé kondenadu husi autór violasaun seksual bá labarik señór (eis) Padre Richard Daschbach," dehan Domingas hafoin halo diskusaun amigavel, iha salaun Fokupers, Sesta (16/05).

Hanesan organizasaun sosiedade sivil ne'ebé ho nia misaun klaru atu kontinua promove protesaun feto no labarik feto, Fokupers hato’o karta ida ne'ebé mak halo komunikasaun husi fuan ba fuan.

"Ita haree kritika mai barak ona, ema barak mós ko'alia ona, entaun Fokupers oinsa bele ba ho komunikasaun ida mais amigavel ho Na’i Prezidente Repúblika oinsá nia bele atu uza nia kompetensia ne'ebé mak iha bele tetu.”

“Tanba se bainhira iha karta ita mensiona katak indultu ne'e fó duni, ne'e mós hanesan ita komesa fó fila fali trauma ka loke fila fali kanek ne'ebé mak labarik vitima hetan no liu-liu ba familia, entaun trauma ne'e mosu mai dala rua tan," nia dehan.

Ida ne'e, tuir nia, bele hatudu mós katak Timor-Leste ninia prosesu justisa la favoravel ba feto ho labarik vitima violensaun seksual sira.

“Entaun karta pareser komunikasaun ida ne'e mais amigavel ho PR, no karta to'o ona nia liman, hein katak nia bele tetu no konsidera preokupasaun sira ne'ebé hato'o ona ba iha ninia desizaun.”

Fokupers, tuir nia, respeita tebes kompetensia absoluta PR nian ne’ebé Konstituisaun RDTL fó atu foti desizaun kona-ba indultu. Maibé, hanesan iha karta ne'e, Fokupers husu oinsa karik PR nakloke atu fó espasu ruma ba iha sosiedade sivil, liu-liu ho organizasaun tolu ne'ebé mak hatama karta pareser ne'e, atu bele halo dialogu.

"Nune'e atu ami bele ko'alia netik reprezenta husi labarik vitima sira bele hato'o preokupasaun sira ne'ebé mak iha, entaun ida ne'e mak karik esforsu balun ne'ebé mak ami bele halo."

Aleinde Fokupers, Movimentu Femenista Baze (MFB) hato’o karta aberta ida ba PR Horta atu bele konsidera.

"Ita-boot nia naran koñesidu iha mundu tomak nu’udar manán na’in ba Prémiu Nobel ba Pás, símbolu luta Timoroan nian ba justisa no autodeterminasaun. Ita-boot hamri'ik hasoru okupasaun, opresaun, no luta ba sira ne’ebé lian laek. Ohin, ami husu ita-boot atu fó onra ba legadu ne'e la'ós ho liafuan, maibé ho asaun," dehan Portavoz MBF, Belena Matos, liu husi Konferénsia Imprensa iha Komite Pupular Asosiasaun HAK Farol, Sábadu (17/05).

Tanba, fó indultu ka komutasaun pena ba mane ida ne'ebé hetan ona kondenasaun iha tribunál, tanba komete abuzu seksuál, ne’e la'ós hahalok laran luak nian, maibé ne’e hahalok ne’ebé hakanek povu. Tanba indultu ne'ebe PR sei fó ba eis padre Daschbach ne'e aumenta kanek no trauma ba labarik vitima sira.

"Ita preokupa kona-ba predator ho idade boot hela iha besi prizaun laran, maibé ita la hanoin labarik sira ne’ebé ho idade sei ki'ik deit, tenke sofre iha prizaun ida ne’ebé ita la hetan ho matan."

Indultu ne'e la'ós trai de'it sobrevivente sira husi abuzadór ne’e, maibé trai mós prinsípiu sira direitus umanus, estadu direitu, no justisa nian ne'ebé PR nia naran rasik reprezenta kleur ona.

"Desizaun ne’ebé ita atu foti labele haketak husi estrutura podér istóriku sira iha Timor-Leste. Bainhira estadu hili atu proteje predatór ho podér ne'ebá, ne'e la'ós neutralidade maibé ne'e komplisidade.”

“Ida ne'e mak konverjénsia husi patriarkál no priviléjiu elite nian, iha ne'ebé labarik kiak no ema oprimidu sira mak tenke halo sakrifísiu hodi proteje imajen husi podér dominante nian. Ita mós tenke husu ba ita-nia an rasik, se nia dame mak ita proteze? Se nia liberdade mak ita fó prioridade? No ho kustu saida?".

Indultu ne'e, nia dehan, nunka kona-ba rekonsiliasaun, maibé sei reforsa kultura ida, iha ne'ebé mane sira ne'ebé ho podér no iha instituisaun dominante nunka hetan responsabilidade loloos, iha ne'ebé halo sobreviventesira kontinua nonook, no halo justisa nafatin dook liu tan ba ema sira ne'ebé vulnerável liu.

"Tanba istória sei hanoin hikas momentu ida ne'e. Ami hotu no jerasaun tuir mai sei hanoin serake Laureadu Nobel da Pas ida hamriik ho vítima sira violénsia nian ka apoia predator? Ne’e la’ós desizaun polítika leet de’it. Ida ne’e hanesan funu entre povu no sistema. Entre sobrevivente sira no mane sira ne'ebé subar iha títulu no podér nia kotuk."

Tanba ne’e, MFB husu ba PR atu labele fó indultu ba eis padre Daschbach labele trai povu no labele hakoi justisa iha matan impunidade nia okos.

Tanba desizaun saida de’it, povu sei la haluha, no istória sei la perdua. Tanba ne'e, ho esperansa boot no solidariedade ne'ebé la nakdoko ba sobrevivente sira hotu.

Rate this item
(0 votes)